Predstavnički dom Parlamenta FBiH 26. juna 2024. godine usvojio je Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista Federacije BiH. Riječ je o nacrtu koji su u februaru 2024. godine predložili zastupnik Damir Nikšić i delegatkinja Sanela Klarić iz Naše stranke.
Usvojeni nacrt zakona predstavlja korak ka ispunjenju obaveza preuzetih potpisivanjem Konvencije iz Aarhusa, o čemu je na sjednici govorio i zastupnik Damir Nikšić.
Bosna i Hercegovina potpisala je Konvenciju iz Aarhusa o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima 15. septembra 2008. godine.
Ova konvencija predstavlja dio međunarodnog pravnog okvira u oblasti zaštite okoliša te se njome utvrđuju prava u vezi s okolišem i čini veza između odgovornosti javnih organa i zaštite okoliša, jer je usmjerena na demokratsku saradnju javnosti s javnim organima. U okviru Konvencije, pristup informacijama je, uz javno učešće u odlučivanju u pitanjima okoliša i pristupu pravosuđu u istim pitanjima, dio upravljanja okolišem.
Pravnice našeg partnerskog portala Javna rasprava uradile su detaljnu analizu zakona, a na Istinomjeru možete pročitati sažetak.
Predlagači zakona istakli su da će njegovim usvajanjem doći do ispunjenja nekoliko prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
Ovim zakonom predviđeno je smanjenje pragova za prikupljanje potpisa građana/ki potrebnih za realizaciju građanskih inicijativa. Na nivou Federacije BiH za promjenu Ustava FBiH zakona i drugih propisa iz nadležnosti Parlamenta FBiH potrebno je najmanje 2.000 potpisa.
Na kantonalnom i općinskom nivou potrebno je najmanje 1% potpisa birača/ica iz biračkog spiska s područja nadležnosti organa kojem se upućuje inicijativa.
Prilikom prikupljanja potpisa za građanske inicijative neće biti potreban JMB, već je predviđeno korištenje registarskog broja identifikacionog dokumenta koji je izdao nadležni MUP.
Zakon uvodi zaštitu od SLAPP tužbi, koje imaju za cilj cenzuru, zastrašivanje i ušutkivanje kritičara/ki i aktivista/kinja. Primjer takve, nedavno odbijene tužbe jeste i ona protiv Hajrije Čobo iz Kaknja. Čobo je aktivistkinja i predstavnica neformalne grupe lokalnih aktivista/kinja “Park prirode Trstionica i Boriva”. Adriatic Metals BH podnio je tužbu protiv Čobo, navodeći da je oklevetala tu kompaniju izjavama koje je dala za CIN za potrebe pisanja njihove istraživačke priče “Zenička vlada počastila svjetske trgovce rudama”.
Kako bi se spriječila odlaganja koja mogu trajati i više od godinu, ovaj zakon propisuje da nadležni organ mora donijeti konačnu odluku o prijedlogu građanske inicijative na prvoj narednoj sjednici nakon obrade potpisa, koja može trajati maksimalno 15 dana.
Usvajanjem Nacrta zakona nastavljene su aktivnosti na ispunjenju predizbornog obećanja SDP-a BiH koje glasi: “Omogućiti učešće u neposrednom odlučivanju”.
(Istinomjer.ba)