Općina Travnik, odnosno njen još uvijek aktuelni načelnik Admir Hadžiemrić (SDA), nisu bili obuhvaćeni monitoringom ispunjenosti predizbornih obećanja na lokalnom nivou koji je provodio Istinomjer u proteklom mandatu. Ipak, Istinomjer je u posjedu printane verzije Hadžiemrićevog programa iz 2016. godine, a u narednoj analizi dajemo pregled nekih od najznačajnijih njegovih obećanja i njihove realizacije u proteklom mandatu. O brojnim projektima koji su trebali biti realizovani govorio je i sam Hadžiemrić u intervjuu, tokom izborne kampanje 2016. godine, kada je bio zajednički kandidat koalicije SDA – SBB.
Svoj program pod nazivom “Izborna platforma SDA – Garant kontinuiteta, razvoja i sigurnosti općine Travnik”, Hadžiemrić je podijelio u 13 segmenata: Usvajanje prostorno planske dokumentacije kao temelja daljeg razvoja Općine Travnik; Uspostavljanje poslovne infrastrukture i mjere poboljšanja stanja u privredi; Programski razvoj poljoprivrede; Zaštita životne okoline sa prioritetom na osavremenjavanju i uspostavljanju sistema komunalnih usluga na cijelom području općine; Nastavak izgradnje putne, vodovodne i kanalizacione infrastrukture; Sistemski razvoj i uvezivanje turističkih potencijala općine i osposobljavanje kapaciteta za povlačenje i implementaciju sredstava iz evropskih fondova; Unapređenje efikasnosti administracije uvođenjem BFC Certifikata; Unapređenje rada sa kulturnim sportskim, obrazovnim institucijama i vjerskim zajednicama; Unapređenje boračko-invalidske, zdravstvene i socijalne zaštite kroz poboljšanje i implementaciju rješenja iz nadležnosti lokalne zajednice; Organizaciju i funkcionisanje zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara (…); Kontinuirano djelovanje kroz Savez gradova i općina FBiH i međunarodnu saradnju; Uspostavljanje efikasnog sistema rada sa nevladinim sektorom; i Mediji.
U pogledu usvajanja Prostornog plana Općine Travnik treba istaknuti da je on usvojen još 2007. godine na period do 2020. godine. U intervjuu iz 2016. godine Hažiemrić je najavio otvaranje nekoliko novih poslovnih zona.
Jedna poslovna zona planirana je na Dugim lukama, jedna na Zlatarini i jedna manja na potezu od stare džamije u Turbetu i “Poljorada”. Tu je postojeća poslovna zona u Turbetu.
Admir Hadžiemrić, 14. septembar 2016.
Na stranici Općine Travnik još uvijek se navodi sljedeće:
Imajući u vidu da industrijske zone stvaraju preduvjete za razvoj privrede, otvaranje novih i rast postojećih preduzeća, novo zapošljavanje, poticaj domaćih i stranih investicija proizvodnje i izvoza, te stvaraju dodatne vrijednosti, kao i konkurentnosti, Općina Travnik je planirala sedam lokacija za izgradnju industrijsko-poslovnih zona i za njih je, u saradnji sa REZ-om (Agencijom za regionalni razvoj Centralne Bosne i Hercegovine) izradila Studiju opravdanosti uspostavljanja industrijskih zona, i to za zone kako slijedi: Industrijska zona Nova Bila (smeđa zona); Industrijska zona Turbe (smeđa zona); Industrijska zona Borac Travnik (smeđa zona); Radno-poslovna zona Polje (zelena zona); Industrijska zona Han Bila (zelena zona); Industrijska zona Vitovlje – Vlašić (zelena zona); Industrijska zona Mudrike – Vlašić (zelena zona).
Nedostatak poslovnih zona u Općini Travnik jasno je izražen i u Strategiji razvoja Općine Travnik od 2016. do 2020. godine, no iz dostupnih informacija teško je utvrditi da je došlo do uspostave novih poslovnih zona, mimo onih već postojećih.
Hadžiemrić je u svom programu dao i obećanje o investicijama u obnovljive izvore energije, odnosno korištenje solarne energije, vjetro i hidro potencijala, te raspoloživih količina biomase. Sam Hadžiemrić u svom intervjuu od prije četiri godine na ovu temu je rekao:
Na Vlašiću je, uz mini hidroelektrane i vjetroparkove, predviđena i gradnja solarnih elektrana. Prostor Korićana i projekt “Eko Korićani”, koji je u početku izgledao nestvarno, ulazi u novu fazu. Interes za ovaj projekt iskazali su investitori iz Kine i Turske. U početku mi je sve to izgledalo futuristički, a sada je to realna priča i jedan od razvojnih potencijala za cijelu regiju – rekao je Hadžiemrić.
Admir Hadžiemrić, 14. septembar 2016.
O izgradnji vjetroparka na Vlašiću govori se više godina, projekat je izazvao veliko protivljenje lokalnog stanovništva, a SBK je još u martu 2019. godine raskinuo ugovore o koncesiji za izgradnju dviju vjetroelektrana na platou Vlašića izdate 2011. i 2013. godine. Razlog raskidanja ugovora je, kako je tada navedeno, “višegodišnji neiskorišten period kad je u pitanju ugovoreno, a to je minimalno dvije godine ispitivanja, a nakon toga investiranje i instaliranje vjetroelektrana”. Elektroprivreda BiH potpisala je u februaru 2020. godine, šest ugovora o dodjeli koncesija Elektroprivredi BiH za izgradnju vjetroelektrana na visoravni Vlašića. Aktivnosti na gradnji vjetroparka još uvijek nisu započele, a u pogledu korištenju solarne energije, kao i biomase, u proteklom mandatu nije bilo govora.
Hadžiemrić je kako u svom programu, tako i u intervjuu od prije četiri godine govorio o izgradnji regionalnog vodovoda “Plava voda”.
Projekt Regionalnog vodovoda “Plava voda”, koji je težak 40 miliona KM, a interes Općine Travnik je da uspije zbog više razloga. Kako kaže Hadžiemrić, uređenjem vodovoda “Plava voda” Općina Travnik dobiva vodozaštitnu zonu, kvalitetno i dugoročno snabdijevanje pitkom vodom i uređenje turističke zone i vodotoka.
Admir Hadžiemrić, 14. septembar 2016.
Općina Travnik samo je jedna od Općina koja sudjeluje u izgradnji vodovoda o čijoj izgradnji se govori više decenija. On bi trebao napajati vodom više općina u srednjoj Bosni, kao i Grad Zenicu. Njegova gradnja još uvijek nije počela, a Istinomjer se ovom temom bavio u više navrata u proteklim godinama.
U pogledu rekonstrukcija ulica u centralnoj gradskoj zoni od urađenih projekata treba izdvojiti rekonstrukciju kompletne ulice Eriha Brandisa uz rijeku Lašvu koja je izvršena pred sam kraj Hadžiemrićevog mandata, u ljeto i jesen 2020. godine, ali i izgradnju biciklističke staze koja se proteže od ulaza u kasarnu u Travniku do kružnog toka u naselju Meljanac. Takođe je rekonstruisana cesta koja vodi od Meljanca do spajanja sa magistralnom cestom u naselju Kalibunar. Međutim, Hadžiemrić je u intervjuu iz 2016. godine spominjao i rekonstrukciju i uređenje zone od Šarene džamije do Kanara, odnosno ulaza u grad sa istočne strane.
Mi smo prezentirali tri idejna rješenja za uređenje zone od Šarene džamije do Kanara, u kojoj se nalazi Plava voda. Imamo tri idejna rješenja, a nažalost, nemamo nijedno idejno rješenje projektantskih kuća iz Travnika, što je razočaravajuće.
Admir Hadžiemrić, 14. septembar 2016.
Iako je spomenuo čak tri postojeća idejna rješenja, u protekle četiri godine nije bilo aktivnosti na uređenju ove zone, osim uređenja same Šarene džamije i prostora oko nje, koje je izvršeno tokom 2019. godine. Također je rekonstruisan i centralni gradski trg.
Interesantno obećanje Hadžiemrić je dao i u pogledu izgradnje tunela koji uvezuje centar grada i novu poslovnu zonu Polje, a koje je ostalo neispunjeno.
Još jedan projekat koji također nije realiziran u protekle četiri godine je i preuređenje i prenamjena Vatrogasnog doma u Travniku.
Bivši objekt Vatrogasnog doma bit će preuređen i poslužit će za smještaj općinske administracije, od Arhiva, Matičnog ureda, preko Razvojnog odjela. Tu namjeravamo smjestiti i općinsku turističku zajednicu, koju namjeravmo oformiti. To je zaista neophodno za Travnik.
Admir Hadžiemrić, 14. septembar 2016.
U istom intervjuu Hadžiemrić je obećao i skoro donošenje izmjena Regulacionog plana “Zelena pijaca”, odnosno rekonstrukciju same pijace.
Cilj je da dobijemo zatvorenu tržinicu u prizemlju, a ispod dva sprata i još dva sprata nad zemljom za parking-prostor. Bio bi to javni parking u okviru javno-privatnog partnerstva. Na taj način ublažili bismo problem parking-prostora u gradu.
Admir Hadžiemrić, 14. septembar 2016.
O rješavanja problema divljih deponija na području Općine Travnik, najbolje svjedoči primjer od prošlog ljeta kada su sami građani evidentirali deponiju u neposrednoj blizini centra grada.
S obzirom na činjenicu da je Travnik u proteklim godinama postao univerzitetski grad, Hadžiemrić je u svom programu iz 2016. godine obećao i “Razvijanje kapaciteta različitih tipova usluga i smještaja za studente koji dolaze iz cijele BiH i drugih zemalja”, uz korištenje mogućnosti zapošljavanja u toj oblasti.
U izbornom programu Admira Hadžiemrića našla su se i obećanja o saradnji i podršci vjerskim zajednicama, a jedno od njih je glasilo:
U vjeri prepoznajemo moralnu snagu za razvoj pojedinca i društva.
Platforma SDA za Travnik, 2016.
Rebalansom Budžeta Općine Travnik za 2016. godinu 97,800 KM je planirano za Vjerske zajednice, a kako se navodi u Izvještaju o izvršenju Budžeta za tu godinu izdvojeno je 32.000KM. U 2017. godini prema izvršenju Budžeta u ovu namjenu izdvojeno je 50.000KM, kao i u 2018. godini. U Budžetima za 2019. i 2020. godinu planirana su sredstva od po 50.000 KM. Općina Travnik u Budžetima je godišnje pod stavkom “Rekreacija, kultura i religija”, izdvajala od 1.760.333 KM, koliko je izvršeno u 2016. godini, do 2.663.912 KM, koliko je planirano u Budžetu za 2020. godinu.
U pogledu saradnje sa mladima može se izdvojiti i činjenica da je nedavno usvojena i Strategija za mlade Općine Travnik. Kada je najavljeno njeno usvajanje još u februaru 2018. godine, rečeno je da se ona kreira na period od 2019. do 2022. godine.
Strategija je dokument koji će identificirati potrebe mladih, a oni trebaju preuzeti rukovođenje svojim životom i uključiti se u sve procese. Potrebno je da preuzmu inicijativu i vrše pritisak na one koji donose odluke.
Admir Hadžiemrić, 19. februar 2018.
Kako se vidi sa zvanične internet stranice Općine Travnik, Strategija mladih je i u svom nacrtu usvojena za isti period, međutim u svom finalnom obliku ona je tek u maju 2020. godine, usvojena za period od 2020. do 2027. godine. Osim toga predstavljena strategija sadrži brojne plagirane dijelove, kopirane iz drugih sličnih dokumenata kako iz BiH, tako i iz susjednih zemalja, bez navođenja izvora, navodi kako su u njenoj izradi učestvovali brojni stručnjaci iz oblasti omladinskog rada, bez navođenja njihovih imena, a u Akcionom planu za njeno provođenje, sve aktivnosti su planirane na identičan period od 2020. do 2027. godine, bez jasnog vremenskog roka i okvira za svaku od njih.
U pogledu otvorenosti administracije, na što se odnosilo nekoliko obećanja Admira Hadžiemrića iz 2016. godine, treba istaći da Općina Travnik prema rezultatima Lokalnog indeksa otvorenosti vlasti u BiH u 2019. godini, zauzima 6. mjesto sa 54,3% zadovoljenih indikatora. Ipak, transparentnost Općine u pogledu proaktivne transparentnosti, ako se govori o kvaliteti izvještavanja sa sjednica Općinskog vijeća, objava zapisnika i listinga glasanja po tačkama dnevnog reda na sjednicama i dalje je veoma niska.
Admir Hadžiemrić na čelu Općine Travnik je od 2011. godine, kada je izabran na vanrednim izborima 2011. godine, a mandat je osvojio i na narednim Lokalnim izborima 2012. i 2016. godine. Na predstojećim izborima u nedjelju 15. novembra, neće biti kandidat za načelnika, a SDA je za tu poziciju kandidovala Mirsada Pecu. Njemu će protivnici biti Haris Kaniža (NiP), Elvis Imočanin (SDP), Goran Pejaković (HDZ BiH) i Elvedin Kanafija (SBB).
(Istinomjer.ba)