Koje institucije građani smatraju najotvorenijim, a šta pokazuju istraživanja?

U anketi na platformi Odgovorno.st učestvovalo je 430 osoba, koje su birale instituciju koju smatraju najotvorenijom i najtransparentnijom. Najviše glasova dobila je Vlada Federacije BiH – 19% a slijede Vijeće ministara BiH i Ministarstvo komunikacija i prometa BiH sa 18%. Koliko se ovakvi rezultati podudaraju s nalazima Regionalnog indeksa otvorenosti, koji već deset godina prati transparentnost institucija u Bosni i Hercegovini?

Otvorenost institucija jedan je od osnovnih preduslova za odgovoran rad javne vlasti. Građani i građanke imaju pravo znati kako institucije donose odluke, raspolažu javnim novcem i izvršavaju obaveze iz svoje nadležnosti.

Na platformi Odgovorno.st provedena je anketa u kojoj su učesnici/e birali instituciju koju smatraju najotvorenijom i najtransparentnijom. Rezultati pokazuju kako su učesnici/e ankete ocijenili ponuđene institucije, ali ne predstavljaju reprezentativno istraživanje javnog mnijenja.

Za razliku od takve procjene, Regionalni indeks otvorenosti, koji provodi Udruženje građana i građanki “Zašto ne”, u periodu od 10 godina mjerio je ispunjenost konkretnih standarda transparentnosti, pristupačnosti, integriteta i učinkovitosti. Analizirali su se, između ostalog, dostupnost budžetskih dokumenata, izvještaja o radu, informacija o javnim nabavkama, kao i mogućnosti komunikacije građana s institucijama.

Šta pokazuju rezultati Indeksa otvorenosti?

Prema posljednjem istraživanju, koje se odnosi na 2025. godinu, Vijeće ministara BiH ispunilo je 70,69% indikatora otvorenosti. To je znatno više od rezultata entitetskih vlada. Vlada Republike Srpske ispunila je 39,52%, a Vlada Federacije BiH 39,34% indikatora.

Iako je Vijeće ministara BiH ostvarilo znatno bolji rezultat, i u njegovom radu postoje nedostaci. Institucija objavljuje dnevne redove, zapisnike i saopštenja sa sjednica, ali javnosti i dalje nisu dostupni materijali o kojima se na sjednicama odlučuje. Sličan problem zabilježen je i kod Vlade FBiH.

Ni zakonodavne institucije ne ostvaruju naročito dobre rezultate. Parlamentarna skupština BiH, kao najotvorenija zakonodavna institucija u zemlji, u prosjeku ispunjava 58,48% indikatora. Predstavnički dom ostvario je 60,76%, a Dom naroda 56,21%. Parlament FBiH u prosjeku ispunjava oko 41%, dok Narodna skupština RS ostvaruje rezultat od približno 41%.

Posebno su zabrinjavajući rezultati ministarstava. Njihova prosječna otvorenost u BiH iznosi približno 38%, što je najlošiji rezultat u regionu. Najbolji rezultat među državnim ministarstvima ostvarilo je Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, sa 73,86% ispunjenih indikatora.

Rezultati desetog ciklusa istraživanja pokazuju da institucije u BiH i dalje nedovoljno objavljuju informacije o svom radu. Kod pojedinih institucija nedostaju čak i osnovni podaci o rukovodstvu, zaposlenima, platama, budžetima i javnim nabavkama. Poseban problem predstavlja nedovoljna dostupnost informacija o procesu donošenja odluka.

Poređenje rezultata ankete i Indeksa otvorenosti prilika je da se ukaže na razliku između toga kako javnost doživljava rad institucija i koliko one zaista ispunjavaju standarde transparentnosti.

Bez obzira na to kojoj instituciji su učesnici ankete dali prednost, rezultati istraživanja potvrđuju da prostora za unapređenje ima na svim nivoima vlasti. Objavljivanje budžeta, izvještaja o radu, materijala sa sjednica i drugih informacija od javnog interesa ne bi smjelo zavisiti od dobre volje rukovodstva, već bi trebalo biti redovna praksa svake institucije.