Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske (RS) održat će se 23. novembra 2025. godine, a na listama će se naći sedam kandidata. Ovi izbori rezultat su pravosnažne sudske presude protiv Milorada Dodika, koji je u augustu 2025. godine osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS.
Unatoč tvrdnjama niza političkih aktera iz vladajuće koalicije u RS, raspisivanje prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske u skladu je sa zakonom. To je potvrdio i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji je odbio sve apelacije Milorada Dodika u novembru 2025. godine.
Presuda Dodiku
Na sjednici Narodne skupštine Republike Srpske održanoj 21. juna 2023. godine poslanici/e su usvojili/e Zakon o objavljivanju zakona i drugih propisa RS kojim je ukinuto objavljivanje odluka visokog predstavnika u službenom listu ovog entiteta. Na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine donesen je i Zakon o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, čije je usvajanje inicirao tadašnji predsjednik RS Milorad Dodik.
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, kao vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i Ustava BiH, obustavio je stupanje na snagu oba zakona 1. jula 2023. godine (1, 2). Istog dana nametnuo je izmjenu Krivičnog zakona BiH dodavši članove 203a i 239.
Neizvršavanje odluka visokog predstavnika definisano je kao krivično djelo za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina i zabrana vršenja funkcije ukoliko politički akter odbije izvršiti odluku visokog predstavnika.
Stav (1) Službena osoba u instituciji BiH, Federacije BiH, RS, Brčko distrikta BiH, ili u kantonu, gradu ili općini ili lokalnoj zajednici ili bilo kojem tijelu lokalne uprave i samouprave, ili odgovorna osoba koja ne primijeni, ne provede, ne izvrši ili na drugi način ne poštuje odluku visokog predstavnika za BiH, ili koja spriječi odnosno na drugi način omete primjenu, provođenje ili izvršenje takve odluke, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Stav (4) Za kazneno djelo iz stavka (1) ovog članka izreći će se sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.
Krivični zakon BiH, član 203a, stav (1), stav (4)
Također, ista kazna definirana je novim članom 239. u slučaju da odgovorna osoba ne primijeni, ne provede ili ne izvrši odluku Ustavnog suda BiH, privremenu mjeru Suda BiH, Doma za ljudska prava BiH ili Evropskog suda za ljudska prava.
Uprkos tome što je visoki predstavnik poništio ova dva zakona, Dodik je 7. jula 2023. godine potpisao ukaze o stupanju na snagu tih zakona, čime je prekršio novu odredbu Krivičnog zakona BiH.
Sud BiH izrekao je 26. februara 2025. godine osuđujuću prvostepenu presudu kojom se Dodik osuđuje na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika RS zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
Zbog počinjenja ovog krivičnog djela, Sud BiH donio je pravosnažnu presudu kojom je Milorad Dodik proglašen krivim 1. augusta 2025. godine. Dodiku je izrečena kazna od jedne godine zatvora te zabrana obavljanja dužnosti predsjednika RS u trajanju od šest godina.
Raspisivanje izbora
Članom 1.10 Izbornog zakona Bosne i Hercegovine definirano je da izabranom članu organa prije isteka vremena može prestati mandat ako je, između ostalog, osuđen na kaznu zatvora od šest mjeseci i duže, što se desilo u Dodikovom slučaju. Shodno odredbama Izbornog zakona BiH, njegov mandat prestao je važiti po danu pravosnažnosti. Stoga je Centralna izborna komisija (CIK BiH) 6. augusta 2025. godine donijela odluku kojom je utvrđen prestanak mandata dotadašnjem predsjedniku RS Miloradu Dodiku u skladu s Izbornim zakonom BiH.
Raspisivanje prijevremenih izbora također je obaveza CIK-a, propisana Izbornim zakonom BiH.
Ako je neki izabrani organ raspušten odnosno prestane mu mandat u skladu sa ustavom i zakonom, CIK BiH donosi odluku o raspisivanju prijevremenih izbora kojom se utvrđuje tačan datum održavanja izbora. Prijevremeni izbori održat će se u roku od 90 dana od dana raspuštanja izabranog organa, odnosno prestanka mandata u skladu sa ustavom i zakonom.
CIK je krajem augusta donio odluku kojom su prijevremeni izbori zakazani za 23. novembar 2025. godine.
Žalba Ustavnom sudu BiH
Milorad Dodik podnio je nekoliko apelacija Ustavnom sudu BiH, problematizirajući legitimnost visokog predstavnika Schmidta, njegovih odluka, ali i odluke CIK-a o prestanku mandata. Tada je ustvrdio je da su mu time povrijeđena prava iz Ustava BiH i Evropske konvencije o ljudskim pravima, uključujući pravo na pravično suđenje i političko djelovanje. Na sjednici Ustavnog suda BiH održanoj 4. novembra 2025. godine sve Dodikove apelacije odbijene su kao neosnovane.
Ustavni sud je zaključio da se osporenim odlukama iz predmeta broj AP-4095/25 nije odlučivalo o apelantovim „građanskim pravima i obavezama“, niti o „krivičnoj optužbi“ u smislu člana 6. stav 1. Evropske konvencije, zbog čega garancije iz člana II/3.e) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije nisu primjenjive na postupak proveden pred CIK-om i Sudom BiH.
Ustavni sud ocijenio je da su Dodikovi navodi o nezakonitosti propisivanja krivičnog djela neosnovani, potvrđujući da visoki predstavnik ima ovlaštenje da donese odluke kojima se mijenja zakonodavni okvir, uključujući i odredbu na osnovu koje je Dodik osuđen. Kako se navodi u saopštenju, počinjeno krivično djelo jasno je definisano i bilo je na snazi u vrijeme kada je Dodik potpisivao sporne ukaze.
Građani/ke Republike Srpske birat će novog predsjednika ovog entiteta 23. novembra, što je epilog postupaka Milorada Dodika iz jula 2023. godine. Usprkos tvrdnjama da se ovi izbori neće održati, posljednjom odlukom Ustavnog suda BiH, kojem se potvrđuje validnost čitavog procesa, njihovo održavanje postalo je neminovno.
(Istinomjer.ba)