Prošle sedmice u Generalnoj skupštini UN-a usvojena je rezolucija kojom se Rusija poziva da prekine neprijateljstvo i povuče svoje snage iz Ukrajine. Bosna i Hercegovina podržala je ovu rezoluciju, a pojedini/e političari/ke iz Republike Srpske uputili/e su kritike na račun ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića zbog njegove instrukcije ambasadoru u UN-u, optužujući ga pri tome da je prekršio Ustav Bosne i Hercegovine.
U četvrtak, 23.2.2023. godine, Generalna skupština UN-a donijela je rezoluciju kojom se Rusija poziva da prekine neprijateljstva i povuče se iz Ukrajine. Rezoluciju je podržala 141 zemlja, dok je protiv bilo njih sedam – Rusija, Bjelorusija, Sjeverna Koreja, Sirija, Mali, Eritreja i Nikaragva. Pored toga, 32 zemlje bile su suzdržane tokom glasanja, među njima i Kina.
U rezoluciji se, između ostalog, “ponavlja zahtjev da Ruska Federacija odmah, potpuno i bezuslovno, povuče sve svoje vojne snage s teritorije Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica i poziva na prekid neprijateljstava”. Bosna i Hercegovina našla se među zemljama koje su podržale ovu rezoluciju.
S obzirom na to da je ambasador BiH u Generalnoj skupštini UN-a Sven Alkalaj podržao rezoluciju, pojedini/e politički/e akteri/ke iz Republike Srpske uputili/e su kritike na račun ministra vanjskih poslova BiH Elmedina Konakovića da je “prekršio Ustav BiH”.
Instrukcijom ministra spoljnih poslova BiH o načinu glasanja u UN prekršen je Ustav jer takvu instrukciju nije mogao donijeti ministar bez odluke Predsjedništva BiH. U BiH nije usaglašen stav po pitanju sukoba u Ukrajini, te je iz tog razloga BiH u UN bila obavezna da bude uzdržana.
Milorad Dodik, 24.2.2023.
Slične tvrdnje ponovila je i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović. Ona je istakla da Ministarstvo vanjskih poslova nije “kreator rješenja”, već da ono “prosljeđuje instrukcije na osnovu onoga što su rekli oni koji su nadležni za vanjsku politiku”.
Ministarstvo inostranih poslova obraća se Predsjedništvu kao nekome ko je zadužen za spoljnu politiku, i nakon što dobije stavove od Predsjedništva, onda ih prosljeđuje dalje relevantnoj misiji ili ambasadi na postupanje. U ovom slučaju, gospodin Konaković je dobio različite stavove, što znači da nema jednoglasne odluke. Prema tome, on je mogao samo da traži od misije u New Yorku da bude uzdržana, a ne da zauzima određene stavove ili da se priključuje različitim kvalifikacijama.
Željka Cvijanović, 24.2.2023.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, gostujući u programu FACE televizije, osvrnuo se na spomenute reakcije i prokementarisao je svoju instrukciju ambasadoru u UN-u.
Konaković je istakao da je, s obzirom na to da Predsjedništvo BiH nije donijelo jednoglasan stav o spomenutoj rezoluciji, instrukciju ambasadoru poslao u skladu s važećim strategijama koje je Predsjedništvo BiH ranije usvojilo.
Ustav BiH je precizan i jasan, moje nadležnosti i nadležnosti Predsjedništva. Bosna i Hercegovina ima usvojenu Strategiju vanjskih politika koja je važeća od 2018. do 2023. Ima odluke Predsjedništva, jednoglasne, koje kažu “Idemo u Evropsku uniju”, kandidatski status, i tada kada je bio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. To znači da u sigurnosnim politikama i vanjskim politikama moramo pratiti Evropsku uniju. E, sad nek mi kažu da li je Predsjedništvo donijelo odluku da smo mi s tim stali, da smo se okrenuli Rusiji, Aziji, Euroaziji, bilo kojem drugom dogovoru, pa sam onda ja, u skladu s tim, prekršio Ustav? Ili druga stvar – nisu se dogovorili Cvijanović, Komšić, Bećirović. Tamo je bilo 2:1 na Predsjedništvu. Dakle, ja nemam stav Predsjedništva. Da je Predsjedništvo reklo “Ne možeš dati instrukciju Alkalaju”, ja bih prekršio Ustav kad bih je dao. Pošto to nije slučaj, pošto imam definirane vanjske politike, to je čisto ko suza i ne vidim potrebu, niti očekivanja, da je neko očekivao da ja to uradim.
Elmedin Konaković, 25.2.2023.
Podsjećamo i da se slična situacija desila prije godinu, kada je na hitnoj sjednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, održanoj 2.3.2022. godine, izglasana rezolucija kojom se osuđuje ruska agresija na Ukrajinu. Rezoluciju je podržala 141 država, među kojima Bosna i Hercegovina i Srbija, protiv je bilo pet država i suzdržanih 35. Ovom rezolucijom zahtijevalo se da “Ruska Federacija odmah prestane s upotrebom sile protiv Ukrajine” i “odmah, potpuno i bezuslovno, povuče sve svoje vojne snage”.
Isti dan, Milorad Dodik, koji je tada bio član Predsjedništva BiH, na sjednici Predsjedništva BiH predložio je dopunu dnevnog reda tačkom “Raspravljanje i zauzimanje stava Predsjedništva BiH u vezi situacije u Ukrajini”. Nakon što su druga dva člana Predsjedništva iz tog saziva, Željko Komšić i Šefik Džaferović, glasali protiv uvrštavanja ove tačke na dnevni red, Dodik je napustio sjednicu. Tada je Džaferović istakao da Bosna i Hercegovina ima sporazum s Evropskom unijom o stabilizaciji i pridruživanju, u kojem piše da će BiH slijediti vanjsku politiku Evropske unije.
Bosna i Hercegovina se pridružila izjavi Evropske unije i kazala kakva je njena politika. Ako se podržava teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, onda se, naravno, osuđuje agresija. Ona se pridružuje stavovima demokratskog svijeta. (…) Neko hoće da to promijeni, a ne može. To sve skupa treba da se provodi u BiH. Tu je igra kao u šahu. Svako ko se danas u BiH bude opirao mjerama kojima smo se pridružili, on krši zakone i mjere.
Šefik Džaferović, 2.3.2022.
Krajem marta prošle godine Šefik Džaferović je, kao tada predsjedavajući Predsjedništva BiH, primio ambasadore Evropske unije i država grupe G-7. Tom prilikom razgovarano je o agresiji Ruske Federacije na Ukrajinu i stavovima i aktivnostima koje institucije Bosne i Hercegovine poduzimaju u vezi s tim. Kako je tada saopćeno iz Predsjedništva BiH, ambasadori su izrazili zahvalnost Bosni i Hercegovini za pridruživanje rezoluciji Generalne skupštine Ujedinjenih naroda kojom je osuđena ruska agresija protiv Ukrajine, Nacrtu rezolucije u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i stavovima i mjerama Evropske unije o ovom pitanju.
Ambasadori su zatražili od Bosne i Hercegovine da nastavi s istom politikom kojom se svrstala na pravu stranu historije, te da nadležne institucije Bosne i Hercegovine provedu restriktivne mjere protiv institucija i drugih subjekata Ruske Federacije previđene aktima Evropske unije kojima se Bosna i Hercegovina pridružila.
Saopćenje Predsjedništva BiH, 29.3.2022.
Ustav BiH, zakon, definisana vanjska politika
Prema članu V(3) Ustava BiH, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nadležno je za vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine.
S druge strane, članom 8. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH definisane su nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova BiH. S tim u vezi, ovaj član, između ostalog, kaže:
Ministarstvo vanjskih poslova nadležno je za:
– provođenje utvrđene politike BiH i radi na razvoju međunarodnih odnosa u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva Bosne i Hercegovine;
– predlaže utvrđivanje stavova o pitanjima od interesa za vanjskopolitičke aktivnosti i međunarodni položaj BiH;
– zastupanje BiH u diplomatskim odnosima prema drugim državama, međunarodnim organizacijama i na međunarodnim konferencijama, i za neposrednu komunikaciju sa diplomatskim i predstavništvima drugih država i misijama međunarodnih organizacija u BiH i obavlja stručne poslove u vezi sa tim; (…)
Zakon o ministarstvima i drugim organima uprave BiH
Shodno tome, Ministarstvo vanjskih poslova, kako je definisano zakonom, provodi utvrđenu politiku Bosne i Hercegovine, ali i postupa u skladu sa stavovima i smjernicama Predsjedništva BiH.
U vezi s tim podsjećamo da je Predsjedništvo BiH na sjednici održanoj 13.3.2018. godine usvojilo dokument Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine za period 2018–2023, o čemu je i Istinomjer pisao. U dokumentu se navodi kako Bosna i Hercegovina treba aktivno da prati “zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije“.
S obzirom na neupitnu perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije. U tom smislu, potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima. To, dakako, podrazumijeva usku interresornu saradnju i zajedničku procjenu rizika.
Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018–2023.
Svakako treba spomenuti i problem nepostojanja zakona o vanjskim poslovima BiH, o čemu je Istinomjer nedavno pisao u analizi Dok traje “rasprava” o procedurama imenovanja ambasadora/ica, BiH još čeka na zakon o vanjskim poslovima. Također, o ovom problemu pisali smo još 2017. godine.
Bosna i Hercegovina je jedina država u regionu koja nema zakon o vanjskim poslovima, te Ministarstvo vanjskih poslova BiH poslove iz svog djelokruga obavlja bez spomenutog zakona.
Nacrt zakona o vanjskim poslovima BiH trebao se naći i na dnevnom redu 59. redovne sjednice Vijeća ministara, koja se trebala održati 28.11.2022. godine. Međutim, Vijeće ministara ovu sjednicu nije održalo “jer nije postignuta saglasnost o dnevnom redu”.
Iako je Predsjedništvo Bosne i Hercegovine nadležno za provođenje vanjske politike, zakonom je, pored toga, predviđeno i da je Ministarstvo vanjskih poslova nadležno za provođenje utvrđene politike BiH. Uzmemo li to u obzir, očito su prisutne mnoge nejasnoće kada je u pitanju diplomatska korespondencija. Ovaj problem mogao bi biti riješen usvajanjem zakona o vanjskoj politici BiH, ali je pitanje kada će nadležni pokazati političku volju da taj zakon bude i usvojen.
(Istinomjer.ba)