Nakon što predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću nije dozvoljen ulazak u Republiku Hrvatsku kako bi posjetio Jasenovac i Pakrac, uslijedile su brojne reakcije srbijanskih, ali i bosanskohercegovačkih političara iz Republike Srpske, koji su uglavnom osudili ovakav potez hrvatskih vlasti. Ni ovaj put pojedini političari nisu propustili priliku za manipulacije i plasiranje spinova.
Tako je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik (SNSD) izjavio da je ovakva reakcija hrvatskih vlasti “neshvatljiva i neprihvatljiva” te da je Vučić “prvi srbijanski predsjednik koji je htio položiti vijenac u Jasenovcu”.
Aleksandar Vučić je prvi predsjednik Srbije koji je u svom mandatu izrazio želju da položi vijenac u Јasenovcu i u toj namjeri je zaustavljen.
Milorad Dodik, 17.7.2022.
I Vučić je, nakon odluke hrvatskih vlasti, istakao da “nijedan srpski predsjednik nije bio u Jasenovcu”, a argumente hrvatskih vlasti okarakterizirao je kao “sumanute”.
Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić ove izjave ocijenio je netačnim, tvrdeći da je on kao predsjednik bio u posjeti Jasenovcu, odnosno Donjoj Gradini. Dodao je da se ovakvim izjavama šalje poruka “da je za njih logor Jasenovac samo onaj dio koji se nalazi na teritoriji Hrvatske”.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić planirao je 17.7.2022. godine posjetiti Jasenovac i Pakrac, ali mu hrvatske vlasti nisu dozvolile ulazak u zemlju. Nakon toga, iz Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije najavljeno je da će ubuduće svi funkcioneri Hrvatske, nosioci službenih ili diplomatskih pasoša, morati posebno da najave i obrazlože svoju posjetu ili prolazak kroz Srbiju, te će biti stavljeni na poseban režim kontrole.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske poslalo je u petak, 15.7.2022. godine, prosvjednu notu srbijanskoj ambasadi nakon što se za namjeru o Vučićevoj posjeti saznalo iz neslužbenih izvora. Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman ustvrdio je da je takva posjeta neuobičajena i “neprihvatljiva” te je dodao da je predsjednik države štićena osoba i da njegova posjeta mora biti najavljena kako bi se ispoštovao protokol.
Mjesto Jasenovac, u čijoj se blizini nalazio logor III Ciglana, smješteno je na Savi, na današnjoj granici Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pored Jasenovca, s desne obale Save nalazi se mjesto Donja Gradina, u kojem su za vrijeme Drugog svjetskog rata vršene masovne likvidacije zatvorenika iz logora III Ciglana. Logor III Ciglana dio je jasenovačkog sistema logora, a pored ovog logora, postojale su i logorske jedinice I Krapje, logor II Bročice, logor IV/radna grupa Kožara u Jasenovcu i logor V u Staroj Gradišci. Kako se navodi na zvaničnoj stranici Javne ustanove Spomen-područje Jasenovac, Donja Gradina bila je glavno stratište najvećeg jasenovačkog logora Ciglana. Na stranici JUSP Jasenovac navodi se i da se na devet grobnih polja nalazi 105 masovnih grobnica ukupne površine 10.130 m2, a naknadno su pronađene još 22 masovne grobnice.
Danas je Jasenovac općina u Republici Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji, dok je Donja Gradina naseljeno mjesto u Bosni i Hercegovini, u opštini Kozarska Dubica. Donja Gradina je 1975. godine proglašena spomen-područjem, a tada se pristupilo uređenju i opremanju ovog lokaliteta. Lokalitet Donje Gradine je 1983. godine uključen u jedinstveno Spomen-područje Jasenovac, koje je djelovalo do 1991. godine. Raspadom SFRJ ono je geografski i administrativno podijeljeno na dvije samostalne institucije: JUSP Jasenovac u Republici Hrvatskoj, u čijem se sklopu nalazi i spomenik “Cvijet”, koji je izgrađen 1966. godine na mjestu bivšeg logora III Ciglana Jasenovac, i JU Spomen-područje Donja Gradina u Bosni i Hercegovini.
Dosadašnja praksa pokazala je da predstavnici vlasti iz Republike Srpske i Srbije godišnjice proboja posljednjih jasenovačkih logoraša i Dan sjećanja na žrtve ustaških zločina obilježavaju na teritoriji Spomen-područja Donja Gradina, dok politički akteri iz Republike Hrvatske obilježavanje obavljaju na lokalitetu Spomen-područja Jasenovac (Republika Hrvatska).
Tako je Vučić u maju ove godine s predstavnicima vlasti iz Republike Srpske posjetio Spomen-područje Donja Gradina te prisustvovao obilježavanju 77. godišnjice zločina u ustaškom logoru Jasenovac.
Vučićev prethodnik Tomislav Nikolić prisustvovao je 2016. godine obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u koncentracionom logoru Jasenovac-Donja Gradina na Spomen-području Donja Gradina. Tom su prilikom, između ostalih, Nikolić i Milorad Dodik, koji je tada bio na funkciji predsjednika entiteta Republika Srpska, položili vijence za stradale na grobnom polju “Topole”, na Spomen-području Donja Gradina.
I Nikolićev prethodnik Boris Tadić bio je 2010. godine na komemorativnom skupu u Donjoj Gradini na obilježavanju 65 godina pokolja logoraša. Tom je prilikom tadašnji član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović održao govor i položio vijenac na spomen-obilježju u Donjoj Gradini.
Nakon što su hrvatske vlasti zabranile ulazak srbijanskom predsjedniku u Hrvatsku, Radovan Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, izjavio je da u Donjoj Gradini mora biti izgrađen memorijalni centar:
Ono na čemu moramo da insistiramo jeste inicijativa koju su pokrenuli predsjednici Milorad Dodik i Aleksandar Vučić da na ozbiljan način napravimo memorijalni centar u Donjoj Gradini i da naš kompletan odnos prema tome bude zaokružen u tom centru, jer je očigledno da Srbi neće moći da žale i odaju poštu svojim stradalima gdje god nemaju izvršnu vlast, na teritoriji gdje je počinjen zločin.
Radovan Kovačević, 18.7.2022.
Podsjećamo, Milorad Dodik i Aleksandar Vučić dogovorili su u septembru 2021. godine da Republika Srpska i Srbija izgrade memorijalni centar u Donjoj Gradini. Izgradnju centra trebala bi finansirati Srbija s 80% sredstava, a Republika Srpska s 20%. Vučić je tada memorijalni centar opisao i kao “svesrpsko svetište”, što je doprinijelo političkim tenzijama u Bosni i Hercegovini, kao i tenzijama između BiH i Srbije. Tom prilikom, ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković ustvrdila je da je neprihvatljivo da se na teritoriji BiH gradi bez odluke i odobrenja državnih institucija.
To je neporeciva činjenica, kao i pravo žrtava na dostojanstveno sjećanje i obilježje. Ali, jedno mora biti jasno: neprihvatljivo je da se na teritoriji BiH gradi i radi bez odluke i odobrenja njenih institucija i građana. (…) Više liče (najave o izgradnji svesrpskog svetišta op.a.) na obično politikantstvo, zloupotrebu i daleko su od poštovanja prema žrtvama, pa i onim iz Jasenovca, među kojima nisu samo i jedino Srbi. U tom koncentracionom logoru ubijen je i veliki broj Bošnjaka, Roma i ostalih, kao što su ubijani i u logorima Omarska i Trnopolje, u Prijedoru i na mnogim drugim stratištima gdje vlasti manjeg entiteta još uvijek zabranjuju izgradnju obilježja.
Bisera Turković, 10.9.2021.
Odluka hrvatskih vlasti da zabrane ulazak Aleksandru Vučiću u zemlju kako bi “privatno” posjetio Jasenovac iskorištena je za spinovanje u javnom prostoru te da pojedini politički akteri prikupe političke poene. Iznenadni potezi političara, čak i ako su u ulozi pojedinca/građanina, a ne nosilaca izvršne ili zakonodavne vlasti, mogu, kako vidimo, dovesti do različitih emotivnih reakcija, pa čak i do političkih posljedica, no mjesta stradanja, kao što je Jasenovac, ne bi trebala ni u kojem slučaju biti tema političkih obračuna i način skupljanja političkih poena.
(Istinomjer.ba)