U ovom momentu niko sa sigurnošću ne može reći do kada će odluke i uvedene mjere s ciljem borbe protiv novog koronavirusa biti na snazi. Ukoliko bi trenutne odluke i mjere bile na snazi nakon što CIK početkom maja raspiše izbore, sasvim su legitimna pitanja kako bi se u takvim okolnostima provodile izborne aktivnosti i da li bi uopšte to bilo moguće.
Centralna izborna komisija (CIK) je na sjednici održanoj 02. 04. 2020. godine usvojila Inicijativu za pokretanje procedure donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH. Najavljujući inicijativu, glasnogovornica CIK-a, Maksida Pirić je 06. 04. 2020. godine podsjetila “da je CIK BiH, u skladu s Izbornim zakonom BiH, ovlaštena, pored ostalog, i da podnosi inicijative”.
U kontekstu situacije u BiH izazvane pandemijom novog koronavirusa, Pirić je i izjavila da će CIK prateći cjelokupnu situaciju “reagirati u skladu sa zakonom”.
U tom pravcu, na svojoj 14. (korespodentnoj) sjednici održanoj 09. 04. 2020. godine, CIK je “usvojila zaključak o pokretanju inicijative za donošenje Zakona o dopunama Izbornog zakona BiH, koju dostavlja Parlamentarnoj skupštini BiH”.
Podsjećajući na “opštepoznatu epidemiološku situaciju u zemlji povezanu sa sprečavanjem širenja epidemije korona virusa COVID-19”, u obrazloženju zaključka se pored ostalog navodi:
Kako bi raspisivanjem izbora već narednog dana počeli teći rokovi za provođenje izbornih aktivnosti, kao što je prikupljanje potpisa od strane političkih subjekata, jasno je da u datim okolnostima navedeno nije moguće preduzeti, kako zbog ograničene slobode kretanja tako i zbog sprečavanja širenja epidemije. Navedeno, kao i niz drugih aktivnosti koje bi bilo nemoguće realizovati, stvara objektivne i neotklonjive smetnje za provođenje slobodnih izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Centralna izborna komisija, 09. april 2020.
U Zaključku koji potpisuje predsjednica CIK-a, Vanja Bjelica Prutina predlaže se uvođenje pojma “vanrednih okolnosti koje podrazumjevaju vanrednu situaciju, te stanje prirodne nepogode i druge nesreće, proglašene od strane nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini, što podrazumjeva sve nivoe vlasti i utvrđuje da Centralna izborna komisija BiH ima ovlasti da donese odluku o odgađanju raspisivanja i održavanja izbora”, što do sada, kako se navodi, nije bilo propisano.
Pored toga, predlaže se i “propisivanje obaveze Centralne izborne komisije BiH da donese odluku o raspisivanju i održavanju izbora kad utvrdi da su ispunjeni uslovi za održavanje izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH, a najkasnije u roku do 90 dana od prestanka vanrednih okolnosti”.
Ocjena postojanja zakonskih uslova za održavanje odgođenih izbora je u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH, i ista bi ovu odluku bila ovlaštena donijeti i za vrijeme trajanja vanrednih okolnosti, ukoliko utvrdi da te okolnosti više ne onemogućavaju organizaciju održavanja izbora u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Centralna izborna komisija, 09. april 2020.
U članu 2. Zaključka CIK-a, Realizacija i rokovi, nalaže se da se “Inicijativa iz člana 1. ovog zaključka sa obrazloženjem odmah dostavi Parlamentarnoj skupštini BiH sa zahtjevom da se inicijativa putem ovlaštenih predlagača uputi u zakonodavnu proceduru na usvajanje po hitnom postupku”.
Odmah nakon podnošenja inicijative od strane CIK-a, uslijedile su negativne reakcije iz nekih političkih stranaka koje čine većinu na državnom nivou, ali i iz redova opozicije.
Tako je nakon sastanka sa ministrom sigurnosti BiH i predsjednikom SBB-a, Fahrudinom Radončićem, Milorad Dodik, prvi čovjek SNSD-a i član Predsjedništva BiH izjavio da sa njim, kao liderom SNSD-a niko nije komunicirao po pitanju predloženih izmjena Izbornog zakona BiH, naglasivši da je upoznao Radončića da SNSD ne smatra da treba odgoditi lokalne izbore, tj. da nema razloga da budu odloženi.
Ukoliko dođe do poremećaja i mogućeg usložnjavanja epidemiološke situacije, imamo sasvim dovoljno vremena da početkom septembra opet nadležni nađu i dogovore o eventualnom prolongiranju. Ovo što se sad čini je potpuno neprihvatljivo. Centralna izborna komisija je izabrana mimo zakona BiH i nije ovlaštena da o tome odlučuju. Nije ovlaštena ni Parlamentarna skupština da o tome odlučuje, izbori se provode po zakonima entiteta, zakonima RS i FBiH i samo ako tu dođe do promjena, može doći i do promjena izborne dinamike.
Milorad Dodik, 10. april 2020.
Predsjednik SBB-a, još jedne političke partije koja je dijelom vladajuće većine na državnom nivou, Fahrudin Radončić nakon pomenutog sastanka izjavio je da “u ovoj situaciji nema potrebe donositi brzu odluku”, ali između ostalog rekao i da “ne bi bilo loše, uz konsenus svih” u budućnosti razmisliti o nekim novim rješenjima kada su termini održavanja izbora u BiH u pitanju:
U ovoj situaciji, smatram da nema potrebe donositi brzu odluku. Bosna i Hercegovina jeste zemlja gdje se svake dvije godine događaju izbori i to nas stalno drži u predizbornoj kampanji, što za Bosnu i Hercegovinu nije dobro. Ne bi bilo loše, uz konsenzus svih, a trenutno ne postoji, da se izbori održavaju u martu za jedan nivo, a u oktobru za drugi nivo, kao što je praksa u drugim zemljama. To je stvar koja zahtijeva veliku političku toleranciju i dogovor. Mi tog dogovora trenutno nemamo i mislim da ne treba hitati sa političkim odlukama bilo koje vrste, a odluka CIK-a je u neku ruku politička. Hajde da prvo preživimo. Prerano je da donosimo odluke. Nama je bitka na život i na smrt narednih 60 dana. Koliko građana i života da spasimo pa ćemo, onda, odlučivati o političkim temama.
Fahrudin Radončić, 10. april 2020.
Dan ranije oglasio se i Hrvatski narodni sabor, čiji su članovi i HDZ-BiH i HDZ 1990, navodeći u saopštenju da “drži u potpunosti neprihvatljivim postupanje Središnjeg izbornog povjerenstva BiH kojega, shodno, odbacuje” :
Nedopustivo je da nelegalno i nelegitimno tijelo preuzima nadležnosti za koje nema nikakvog zakonskog utemeljenja postupanjem koje nije u mjerodavnosti SIP-a već izvršne i zakonodavne vlasti. Takvo ponašanje smatramo neprimjerenim, time više što se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi u složenim vremenima koji dolaze kao posljedica globalne pandemije koja je uzrokovala istovremene izazove zdravstvenim i ekonomskim sustavima. Sukladno, bilo koja inicijativa, odluka, zaključak ili drugi akt koji donosi nezakonito i nelegitimno tijelo ne može se prihvatiti kao pravno valjan niti se po istome može postupati.
Hrvatski narodni sabor, 09. april 2020.
U saopštenju HNS-a se dalje ističe “neophodna potreba žurnih konzultacija demokratski izabranih predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti Bosne i Hercegovine, kao jedinih ovlaštenih i mjerodavnih da u novonastalim okolnostima oblikuju rješenja u Izbornom zakonu glede svih pitanja koja se tiču lokalnih izbora”, te na kraju dodaje:
Konačno, HNS poziva na transparentno, demokratsko i zakonski utemeljeno djelovanje, te apelira na neodložno i žurno odbacivanje nelegalnih i nelegitimnih tijela i akata koji su protivni zakonskim temeljima Bosne i Hercegovine.
Hrvatski narodni sabor, 09. april 2020.
I predsjednik opozicionog SDP-a BiH, Nermin Nikšić smatra da je “inicijativa CIK-a preuranjena i da oni sigurno nisu ti koji su pozvani i koji mogu dati sud o tome do kada će potrajati stanje prirodne nesreće”.
Postoji niz drugih mogućnosti koje se mogu preduzeti, ako ovo stanje završi ili ako potraje bilo na održavanju ili odgodi izbora. Nigdje se neće zakasniti s odgodom ukoliko to razvoj situacije zahtjeva. Zato, umjesto što nam je CIK nametnuo novu temu kojom bi se zabavljala javnost, u ovom trenutku je puno važnije kako ćemo se suprotstaviti pandemiji i koje ćemo mjere donijeti za pomoć privredi, od toga hoće li biti lokalnih izbora. Kad se steknu uslovi onda ćemo pričati o tome i imat ćemo šta reći.
Nermin Nikšić, 09. april 2020.
Sa druge strane, predsjednik SDS-a, Mirko Šarović konstatovao je da se BiH približava, kako je rekao, kritičnom trenutku kada treba već početkom maja raspisati lokalne izbore i to u uslovima kada imamo vanrednu situaciju, a u isto vrijeme i neusvojen budžet institucija BiH za tekuću godinu:
SDS smatra da je važno ozbiljno razmotriti inicijativu CIK-a BiH za odgađanje izbora, odnosno izmjene izbornog zakonodavstva. Bez budžeta i bez postojanja opštih sloboda, kao što je sloboda kretanja i okupljanja ljudi, nije moguće stvoriti zakonske uslove za odražavanje lokalnih izbora, posebno ukoliko bi ovakvo stanje potrajalo. SDS smatra da naredne dvije, tri sedmice treba iskoristiti da sve parlamentrane stranke u BiH, ozbiljno razmotre inicijative i kreiraju odgovarajuća rješenja, unaprijed ne prejudicirajući kako bi ona izgledala.
Mirko Šarović, 10. april 2020.
I prvi čovjek PDP-a, Branislav Borenović je stava da je “organizovanje izbora još jedno bitno pitanje za Parlament BiH i razlog da se sastanu”.
CIK kao institucija ima pravo da iznosi prijedloge, ali se na kraju sve rješava u parlamentu. U ovoj situaciji, početkom maja, kada se trebaju raspisati izbori, još će biti neizvjesna mogućnost održavanja. U tom smislu, potrebno je prvo u što skorijem razmotriti skraćivanje rokova koji su dusta dugi, kako za raspisivanje, tako i za druge aktivnosti. O samim izborima i 4. oktobru vjerujem da se sada najmanje razmišlja ali je potrebno imati unaprijed rješenje za svaku ekstremnu situaciju.
Branislav Borenović, 13. april 2020.
U skladu sa Izbornim zakonom BiH, izbori se održavaju prve nedjelje u oktobru, te je za naredne Lokalne izbore 2020. godine termin 4. oktobar. Isti Zakon u svom članu 1.14 obavezuje CIK da izbore raspiše 150 dana ranije, odnosno početkom maja tekuće godine:
Centralna izborna komisija BiH raspisuje izbore u skladu s ovim Zakonom, obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti i javnost o datumu održavanja izbora najmanje 150 dana prije održavanja izbora, osim ako odredbama Poglavlja 14 ovog Zakona nije drugačije određeno.
Vijeće ministara BiH je donijelo Odluku o proglašenju nastanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH kao i Odluku o postupanju institucija Bosne i Hercegovine u cilju osiguranja zaštite života i zdravlja zaposlenih zbog opasnosti od moguće pojave epidemije zarazne bolesti prouzrokovane korona virusom. Republika Srpska (RS) je donijela Odluku o proglašenju vanredne situacije za teritoriju RS, dok je Federacija Bosne i Hercegovine donijela Odluku o proglašenju stanja nesreće uzrokovane pojavom korona virusa.
U ovom momentu niko sa sigurnošću ne može reći do kada će ove odluke i uvedene mjere s ciljem borbe protiv novog korona virusa biti na snazi. Ukoliko bi trenute odluke i mjere bile na snazi nakon što CIK početkom maja raspiše izbore, sasvim su legitimna pitanja kako bi se u takvim okolnostima provodile izborne aktivnosti i da li bi uopšte to bilo moguće.
Nameće se tako zaključak da bi u svakom slučaju bilo korisno razmotriti takvu jednu zakonsku mogućnost prije nego CIK raspiše Lokalne izbore 2020. godine.
Dan kada će CIK u skladu sa postojećim Izbornim zakonom BiH morati raspisati Lokalne izbore za 4. oktobar 2020. godine se bliži, dok borba sa pandemijom novog koronavirusa u BiH traje, a sa njom i odluke i mjere preduzete u tom pravcu. Mogućnost da se vanredne okolnosti koje podrazumjevaju vanrednu situaciju, stanje prirodne nepogode i druge nesreće dogode, poput ovih sada ili poplava koje su BiH zadesile 2014. godine, nažalost uvijek postoje, a sa njima tako i nemogućnost održavanja izbornog procesa na način na koji bi on trebao da se odvija.
CIK ima pravo podnositi inicijative Parlamentaranoj skupštini BiH, dok je sa druge strane Parlamentarna skupština BiH jedini zakonodavni organ u BiH koji može donositi izmjene i dopune Izbornog zakona BiH. U ovom momentu ključna pitanja su kada će se ona uopšte sastati i da li će imati kapacitet za argumentovanu demokratsku raspravu te na kraju i donošenje odluka za kojima bi, u kontekstu cjelokupne situacije nastale pandemijom COVID-a 19, eventiualno bile potrebne.
(Istinomjer.ba)