Izbor novog sudije Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH aktuelna je tema od augusta prošle godine, kada je prestao mandat sudiji Mati Tadiću. Prema dostupnim informacijama, Radna grupa za izbor sudija Ustavnog suda ocijenila je kandidata Marina Vukoju najbolje rangiranim za ovu poziciju, ali su se u javnosti ubrzo pojavile informacije da je spomenuti kandidat blizak HDZ-u BiH. Iako se Vukoja ranije našao na listi HDZ-a za Dom naroda PSBiH, i ranije su za sudije Ustavnog suda BiH birani visokorangirani stranački dužnosnici.
Podsjećamo, mandat sudije Ustavnog suda BiH Mate Tadića prestao je u augustu 2022. godine, kada je i aktualizovana tema izbora novog sudije Ustavnog suda BiH. Nedugo nakon prestanka Tadićevog mandata, u javnosti se pojavilo ime Marina Vukoje kao jednog od kandidata za novog sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH.
Predsjednik Komisije Predstavničkog doma PFBiH za izbor i imenovanje Mladen Bošković sazvao je 11.11.2022. godine sjednicu Radne grupe za izbor sudija Ustavnog suda BiH. Kako je tom prilikom pojasnio, Radna grupa će postavljati pitanja kandidatima te predložiti jednog Komisiji za izbor i imenovanje, a konačnu odluku o izboru sudije donijet će Predstavnički dom PFBiH. Tada se za sudiju Ustavnog suda BiH iz Federacije BiH prijavilo 14 kandidata, među kojima i Marin Vukoja.
Nedugo nakon toga, u javnosti se pojavila informacija da je Vukoja najbolje rangiran kandidat, ali i da je blizak Hrvatskoj demokratskoj zajednici Bosne i Hercegovine. Na ove navode reagovao je dio političkih aktera/ki.
Tako je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović polovinom marta 2023. godine izjavio da će Vukoja “vrlo brzo” biti imenovan za sudiju Ustavnog suda BiH.
Ja sam siguran da će zastupnici u Parlamentu FBiH vrlo brzo imenovati gospodina Vukoju, profesionalca, državnog službenika, koji je svoj rad izložio javnosti u zadnjih nekoliko saziva i kojeg je birao, između ostalog, i SDA da bi bio tajnik u parlamentu. Tako da rasprava i pokušaji spinovanja od onih koji su evidentno gubitnici vlasti ne želim komentarisati. Očekujem da vrlo brzo Ustavni sud bude popunjen.
Dragan Čović, 16.3.2023.
Premijer Federacije BiH i lider SDP-a BiH Nermin Nikšić tada je izjavio da Marina Vukoju, s obzirom na njegovu funkciju sekretara Predstavničkog doma PSBiH, smatra vrlo korektnim i stručnim.
Međutim, pojedini akteri problematizirali su Vukojin izbor, prvenstveno zbog nedostatka iskustva i bliskosti HDZ-u, a jedan od njih je i zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Nezir Pivić:
Kako je zaista Vukoja postao ‘najbolje rangiran kanidat’ i koja je komisija sastavila tu listu? Listu je sastavila Komisija za izbor i imenovanja Predstavničkog doma Parlamenta FBIH. Komisija koja se do sada popunjavala prema principu da stranka sa najviše zastupnika dobija i najviše mjesta.
Nezir Pivić, 16.3.2023.
Predsjednik Stranke za BiH Semir Efendić ustvrdio je da zastupnici ove stranke neće podržati imenovanje Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH te je istakao da se Predstavničkom domu predloži više kandidata među kojima će se birati novi sudija Ustavnog suda BiH.
Kriterij za izbor sudije Ustavnog suda BiH
Sastav Ustavnog suda BiH i način izbora sudija definisani su, u prvom redu, Ustavom Bosne i Hercegovine. Tako je članom IV propisano da se Ustavni sud BiH sastoji od devet članova, od kojih četiri bira Predstavnički dom FBiH, a dva člana Narodna skupština Republike Srpske. Preostala tri člana, koji ne mogu biti državljani Bosne i Hercegovine, bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon konsultacija s Predsjedništvom BiH.
Kada je riječ o kriterijima koje sudije moraju ispunjavati, Ustavom BiH definisano je da sudije moraju biti “istaknuti pravnici visokog moralnog ugleda”.
Pored toga, članom 96, Pravila Ustavnog suda BiH, definisano je da je funkcija sudije nespojiva s članstvom u političkoj stranci ili političkoj organizaciji u Bosni i Hercegovini. Također, spomenutim članom je, između ostalog, propisano i da je sudijama dozvoljeno bavljenje drugim profesionalnim dužnostima, osim ako te aktivnosti nisu u vezi s radom neke političke stranke.
Kako se navodi u biografiji Marina Vukoje, koja je dostupna na web stranici Predstavničkog doma PSBiH, on trenutno obnaša funkciju sekretara ovog doma. Pravni fakultet u Mostaru završio je 1998. godine, a stručni upravni ispit i pravosudni ispit položio je 2000, odnosno 2007. godine. Advokatski ispit položio je 2010. godine.
Kada je riječ o radnom iskustvu, Vukoja je bio stručni saradnik u Stručnoj službi Skupštine Zapadnohercegovačkog kantona, potom voditelj Odjela za pravne poslove Stručne službe ovog zakonodavnog tijela, a zatim je obnašao funkcije sekretara Vlade ZHK i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Povezanost s HDZ-om BiH?
Prema informacijama koje je Istinomjer dobio od Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, nakon održanih Općih izbora 2018. godine, Marin Vukoja našao se na kandidatskoj listi HDZ-a BiH za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na kojoj je bio i predsjednik ove stranke Dragan Čović. Pored Čovića i Vukoje, na listi su bili još Borjana Krišto, Renata Paškalj i Danijel Nikolić.
Agencija Patria objavila je 3.10.2023. godine Odluku CIK-a BiH kojom je ovjerena spomenuta kandidatska lista.
Patria je ranije objavila i da je Vukoja 2014. godine bio predavač na Političkoj akademiji HDZ-a BiH, zajedno s Robertom Vidovićem, nekadašnjim ministrom prometa i komunikacija iz HDZ-a. Vukoja je tada bio sekretar Doma naroda PSBiH. I pred Opće izbore 2010. godine Vukoja je održao predavanje na Političkoj akademiji, i to na temu “Ustavnopravni poredak BiH” u svojstvu sekretara Doma naroda PSBiH.
Slučajevi drugih sudija i sutkinja
Potrebno je naglasiti da eventualnim imenovanjem za sudiju Ustavnog suda BiH Marin Vukoja ne bi bio prvi sudija koji se tokom karijere našao na nekoj kandidatskoj listi.
Aktuelni saziv Ustavnog suda BiH čine Valerija Galić (predsjednica), Mirsad Ćeman (potpredsjednik), Zlatko M. Knežević, Seada Palavrić, Helen Keller, Angelika Nussberger i Ledi Bianku.
Podsjećamo, sutkinja Ustavnog suda BiH Seada Palavrić, koja je na ovu funkciju stupila u januaru 2006. godine, bila je zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. Palavrić je u Predstavnički dom Parlamenta FBiH 1996. i 2000. godine ušla preko liste Stranke demokratske akcije (SDA). Ona je, nakon održanih Općih izbora 2002. godine, ušla u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH također preko liste SDA.
Prema podacima Centra za istraživačko novinarstvo, Palavrić je bila članica SDA od 1993. godine, a od 2001. do 2005. i potpredsjednica, kada daje ostavku na članstvo i sve pozicije u stranci s obzirom na to da je imenovana za sutkinju Ustavnog suda BiH.
Trenutni potpredsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman, koji je na dužnost sudije Ustavnog suda BiH stupio u oktobru 2008. godine, također je prethodno bio visoki dužnosnik SDA. Ćeman je jedan od osnivača SDA, a obnašao je funkcije potpredsjednika stranke, predsjednika Glavnog odbora, v.d. predsjednika SDA, generalnog sekretara, člana Izvršnog odbora i Glavnog odbora, a bio je i član Predsjedništva SDA. Obnašao je i funkcije delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH, bio je poslanik u Predstavničkom domu PFBiH, poslanik u Skupštini ZDK i delegat u Domu naroda državnog Parlamenta.
Podsjećamo, Ćeman je 2008. godine bio jedan od 14 kandidata koji su se prijavili na konkurs za izbor novog sudije Ustavnog suda BiH, nakon odlaska u penziju sutkinje Hatidže Hadžiosmanović-Mahić.
Na osnovu činjenice da se Marin Vukoja 2019. našao na listi HDZ-a BiH za Dom naroda PSBiH, zajedno s Draganom Čovićem i Borjanom Krištom, za pretpostaviti je da je Vukoja blizak ovoj stranci. Međutim, ukoliko bi Predstavnički dom PFBiH potvrdio imenovanje Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH, to svakako ne bi bio prvi put da se na toj funkciji nađe neko ko je prethodno bio kandidat na izborima u BiH i u članstvu političke stranke. Trenutno su dvoje sudija Ustavnog suda BiH ranije bili visokopozicionirani funkcioneri Stranke demokratske akcije.
(Istinomjer.ba)