Analize

Ispunjenost obećanja partija u RS i provedba antikoruptivnih mjera

U protekloj sedmici Istinomjer je objavio finalne rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja partija koje su učestvovale u radu Vlade RS predvođene Radovanom Viškovićem, analizirao provedbu antikoruptivnih mjera tokom 2025. godine na državnom i entitetskim nivoima, a između ostalog ocijenili smo tačnost i utemeljenost nekoliko tvrdnji političkih aktera.

Istinomjer je objavio finalne rezultate monitoringa ispunjenosti predizbornih obećanja partija koje su učestvovale u radu Vlade RS koju je predvodio bivši premijer Radovan Višković. Nakon Viškovićeve iznenadne ostavke 22. augusta 2025. godine, Milorad Dodik predložio je Savu Minića (SNSD) za novog mandatara, ali je Ustavni sud BiH krajem januara 2026. godine utvrdio da su odluke o izboru predsjednika i članova Vlade RS donesene 2. septembra 2025. godine bile u suprotnosti s Ustavom BiH. O rezultatima rada Vlade RS predvođene Radovanom Viškovićem čitajte u analizi Istinomjera.

Objavili smo i rezultate rada držvnih i entitetskih izvršnih i zakonodavnih vlasti na mjerama iz programa rada institucija koje se odnose na borbu protiv korupcije. Državne institucije realizovale su dvije mjere, dok su u Republici Srpskoj provele tri antikoruptivne mjere. Institucije na nivou Federacije BiH provele su u potpunosti 13 mjera iz programa rada Vlade FBiH i entitetskog Predstavničkog doma.

Evropski put Bosne i Hercegovine su tokom 2025. godine obilježili ograničeni administrativni pomaci i značajne političke blokade. Iako su ostvareni određeni iskoraci putem pristupa fondovima i usvajanja Reformske agende, ključne reforme, posebno u oblasti pravosuđa i zakonodavnog usklađivanja, nisu provedene, a izostao je i dogovor o imenovanju glavnog pregovarača. Kako je pokazala analiza Istinomjera, zbog nedostatka političkog konsenzusa, obećanja o evropskim integracijama ostala su uglavnom u istom statusu kao i godinu ranije.

Izmjene i dopune zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu predložene su radi osiguranja kontinuiteta rukovođenja SIPA-om u slučajevima kada direktor i zamjenik direktora ove agencije ne mogu obavljati dužnosti. Inicirane su nakon institucionalnog vakuuma koji se desio nakon što direktor Darko Ćulum i zamjenik direktora Zoran Galić nisu obavljali svoje funkcije tokom 2025. godine. Platforma Javna rasprava analizirala je predložene izmjene i dopune Zakona o SIPA-i.

Na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine koja je zakazana za 16. mart trebali bi biti razmatrani Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine, kao i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost. Oba prijedloga zakona bave se oslobađanjem plaćanja carine na uvoz, kao i oslobađanja plaćanja PDV-a na medicinska pomagala. Protekle sedmice pisali smo o izmjenama Zakona o PDV-u tokom aktuelnog mandata, ali i podsjetili na brojna neispunjena obećanja u prethodnim mandatima, a koja su se odnosila na uvođenje diferencirane stope PDV-a.

Pisali smo i tome kako pojedini političari u medijima ili otvoreno najavljuju odabir poželjnih kadrova u javnim preduzećima i ustanovama ili se protive tome dok u praksi imaju svoje kadrove na direktorskim pozicijama.

U protekloj sedmici analizirali smo i ocijenili nekoliko tvrdnji domaćih političkih aktera.

S obzirom na činjenicu da je SDA bila dio vladajuće većine u Kantonu Sarajevo 20 godina, imala premijersku funkciju 11 godina te da zastupnica SDA u federalnom Parlamentu Sebija Izetbegović nije osvajala najviše glasova na kantonalnom i federalnom nivou, kada je bila kandidatkinja, njene tvrdnje o učešću SDA u kantonalnoj vlasti i broju glasova koje je osvajala Istinomjer je ocijenio kao neistinite.

Neistinitom je ocijenjena i tvrdnja lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića da je stranka na čijem je čelu jedina predlagala evropske zakone u aktuelnom mandatu. Od devet evropskih zakona koji su u potpunosti usvojeni, četiri su došla na prijedlog ministarstava u Vijeću ministara na čijem su čelu ministri iz HDZ-a BiH.

Suprotno izjavi potpredsjednika FBiH Igora Stojanovića, Ustav BiH ne propisuje koliko sudija mora dolaziti iz kojeg naroda. Njegova tvrdnja da je to slučaj protekle sedmice ocijenjena je neutemeljenom.

Neutemeljenom je ocijenjena i tvrdnja lidera HDZ-a 1990 Ilije Cvitanovića da bi bh. državljani koji imaju i hrvatsko državljanstvo mogli ostati bez tog državljanstva ukoliko se ne odazovu odsluženju vojnog roka. Zakon o obrani Republike Hrvatske ne propisuje sankciju oduzimanja državljanstva licima koji žive izvan te zemlje ukoliko ne odsluže vojni rok, a Ministarstvo obrane Hrvatske potvrdilo je da državljani BiH koji posjeduju i državljanstvo RH neće biti krivično gonjeni za nesluženje obaveznog vojnog roka.

Istu ocjenu dobila je i tvrdnja predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Faruka Kapidžića da je SDP ekspresno proveo privatizaciju od 2000. do 2002. godine. Masovna privatizacija preduzeća i banaka u Federaciji BiH jeste započela 2000. godine kada je na čelu Federalne vlade bio SDP. Međutim, model privatizacije, uključujući donošenje zakona i propisa, dodjelu certifikata građanima te realizaciju prvih prodaja, uspostavljen je i proveden od 1996. do 1999. godine kada je vlast činila SDA.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!