Iako je uobičajena praksa da vlade imenuju glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Evropskoj uniji (EU), taj je proces postao političko pitanje u Bosni i Hercegovini. Formiranje ureda glavnog pregovarača jedan je od tri preostala uslova za početak pregovora o pristupanju EU.
Evropske integracije nalaze se u središtu vanjskopolitičkih težnji Bosne i Hercegovine još od 1998. godine, kada su BiH i Evropska unija potpisale “Deklaraciju o posebnim odnosima između EU i BiH”, dok je u februaru 2016. godine zvanično podnesen zahtjev za članstvo. Evropska komisija je 2019. godine objavila Mišljenje o zahtjevu za članstvo BiH u kojem je utvrđeno 14 ključnih prioriteta za otvaranje pregovora o pristupanju. Nakon nešto više od tri godine, BiH je dobila status kandidatkinje, a u martu 2024. godine država je dobila zeleno svjetlo od Evropske komisije za otvaranje pregovora o pristupanju.
Posljednji uslovi za otvaranje pregovora Bosni i Hercegovini postavljeni su 2025. godine, a među ostalim, to su donošenje Zakona o Sudu BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, kao i imenovanje glavnog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju.
Pozicija pregovarača ključna je u procesu evropskih integracija, a predstavlja centralnu tačku u komunikaciji s institucijama EU.
Svaka zemlja kandidatkinja s kojom su započeli pregovori sastavlja svoj stav (…) i uključuje se u pregovore s državama članicama. Svaki aplikant imenovao je glavnog pregovarača s timom stručnjaka za podršku.
Evropski parlament, mart 2003.
Ured pregovarača u BiH
Imenovanje pregovarača u BiH prvobitno je inicirano 29. oktobra 2024. godine, kada je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto inicirala ubrzanje aktivnosti radi uspostave ureda glavnog pregovarača BiH. Nedugo nakon, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio je da će insistirati da se na ovoj poziciji nađe Srbin iz Republike Srpske, navodeći da je ministar vanjskih poslova u Vijeću ministara Bošnjak, njegov zamjenik Hrvat, a direktorica Direkcije za evropske integracije Bošnjakinja.
Mi ćemo sasvim razumno tražiti da glavni pregovarač bude Srbin iz Republike Srpske i da ga odredimo mi i da to prihvate ostali.
Milorad Dodik, 4.11.2024.
Od oktobra 2025. godine u javnosti se govori o prijedlogu SNSD-a da Ana Trišić-Babić, trenutna v.d. predsjednice Republike Srpske (RS), bude glavni pregovarač. To je potvrdio i delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH (PSBiH) Radovan Kovačević krajem novembra 2025. godine.
S druge strane, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković sredinom oktobra 2025. godine izjavio je da je kadar SNSD-a za tu poziciju neprihvatljiv i da neće dobiti glasove “Trojke”.
Predstavnički dom PSBiH je 30. oktobra 2025. godine, na prijedlog zastupnika Saše Magazinovića (SDP BiH), usvojio Odluku o formiranju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju EU.
Usvajanjem ove odluke započeo je proces imenovanja glavnog pregovarača i u Parlamentarnoj skupštini BiH. Kako je saopšteno na konferenciji za medije 11. novembra 2025. godine, SNSD je uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH o ocjeni ustavnosti ove odluke.
Nedugo zatim, zastupnik u Predstavničkom domu PSBiH Jasmin Emrić (NES) početkom decembra 2025. godine ustvrdio je da Vijeće ministara BiH ne može odlučivati o imenovanju, s obzirom na to da je ovaj dom već usvojio Odluku o imenovanju.
Ovo je jedna apsurdna situacija, gdje izvršna vlast, izvršni organ, Vijeće ministara, ne uvažava odluke zakonodavnog organa, konkretno Predstavničkog doma (…). Dakle, Vijeće ministara kao izvršni organ ne može, poslije odluke Predstavničkog doma, dalje da uređuje tu materiju, zbog toga što je Predstavnički dom o tome odlučio.
Jasmin Emrić, 5.12.2025.
Posljednje dvije sjednice Vijeća ministara BiH, na čijim se dnevnim redovima našao Prijedlog odluke o uspostavi ureda glavnog pregovarača BiH s EU, nisu se održale zbog nedostatka podrške za dnevni red (1, 2).
Kakva je praksa u regionu i Evropi?
Pozicija glavnog pregovarača ustaljena je praksa više od četiri decenije kada se govori o procesu pristupanja zemalja Evropskoj uniji, a njegovo imenovanje u prošlosti je bilo u nadležnosti vlada zemalja koje su tražile članstvo u EU. Obično su to bili politički zvaničnici koji su djelovali kao ambasadori, diplomate ili službenici u ministarstvima vanjskih poslova ili evropskih integracija. Takav je slučaj i s Kraljevinom Španijom, koja je EU pristupila 1986. godine. Manuela Marína Gonzáleza imenovala je Vlada Španije 1982. godine, dok je istovremeno bio državni sekretar za odnose s evropskim zajednicama.
Ista praksa zabilježena je i u zemljama članicama iz regiona. Rumunija je postala punopravna članica EU 2007. godine, a Vlada Rumunije imenovala je člana Vlade Vasilea Puşcaşa kao glavnog pregovarača 2000. godine. Republika Hrvatska (RH) pristupila je EU 2013. godine, a njen prvi pregovarač bio je diplomata Neven Minica, kojeg je Vlada RH imenovala u oktobru 2000. godine. Pet godina kasnije, čelnik Vlade RH Ivo Sanader imenovao je Vladimira Drobnjaka, koji je ovu dužnost vršio do pristupanja Hrvatske u EU. I u drugim zemljama članicama rijetko se prvi pregovarač nalazio na toj poziciji do kraja procesa pristupanja.
Kada je riječ o Republici Srbiji, poziciju glavnog pregovarača vrši ministar za evropske integracije, koji je član Vlade. Praksa da vlada imenuje glavnog pregovarača bila je ista i u Crnoj Gori, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Češkoj Republici, Slovačkoj Republici i Republici Turskoj.
Ured glavnog pregovarača ključna je institucija u procesu pregovora o pristupanju EU, s obzirom na to da je to prva kontaktna tačka zemlje kandidatkinje. Procedura imenovanja u zemljama članicama praktično je ista: članovi vlada ili ministarstava obično zauzimaju ovu poziciju na inicijativu vlade određene zemlje. Iako javnost očekuje skori početak pregovora s EU, pozicija pregovarača još uvijek je upražnjena, a čeka se na odluku Ustavnog suda BiH, kojom će biti utvrđeno u čijoj je nadležnosti ova procedura.
(Istinomjer.ba)