Analize

Godina rada Parlamenta FBiH: Rezultati i izazovi

Krajem januara 2024. godine okončana je prva godina mandata Parlamenta Federacije BiH. Platforma Javna rasprava objavila je izvještaj o aktivnostima oba doma federalnog Parlamenta.

Konstituirajuća sjednica Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine započela je 1. decembra 2022, a nastavljena je 13. januara 2023. godine. Prva redovna sjednica ovog doma održana je 25. januara 2023.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine svoju konstituirajuću sjednicu započeo je 17. januara 2023. godine, a nastavio 27. januara 2023. godine. Nakon dvije vanredne, prva redovna sjednica održana je 30. marta 2023. godine.

Sastav Predstavničkog doma i Doma naroda Parlamenta FBiH u mandatu 2022-2026.
(Kliknuti za uvećanje)

Godina rada

Tokom prve godine aktuelnog mandata Predstavnički dom održao je devet redovnih i osam vanrednih sjednica. Parlamentarci i parlamentarke oba doma Parlamenta FBiH raspravljali su o ukupno 56 zakona, dominantno iz područja ekonomije i socijalne politike.

Na dnevnim redovima Predstavničkog doma našlo se 29 prijedloga i nacrta zakona. Zastupnici i zastupnice Predstavničkog doma predložili su dva zakonska rješenja, dok je Vlada FBiH uputila preostalih 27, od kojih je šest povukla iz procedure.

Rezultati zakonodavnih aktivnosti ovog doma ogledaju se u usvajanju sedam nacrta i 16 prijedloga zakona.

Za godinu rada, Dom naroda održao je šest redovnih i četiri vanredne sjednice. Raspravljano je o ukupno 23 zakona. Usvojeno je i prihvaćeno svih 17 prijedloga i svih šest nacrta.

U periodu od preuzimanja mandata, oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine zajednički su usvojila 23 propisa.

(Kliknuti za uvećanje)

O čemu se raspravljalo u Parlamentu?

Kao što je već navedeno, socijalna politika i ekonomija bile su fokusu federalnog Parlamenta.

Usvojen je Zakon o ujednačavanju penzija ostvarenih po Zakonu o službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, koji je na platformi Javna rasprava dobio 3.372 glasa “za” i 15 “protiv” njegovog donošenja. Usvojen je i Nacrt zakona o jedinstvenim načelima i okviru materijalne podrške lica s invaliditetom kojim su obrađena sva pitanja koja se tiču osoba s invaliditetom, odnosno “neratnih” invalida.

Pažnju javnosti privukao je Prijedlog zakona o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima u FBiH koji je usvojen na 6. sjednici Doma naroda PFBiH u januaru 2024. godine. Ovim zakonom reguliše se uspostava registra u koji će biti upisani pravosnažno osuđeni za krivična djela protiv spolne slobode i morala prema djeci i maloljetnicima.

Vrijedi navesti i usvajanje seta energetskih zakona na 3. sjednici Predstavničkog doma u julu 2023. godine. Riječ je o Prijedlogu zakona o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH,

Prijedlogu zakona o električnoj energiji FBiH i Prijedlogu zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH. Prva dva zakona usvojena su i u Domu naroda, dok su na Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije FBiH uloženi amandmani, te on treba biti ponovo usvojen u Predstavničkom domu.

Aktivnosti parlamentaraca/ki na platformi Javna rasprava

Putem platforme Javna rasprava upućeno je ukupno 46 pitanja zastupnicima i zastupnicama Predstavničkog doma, dok je odgovoreno na tek 20.

Najviše pitanja upućeno je zastupniku Admiru Čavaliću (SBiH), a odgovoreno je na svih 13 postavljenih pitanja. Pored njega, najaktivniji po broju odgovorenih pitanja su Aner Žuljević (SDP), Lana Prlić (SDP) i Amir Purić (NS).

Od konstituirajuće sjednice Doma naroda, delegatima i delegatkinjama upućeno je 18 pitanja, od čega je odgovoreno na samo tri. Amra Babić (NiP) odgovorila je na dva od tri postavljena pitanja, dok je delegat Irfan Čengić (SDP) odgovorio na jedno postavljeno pitanje prije nego što je na prijevremenim izborima izabran za načelnika Općine Stari Grad Sarajevo.

Netransparentnost rada Parlamenta Federacije BiH

Prema rezultatu Indeksa otvorenosti regionalnih institucija za 2022. godinu, Predstavnički dom Parlamenta FBiH ima najniži stepen otvorenosti od svih institucija koje su obuhvaćene ovim istraživanjem – 33,52%. Ni procenat otvorenosti koji je ostvario Dom naroda Parlamenta FBiH nije značajno veći – 41,07%.

Ovo se jasno ogledalo u procesu pisanja izvještaja Javne rasprave, gdje se navodi da je praćenje rada Parlamenta FBiH otežano zbog netransparentnih praksi ovog organa. Pod tim se misli na zakašnjelo objavljivanje zapisnika sa sjednica, uskraćivanje prikaza rezultata glasanja, te činjenicu da javnosti nisu dostupni podaci o načinu glasanja parlamentaraca/ki koji/e su na poziciju stigli/e direktnim glasovima građana i građanki BiH. Kompletan izvještaj možete pronaći na ovom linku.

I na kraju, podsjećamo da rad Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine možete pratiti putem platforme Javna rasprava, gdje možete pronaći analize propisa u zakonodavnoj proceduri, glasati “za” ili “protiv” njihovih izmjena i dopuna te postavljati pitanja i davati prijedloge parlamentarcima i parlamentarkama u ovom zakonodavnom organu.


(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!