Iako je Bosna i Hercegovina u 2024. godini formalno otvorila vrata pristupnim pregovorima s Evropskom unijom, 2025. godine učinjeni su tek simbolični iskoraci na evropskom putu. Umjesto ubrzanja reformi i političke konsolidacije, evropski put BiH obilježile su institucionalne blokade koje su rezultirale uglavnom neispunjavanjem uslova koje je Evropska komisija (EK) postavila pred BiH.
Početak godine obilježen je usvajanjem dvama prijedlozima zakona s EI predznakom, nakon što su u januaru 2025. godine oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvojila Prijedlog zakona o graničnoj kontroli BiH i Prijedlog zakona o zaštiti ličnih podataka.
Na sjednicama Vijeća ministara BiH raspravljalo se o određenim zakonima s oznakom EI, koji su okarakterisani odgovarajućim usklađenostima s EU propisima, i to u nekoliko područja. To su: Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, Prijedlog zakona o zaštiti poslovne tajne kao prava intelektualnog vlasništva, Prijedlog zakona o zaštiti topografija poluprovodničkih proizvoda, Prijedlog zakona o patentu i Prijedlog zakona o žigu.
Zastoj na evropskom putu
Najveći zastoj na evropskom putu Bosne i Hercegovini trenutno predstavlja reforma pravosuđa, odnosno usvajanje zakona o Sudu BiH i zakona o VSTV-u. Uslov za početak pregovora s EU ostaje i imenovanje glavnog pregovarača.
Usvajanje ovih zakona, prema preporukama Venecijanske komisije, predstavlja jedan o razloga blokade institucija u 2025. godini. Ovi su se zakoni pred aktulenom većinom u Parlamentarnoj skupštini BiH našli sedam puta, ali nijedan tekst ovih zakona nije usvojen.
Napredak nije postignut ni u pogledu imenovanja glavnog pregovarača. Dok su u Predstavničkom domu zastupnici/e stranaka iz Federacije BiH (bez HDZ-a BiH) i opozicije u RS krajem oktobra 2025. godine donijeli Odluku o formiranju ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača koju ima ova institucija, predstavnici vlasti iz RS, ali i HDZ-a BiH, stava su da je to ipak u nadležnosti izvršne vlasti.
Istinomjer je ranije pisao na koji su način imenovani glavni pregovarači u susjednim zemljama, ali i državama članicama Evropske unije. Oprečni stavovi članova vladajuće koalicije dobit će epilog nakon odluke Ustavnog suda BiH, kojom će biti utvrđeno u čijoj je nadležnosti ova procedura.
Kao primjer pozitivnog napretka u Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2025. godinu navodi se potpisivanje statusnog sporazuma o jačanju saradnje u upravljanju migracijama i granicama s Frontexom u junu 2025. godine . To je označilo angažman službenika Frontexovog stalnog korpusa u Bosni i Hercegovini u cilju pružanja podrške Graničnoj policiji BiH te unaprjeđenja u oblasti granične kontrole i zaštite podataka.
U istom izvještaju napominje se da Vijeće ministara mora hitno da imenuje koordinatora za IPA projekte, za koje se povlače velika sredstva iz pretpristupnog fonda.
Reformska agenda
Jedna od rijetkih konkretnih prekretnica u 2025. bilo je usvajanje Reformske agende Bosne i Hercegovine za period 2023–2027. Ministri iz Republike Srpske u više su navrata osporavali tekst prije njegovog usvajanja, što je rezultiralo institucionalnim blokadama.
Evropska komisija je 4. decembra 2025. godine zvanično odobrila usaglašeni tekst agende za BiH i time je ostvaren ključni korak za aktivaciju sredstava iz Plana rasta u iznosu do 976,6 miliona eura.
Reformska agenda je dokument kojim BiH usaglašava set reformskih mjera potrebnih za ispunjavanje kriterija definisanih u okviru Plana rasta (Reform and Growth Facility). Ovaj plan objedinjuje reforme i investicije s ciljem ubrzanja ekonomske tranzicije, digitalizacije, održivog razvoja i jačanja vladavine prava u zemljama Zapadnog Balkana u iznosu šest milijardi eura.
Bosna i Hercegovina još jednu godinu ispraća s propuštenom prilikom za otvaranje prve međuvladine konferencije kojom bi proces zvaničnog pristupanja EU otpočeo.
(Istinomjer.ba)