Zastupnički dom PSBiH i Dom naroda PSBiH na svoje su dnevne redove stavili prijedlog novog zakona o Sudu BiH. Zanimljivo je da je riječ o dva različita prijedloga, što potvrđuje da još uvijek nije došlo do konsenzusa kako treba izgledati tekst ovog zakona.
Izvor: Tuzlanski.ba
Bosna i Hercegovina treba usvojiti novi Zakon o sudovima BiH, ali koncenzus o ovom zakonu još uvijek nije postignut.
Portal Javna rasprava analizirao je ovaj prijedlog zakona, a detalje o predloženim izmjenama u pogledu temeljnih načela rada i organizacije Suda BiH, te krivičnoj, građanskoj i upravnoj nadležnosti Suda BiH možete pročitati na linku, a možete glasati za ili protiv predloženih rješenja.
U prijedlogu je navedeno da razlozi za donošenje novog zakona o Sudu BiH proizlaze iz potrebe da se osiguraju pravna sigurnost, vladavina prava i pravo na žalbu kao temeljno ljudsko pravo, u skladu s domaćim i međunarodnim standardima. Kako je navela predlagačica postojeći model u kojem isti sud (Sud BiH) odlučuje i u prvom i u drugom stepenu ne pruža dovoljne garancije nezavisnosti i objektivnosti. Stoga se kao rješenje predlaže uspostavljanje posebne, organizacijski odvojene sudske instance koja bi rješavala žalbe i time dodatno ojačala pravičnost sudskog postupka.
Pitanje sjedišta apelacijskog odjeljenja kao drugostepena i trećestepena sudska instanca bilo je predmet spora između političara, pošto je zahtjev Milorada Dodika bio da sjedište bude u Banjaluci. Ipak ovaj prijedlog Marine Pendeš navodi da će sjedište apelacionog odjeljena biti opština Istočno Novo Sarajevo.
Pitanje nadležnosti drugačije je formulisano u odnosu na danas važeći zakon.
U trenutno važećem zakonu sud BiH ima nadležnost za krivična djela propisana zakonima BiH.
Pored ove nadležnosti zakon propisuje da je Sud nadležan za krivična djela utvrđena zakonima FBiH, RS i Brčko Distrikta BiH kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet BiH i mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
U prijedlogu zakona Marine Pendeš Sud BiH je i dalje nadležan za krivična djela propisana zakonima BiH, ali dio koji se odnosi na nadležnost u krivičnim djelima propisanim entitetskim zakonima i zakonima Brčko Distrikta u potpunosti je izmijenjen.
Ukoliko se usvoji prijedlog Marine Pendeš Sud BiH će imati nadležnost za krivična djela iz oblasti terorizma, trgovine ljudima i seksualnog iskorištavanja žena i djece, nezakonite trgovine drogom i oružjem, pranja novca, korupcije, zaštite okoliša, krivotvorenja sredstava plaćanja, kompjuterskog i organiziranog kriminala propisanim zakonima FBiH ili RS ili Brčko distrikta BiH.
Dakle u ovom prijedlogu preciznije se navode krivična djela, odnosno oblasti za koja je nadležan Sud BiH.
Također, uslov za nadležnost Suda BiH je da krivična djela budu počinjena na teritoriji jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta ili izvan teritorija Bosne i Hercegovine.
Sud će biti nadležan i slučaju postojanja krivičnih djela propisanih međunarodnim ugovorima koje je ratificirala BiH ili kada nastane šteta velikih razmjera za državu Bosnu i Hercegovinu.
BItno je istaći da važeći zakon utvrđuje nadležnost Suda BiH u slučajevima u kojim može nastati velika šteta za BiH, dok prijedlog utvrđuje da je uslov za nadležnost nastanak velike štete.
I u ovom prijedlogu, predlagač je naveo da je potrebno osnivanje posebnog apelacionog suda. Prema riječima predlagača ispitivanje jedne stvari u dvije sudske instance, od dva neovisna suda, pruža mnogo više jamstva za pravilnost i zakonitost postupka, a također i za potpunu zaštitu prava i interesa stranaka u postupku.
Međutim mjesto sjedišta apelacionog odjela Suda BiH prema ovom prijedlogu je opština Pale.
U pogledu nadležnosti, prijedlog Kojovića uzima dijelom odredbe važećeg zakona, a dijelom odredbe kakve predlaže Marina Pendeš.
Dakle prema ovom prijedlogu Sud je nadležan za krivična djela propisana zakonima BiH i zakonima FBiH ili zakonima RS ili zakonima Brčko distrikta BiH kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku neovisnost, državnu sigurnost i međunarodni subjektivitet, privredu ili izazivaju ozbiljnu ekonomsku štetu ili drugu štetu velikih razmjera po Bosnu i Hercegovinu.
Prijedlog Kojovića preuzima i dio rješenja koje je predložila Marina Pendeš.
U ovom prijedlogu navodi se da je sud nadležan za krivična djela iz oblasti koja su propisana zakonima Federacije Bosne i Hercegovine ili Republike Srpske ili Brčko distrikta Bosne i Hercegovine. Riječ je o istim oblastima koje su navedene u prijedlogu Marine Pendeš.
Uslov je i da su ova krivična djela počinjena na teritoriju dva entiteta, jednog ili dva entiteta i Brčko distrikta ili izvan teritorija Bosne i Hercegovine ili da je riječ o krivičnim djelima propisanim međunarodnim ugovorima koje je ratificirala Bosna i Hercegovina.
Vijeće ministara BiH u februaru 2025. godine trebalo je razmatrati prijedlog Zakona o sudu BiH, ali tada je on povučen na doradu i od tada nije bio predmet razmatranja.
Evidentno je da trenutno u PSBiH nema dogovora oko zakona o Sudu BiH, a kao što je Istinomjer i pisao, stranke okupljene oko “Trojke” nemaju većinu. Ipak pošto je zakon o sudu BiH jedan od značajnih zakona za Evropski put BiH, možda upravo njegovo usvajanje bude korak naprijed ka rješenju trenutne političke krize u BiH.
