Priča o izboru “legitimnih hrvatskih predstavnika” godinama je bila fokus cjelokupne političke aktivnosti Dragana Čovića. Za svoje tvrdnje o majorizaciji Hrvata u BiH, Čović je kao “krunski dokaz” isticao izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH. No, kada je konačno osvojio funkciju zbog koje je de facto blokirao sve pokušaje ustavnih reformi u BiH, Čović je, izgleda, izgubio svako interesovanje za nju.
Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, izabran je na prošlogodišnjim oktobarskim izborima za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Centralna izborna komisija potvrdila je rezultate izbora 10.11.2014. godine, dok je konstituirajuća sjednica Predsjedništva BiH održana 17. novembra.
Od konstituirajuće sjednice do danas prošlo je preko 6 mjeseci. U tih šest mjeseci, Dragan Čović, kao član Predsjedništva BiH, bio je dužan sprovoditi u djelo nadležnosti institucije koju predstavlja. Od vanjske politike, preko imenovanja ambasadora, pa do predlaganja budžeta, same nadležnosti Predsjedništva, propisane Ustavom, dobro bi trebale biti poznate Čoviću.
Neposredno nakon izbora, Dragan Čović, u intervjuu koji je dao za BHT1, samouvjereno je govorio o izbornoj pobjedi, te pitanjima iz nadležnosti članova Predsjedništva BiH, naglasivši tada “Svejstan sam ja gdje idem i kakvu ulogu preuzimam.”
Međutim, njegovo političko djelovanje u proteklih šest mjeseci pokazuje nam sasvim suprotno stanje stvari. Čović kao da je zaboravio na koju poziciju i u koju instituciju je izabran, pa se umjesto državničkom isključivo bavio, pregovarao, te medijski istupao ispred HDZ-a BiH, u sferi entitetske politike.
U nastavku vam donosimo pregled medijskih istupa Dragana Čovića, te njegovo potpuno udaljavanje od funkcije i dužnosti člana Predsjedništva BiH.
Prije svega, Čović je, kao predsjednik HDZ-a BiH, aktivno i iz dana u dan, učestvovao u pregovorima za uspostavljanje federalne vlasti. Od decembra na ovamo, Čović je u medijima istupao isključivo kao političar čiji je prioritet bilo funkcionisanje vlasti u FBiH, te podjela ministarskih pozicija unutar federalne Vlade.
“Ja sam ovih dana i s Bakirom Izetbegovićem dva puta razgovarao na tu temu i imamo uvjeravanja da bi do petka mogao biti završen izbor izaslanika za Dom naroda u svih pet kantona gdje to još nije urađeno. Ako bi se to dogodilo vjerujem da ponedjeljak i utorak možemo iskoristiti i da do 30. decembra imamo sazvanu konstituirajuću sjednicu Doma naroda na kojoj bi se izabrali izaslanici za državni Dom naroda, kao i rukovodstvo Doma naroda te predsjednik i dopredsjednici Federacije.”, kazao je Čović.
“HDZ-u može pripasti pet hrvatskih i jedna srpska pozicija i to je minimum ispod kojeg nemamo o čemu razgovarati. Šest pozicija, od 17 u Vladi FBiH, je minimum“, rekao je Čović novinarima u Sarajevu.
Iz mjeseca u mjesec, nizali su se sastanci u vezi sa formiranjem vlasti, prije svega na federalnom nivou. Na svim sastancima Dragan Čović imao je jednu od glavnih uloga. Briga hrvatskog člana Predsjedništva BiH za federalnu vlast jasno se mogla vidjeti u izjavama koje je davao u tom periodu.
“Mislim da smo vrijeme potrošili i da smo došli u situaciju da se to sada mora završiti na bilo koji način“, ustvrdio je Čović nakon razgovora sa bošnjačkim članom Predsjedništva BiH, Bakirom Izetbegovićem, o rješavanju tadašnjeg problema s Klubom Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Sastanci i pregovori oko federalne vlasti nastavili su se i tokom marta, do konačne uspostave Vlade FBiH 01.04.2015. godine. Sve krize, uspone i padove u pregovorima, dobro i zlo tadašnjih koalicionih partnera, ispratio je, naravno, i Dragan Čović.
“Večeras smo završili razgovore bez postignutog dogovora jer jednostavno nismo uspjeli pronaći rješenje za formiranje Vlade FBiH“, kazao je nakon sastanka Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH.
“Sutra bi trebali vidjeti kako ćemo dalje, kroz stranačka tijela ćemo napraviti strategiju. U utorak ćemo ponovo sjesti i dogovoriti. Zadnji nam je rok 11. mart, a ja bih ostavio prostora da sutra zauzmemo stavove pa da se u utorak dogovorimo“, kazao je Čović.
“Ako se do utorka ne formira vlast, nema više ni koalicije“, kazao je danas Čović.
Bilo bi nefer reći da se Dragan Čović u proteklih 6 mjeseci bavio samo uspostavljanjem vlasti u FBiH. Razmišljao je on i o reorganizaciji FBiH: “Tražimo rješenje da reorganizujemo Federaciju BiH i omogućimo normalno funkcionisanje. Želimo da obezbijedimo racionalnost u strukturi vlasti, kao i elemente ravnopravnosti hrvatskog sa druga dva naroda“, pojašnjava Čović. A kada je bilo potrebno, uključivao se i u raspodjelu fotelja unutar Vijeća ministara BiH.
Dešavanja unutar Vlade Federacije BiH Čoviću su ostala na prvom mjestu i nakon imenovanja iste. Umjesto da vodi vanjsku politiku BiH, te obavlja druge dužnosti povjerene članovima Predsjedništva BiH, on je jednostavno nastavio da vodi politiku u FBiH, namećući svoje zahtjeve prema istoj. Kao da je na čelu “predsjedništva” Federacije, Dragan Čović bavio se krizama nastalim unutar vladajuće koalicije u Vladi FBiH, te prijetio raspadom iste. Ovo su samo neke od izjava koje jasno pokazuju koliko se hrvatski član Predsjedništva BiH udaljio od pozicije na koju je izabran.
Dragan Čović, član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH kazao je da ima osjećaj da se ušlo u ozbiljnu krizu u Federaciji BiH, te da su evidentno političke stranke u FBiH krenuli u jednu aktivnost da se kadroviranjem bave u narednim godinama, umjesto da se bave suštinskim pitanjima. “Mi smo imali poseban interes za preduzeća koja danas teško funkcionišu te nećemo dozvoliti sistemsko uništavanje Aluminija, Eroneta u Mostara, Elektroprivrede HZHB. Mi još nagađamo koliki je dug Aluminija. Procjena je da je veći od 250 miliona KM, iako znate da je veći dio tog duga u dijelu EP HZHB. Čini nam se da neko strateški želi uništiti te firme i čitavo jedno područje BiH dovesti u bezizlaznu situaciju. Naravno da smo zbog toga postavili vrlo jasna pravila igre i nije to nikakav hir kako to neko želi prikazati ili borba za fotelje“, kazao je Čović. “Naravno da insistiram da se odmah smijeni nadzorni odbor za onaj dio gdje Federacija BiH ima učešće u vlasti“, kazao je Čović.
”Ako ne bude dogovora, onda ćemo imati blokadu sustava u FBiH. A to znači da nemamo izvršnu vlasti u Federaciji’‘, kazao je dr. Čović.
”Ali da bi raspravljali o tome hoće li biti nove parlamentarne većine mi moramo završiti ovu priču, a meni se čini da ćemo je završiti. Ovo je došlo do dna. Prošlo je 50 dana od imenovanja Vlade FBiH, recite mi što smo uradili”, kazao je dr. Čović.
“Dogovarali smo se o ovim stvarima u posljednjih pet mjeseci i nema smisla više. Populističke priče da ćemo uvoditi red, a ništa ne radimo, više ne prolaze. Kadrovska politika nije trgovina foteljama i nema smisla da dovedemo ministre u Federalnu vladu i da im svežemo ruke“, rekao je Čović.
Ovakav nivo požrtvovanosti bio bi hvale vrijedan da je bio usmjeren na državnu politiku i probleme koji more ovaj nivo vlasti. No, vijesti o njegovom obavljanju predsjedničkih dužnosti jako je malo, a izjava posvećenih funkciji koju obavlja gotovo da i nema. Medijski izvještaji o aktivnostima Dragana Čovića kao člana Predsjedništva BiH najčešće govore o sastancima svih članova Predsjedništva BiH sa ambasadorima ili drugim zvaničnicima zemalja regiona i EU. Čović ih je rijetko komentirao, a još rjeđe davao obećanja ili iznosio bilo kakve planove vezane za državnu politiku.
U tom kontekstu vrijedi spomenuti i najnoviju vijest o imenovanju diplomatskih kadrova, koja pokazuje koliko je Čović zaista zanemario svoje dužnosti, to jest koliko ga nije briga za njih. Tako je Čović za generalnog konzula u Čikagu postavio vlasnika portala “Poskok” Ivana Šušnjara; za ambasadoricu u Švedskoj Vesnu Ćuzić, predsjednicu udruženja “Međunarodno kumstvo djetetu” iz Širokog Brijega, dok je Zvonko Mišković, predsjednik Privredne komore Posavskog kantona, postavljen za generalnog konzula u Štutgartu. Niko od Čovićevih “diplomata” ne posjeduje nikakvo diplomatsko iskustvo ili reference koje bi opravdale njihov izbor za ove pozicije.
Uporedimo li djelovanje Dragana Čovića u proteklom mandatu – sa svim izjavama o tome kako Željko Komšić nije “legitimni predstavnik Hrvata” u Predsjedništvu BiH; urušavanjem pregovora oko implementacije presude “Sejdić i Finci” koji su propali upravo zbog Čovićevog insistiranja da se izmjenama Ustava osigura njegov “prolazak” u Predsjedništvo BiH i drugih sličnih aktivnosti – sa djelovanjem Dragana Čovića otkada je konačno dobio poziciju člana Predsjedništva, moramo se zapitati zašto je ova funkcija bila toliko važna predsjedniku HDZ-a prije nego što je na nju stupio, s obzirom da za nju nije pokazao baš nikakvo interesovanje od kada ju je preuzeo?
(istinomjer.ba)