Dok se ministarstva poljoprivrede u oba bh. entiteta suočavaju sa, blago rečeno, problemima u isplatama podsticaja poljoprivrednicima, Bosna i Hercegovina je zbog nemogućnosti uspostave mehanizama za usmjeravanje finansijske pomoći EU za poljoprivredu i ruralni razvoj (IPARD), bespovratno i konačno ostala bez 5 miliona eura za dva projekta Evropske unije u oblasti poljoprivrede.
Kako pojašnjavaju u Delegaciji EU u BiH, trenutno su poticaji i uslovi za poljoprivrednike nejednaki u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, što je problem pri odabiru korisnika sredstava. Sredstva IPA za poljoprivredu stoga su bila suspendovana, a potom su i konačno otkazana jer naša zemlja nije uspjela postići dogovor među entitetima i izraditi plan usklađivanja poticajnih mjera i strategija razvoja poljoprivrede. To znači da Bosna i Hercegovina ni ubuduće neće biti u stanju da dobije bespovratna sredstva EU iz predpristupne pomoći, jer ne posjeduje funkcionalne mehanizme koordinacije na državnom nivou, a ako se oni uskoro ne uspostave, mogla bi izgubiti i dodatnih 320 miliona eura iz IPA fondova.
Predsjednik udruženja poljoprivrednik proizvođača i mljekara RS, Vladimir Usorac, smatra da je EU otkazivanjem sredstava nanijela štetu poljoprivrednicima.
„Oni su umjesto da kazne predstavnike vlasti u ovoj zemlji koji se nisu mogli dogovoriti o strukturama, otkazivanjem ovih, ali i potencijalnih budućih projekata kaznili samo poljoprivrednike u ovoj zemlji, koji ionako dobijaju samo mrvice u odnosu na ostale zemlje“, rekao je Usorac.
Evropska komisija u BiH od 2007 godine finansijski je podržavala dva IPA projekta koji su imali isti projektni zadatak – formiranje ministarstva poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja na državnom nivou, izrada državne strategije ruralnog razvoja za BiH i formiranje IPARD strukture u BiH po standardima EU koji su isti za sve države koje žele da postanu dijelom EU, sa jednom platnom agencijom i upravljačkim tijelom. IPARD struktura za BiH predviđala je uspostavu jedne platne agencije i jednog upravljačkog tijela za uspostavu sredstava, kao i izradu strategije ruralnog razvoja na državnom nivou. Plan raspodjele sredstava i uspostavljanje baze podataka o poljoprivrednim parcelama bili su predviđeni IPARD programom pomoći EU od 2007. do 2013. godine, koji je usmjeren na razvoj poljoprivrede.
U međuvremenu, entitetska ministarstva poljoprivrede u aktuelnom mandatu su smanjila budžetska izdvajanja za poticaje poljoprivredi, što je u direktnoj suprotnosti sa predizbornim obećanjima partija koja su sastavile Vlade u oba entiteta. Poticaji se konstantno isplaćuju sa zakašnjenjem, a oba ministarstva su dobila negativne ocjene u revizorskim izvještajima, koji ukazuju na nezakonito i netransparentno trošenje ovih sredstava.
Partije na vlasti u oba entiteta u svojim su izbornim programima dale niz obećanja koja se odnose na sistemsko uređivanje oblasti poljoprivrede, a naročito na povećanje poticaja ovoj grani u svrhu povećanja proizvodnje, te izvoza i konkurentnosti domaće poljoprivrede na međunarodnom tržištu. Tako je SDP obećao da će postepeno povećavati direktne finansijske poticaje, ali i da će ovu oblast strateški osmisliti, institucionalno regulirati i razviti sistem poticaja ovoj grani. Veće finansijske poticaje agraru obećala je i SDA, koja je također planirala podsticajnom politikom povećati konkurentnost domaćeg proizvoda.
U NSRZB-u su pak obećali da će izdvojiti ni manje ni više, nego milijardu KM, što su dakako i prekršili, a ministar poljoprivrede FBiH, koji dolazi iz te stranke, Jerko Ivanović Lijanović, bi se mogao suočiti i sa tužbom zbog netransparentne dodjele sredstava za poticaje u poljoprivredi.
U RS, SNSD je obećao da će povećati subvencije za malu poljoprivrednu proizvodnju, ali i to da će Agencija zа аgrаrnа plаćаnjа doprinijeti trаnspаrentnim i efikаsnim politikаmа dodjele sredstаvа podsticаjа. Pored toga SNSD je obećao i da će podsticаje srednjoročno plаnirаti i predstаvljati jаvnosti. U realnosti, dešava se upravo suprotno od obećanog.
U FBiH 2010. godine za poticaje poljoprivredi isplaćeno je 50.428.879,62 KM. Do kraja 2011. godine isplaćeno je 37.401.191 KM, dok se u izvještaju o izvršenju budžeta za 2012. godinu, navodi da je za poticaje isplaćeno 46.920.358 KM. Iako je u 2012. godini došlo do povećanja poticaja, njihove isplate su tokom aktuelnog mandata kontinuirano kasnile, a i dalje su manje nego u prethodnom mandatu.
Isplate za za 2011. godinu počele su tek krajem augusta 2012. godine, a u julu 2013. godine još uvijek se kasnilo sa isplatama poticaja za prethodnu godinu.
Pored toga, Ured za reviziju institucija FBiH utvrdio je netransparentno trošenje sredstava, te neuredno i nesistematično provođenje postupaka za dodjelu sredstava i kontrolu njihove potrošnje. U aktuelnom mandatu Ured za reviziju objavio je dva izvještaja o reviziji finansijskih izvještaja Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, oba sa negativnim mišljenjem. U izvještajima se, između ostalog, navodi da Ministarstvo nije donijelo srednjoročnu strategiju poljoprivrednog razvitka, koja bi trebala služiti kao osnova za Program utroška sredstava novčanih poticaja. Ministarstvo je također bilo u obavezi, a nije uspostavilo Registar klijenata i Registar poljoprivrednih gazdinstava, čiji se značaj ogleda u osiguranju transparentnosti u trošenju sredstava namijenjenih potporama u poljoprivredi, ali i postepenom usklađivanju sa zahtjevima Europske unije, radi korištenja sredstava iz predpristupnih fondova namijenjenih BIH.
I sami poljoprivrednici u FBiH su stavili i zamjerke na neosnovane kriterije i moguće zloupotrebe u dodjeli ovih poticaja.
U Republici Srpskoj u 2010. godini za poticaje za poljoprivredu isplaćeno je 80.334.698 KM, dok je u 2011. godini ovaj iznos pao na 62.205.887 KM. U 2012. godini poticaj za poljoprivredu u RS je ostao na istom nivou kao prethodne godine, ali je u 2012. godini isplaćeno tek 24.334.824 KM. Prema planiranom Budžetu RS za 2013. godinu, poticaj za poljoprivredu je na istom nivou kao i prethodne godine, ali je vrlo upitno koliko će se realno isplatiti poljoprivrednicima, pošto je ostalo više od 30.000.000 KM duga iz prethodne godine.
Situacija sa isplatom poticaja kada je u pitanju njena redovnost u RS je gotovo ista kao i u FBiH. Poticaji za 2011. godinu su isplaćeni tek sredinom 2012. godine, a kasnilo se i sa isplatom subvencija za 2012. godinu u iznosu od 28.000.000 KM.
Velike razlike nema ni u odnosu na ocjene revizora o načinima trošenja budžetskih sredstava. Prema revizorskom izvještaju o radu Ministarstva poljoprivrede RS u 2011. godini, dio sredstava koja su planirana za poticaj poljoprivredi potrošen je kako bi se izmirio dug od prethodne godine, a rashodi u iznosu od 35.765.142 KM iskazani kod Agencije za agrarna plaćanja, odnose se na obaveze koje su stvorene iznad iznosa odobrenih sredstava, što nije u skladu sa Zakona o budžetskom sistemu. I u 2012. godini, prema izvještaju revizora, prikazani su rashodi koji su veći od planiranih i to u iznosu od 48.995.354 KM. U izvještajima se također navodi da sredstva nisu dodjeljivana transparentno i objektivno i u skladu sa pravilnikom.
Što se tiče poljoprivredne proizvodnje, stanje je donekle povoljnije u RS nego u FBiH.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, izvoz poljoprivrednih proizvoda u aktuelnom mandatu se kontinuirano smanjivao. U 2011. godini, izvoz je iznosio 71.224.000 KM, što je nešto manje u odnosu na 2010. godinu kada je iznosio 71.303.000 KM . U 2012. godini, ukupan izvoz se smanjio na 68.851.000 KM.
Izvoz poljoprivrednih proizvoda u RS sa druge strane se u 2011. godini blago povećao u odnosu na prethodnu godinu, a povećanje je iznosilo 2,6%. U 2012. godini izvoz se povećao za 11% u odnosu na 2011. godinu, dok se u prvih šest mjeseci 2013. godine, izvoz hrane i živih životinja povećao za 15,3% u odnosu na 2012. godinu. No, i pored povećanja vrijednosti izvoza poljoprivrednih proizvoda , njihova prodaja na domaćem tržištu u toku aktuelnog mandata bilježi konstantan pad.
U oktobru 2012. godine, vrijednost poljoprivrednih proizvoda na pijacama u Republici Srpskoj bila je za 0,6% manja u odnosu na isti mjesec prethodne godine, dok je u julu 2013. godine prodaja zabilježila pad od čak 7,6% u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
Iz svega navedenog se vidi da je pet miliona eura iz IPA fondova bez kojih je BiH ostala, samo kap u moru sredstava koja su našoj poljoprivredi očajnički potrebna. Pored toga, ovo je samo dio sredstava bez kojih bi naša zemlja mogla ostati u budućnosti. Ogromna bespovratna sredstva iz IPA fondova prijeko su potrebna bosanskohercegovačkim poljoprivrednicima u oba entiteta, no trenutno u državnim strukturama ne postoji politička volja da se uspostave mehanizmi za njihovu realizaciju.
Dok god političke partije ozbiljno ne počnu ispunjavati obećanja koja su dale uoči Općih izbora 2010. godine, ista situacija će se ponavljati i u narednom periodu i sa budućim predpristupnim programima pomoći EU.
(Istinomjer.ba)