Agresija Ruske Federacije na Ukrajinu pokrenula je i globalnu energetsku krizu koja se manifestuje, pored ostalog, i kroz nestašicu i poskupljenje energenata koji se koriste za grijanje domaćinstava, pri čemu drvni pelet nije izuzetak.
Tako, s 450 KM, koliko je prošle godine u Bosni i Hercegovini koštala jedna tona peleta, cijena ovog ogrjevnog energenta u ovom momentu u prosjeku kreće se od 650 KM do 750 KM. To je nakon sastanka 18 najvećih proizvođača peleta, održanog 31.10.2022. godine, za N1 televiziju potvrdio jedan od učesnika sastanka Almir Idrizović.
Sastanak je održan kao reakcija na odluku Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 28.10.2022. godine, kojom je produžena zabrana izvoza ovog energenta.
Vijeće ministara BiH zabranilo je izvoz peleta još polovinom juna ove godine, i to na period od 90 dana. Izjavivši tim povodom da je odluka donesena uz potpunu saglasnost cijele poslovne zajednice u oba bh. entiteta, ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Staša Košarac odluku je obrazložio na sljedeći način:
Zabrana izvoza i oblovine i peleta i ogrjevnog drveta uvodi se iz prostog razloga što je pelet poskupio 155 posto u odnosu na prošlu godinu. Izvoz je povećan za 78 posto sa tendencijom daljnjeg povećanja. I ogrjevno drvo je poskupilo za blizu 40 posto. Za oblovinu je cijena porasla za skoro 400 posto, a izvoz porastao za blizu pet posto. Da nismo donijeli ovakvu mjeru, šta bi naši građani?
Staša Košarac, 15.6.2022.
U posljednjoj odluci od 28.10.2022. godine navedeno je da se produžetak zabrane izvoza drvnih sortimenata i proizvoda od drveta do 31.1.2023. godine odnosi na 12 tarifnih oznaka i uključuje oblovinu i pelet od drveta, čime se žele spriječiti nestašice i ublažiti posljedice za stanovništvo i privredu, prouzrokovane rastom cijena i krizom na svjetskom tržištu energenata.
U obrazloženju objavljenom tim povodom na zvaničnoj stranici Vijeća ministara BiH naglašeno je i da je odluka donesena u skladu s inicijativama Vlade Republike Srpske i Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a nakon što je utvrđeno da ranije donesenom odlukom nisu ispunjeni ciljevi njenog donošenja. To se, kaže se dalje, prije svega odnosi na enormni rast cijena određenih drvnih sortimenata i proizvoda od drveta, koji nije zasnovan na realnim troškovima njihove proizvodnje, već se cijena formira na osnovu kretanja cijena na međunarodnom tržištu, a koje domaće tržište ne može pratiti.
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH zaduženo je da, u okviru svojih nadležnosti i u koordinaciji s drugim nadležnim institucijima na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, iznađe način za uvođenje izvoznih ograničenja za određene šumske drvne sortimente i proizvode od drveta, sve u skladu s dostavljenim inicijativama entitetskih nadležnih institucija.
Vijeće ministara BiH, 28.10.2022.
Izjavivši da su svi proizvođači peleta neprijatno iznenađeni posljednjom odlukom Vijeća ministara BiH da se produži zabrana izvoza ovog energenta, Idrizović je izjavio da se time došlo u paradoksalnu situaciju gdje je dozvoljen izvoz drveta, sječe i briketa, ali ne i gotovog proizvoda, najavljujući i mogućnost prestanka proizvodnje ovog energenta.
Mi smo danas uputili molbu Vijeću ministara BiH da nam pokažu koje su to potrebe još unutar BiH jer, prema našim procjenama i iz onog što saznajemo iz kontakata s kupcima, mi smo već preko 95 posto tržišta snabdijeli. Ista su iskustva i drugih kolega tako da ćemo vjerovatno za nekih 20 dana doći do situacije da ćemo morati lagerovati svoj proizvod ili prestati sa proizvodnjom, smanjiti je na minimum jer nam je veoma skupo ponovno pokretanje proizvodnje.
Almir Idrizović, 31.10.2022.
Kao uzrok rasta cijena Idrizović navodi nedovoljne količine, ali i rast cijena ulaznih sirovina te, kako je rekao, preprodavače koji licitiraju o cijeni peleta od 800 KM do čak i 1.000 KM:
Naše marže su na istom nivou kao i prošle godine. Kreću se od 15% do 20% posto, ali su problem ulazne sirovine. Mi ne dobijamo dovoljne količine sirovine iz šuma kao što bi trebalo, to je otprilike oko pet posto, a ostalo smo prinuđeni kupovati iz cijele BiH. Trenutno je situacija takva da je cijena te sirovine porasla za 100% do 150% tako da to direktno utječe na cijenu peleta. Mi smo spremni napraviti pelet po nižoj cijeni ukoliko bismo dobili sirovine od šuma Federacije BiH i Republike Srpske. Uzrok rasta cijene su, dakle, nedostatak sirovina po povoljnoj cijeni i preprodavači koji licitiraju o cijeni peleta od 800 KM do čak i 1.000 KM. Direktno kod kupaca nema takve cijene peleta.
Almir Idrizović, 31.10.2022.
Dodajući da su zabrana izvoza i silne restrikcije najgore mjere koje država može donijeti, sagovornik N1 ustvrdio je i da je navedenim odlukama Vijeća ministara BiH država proizvođačima peleta “u suštini stavila samo teret na leđa”.
Nismo imali nikakvu olakšicu, sve vrijeme se govori kako je visoka cijena i treba pomoći građanima, ali država nije omogućila nijednu mjeru koja bi omogućila proizvođačima da naprave pelet po nižoj cijeni. Mi smo predlagali da se sufinansira nabavka peleta građanima i slične mjere, ali nikada nismo imali priliku da sastanak održimo i to konkretni predložimo.
Almir Idrizović, 31.10.2022.
Tvrdnje da ogrjevno drvo vrijedno, kako je rečeno, oko stotinu miliona eura propada u skladištima, kao i upozorenja proizvođača nadležnim institucijama da će šteta biti јоš veća ukoliko se zabrana na izvoz što prije ne podigne, stizale su još u septembru.
“Mi imamo velike lagere i veliku robu koja nam sada na ovom vremenu kisne, a lageri su svi puni i na otvorenome”, upozorio je polovinom septembra vlasnik jedne od fabrika peleta u Banjoj Luci Đorđe Brkić, poručivši da roba propada.
Proizvođač peleta iz Sanskog Mosta Sulejman Šušić zapitao se kome će se moći izvoziti pelet nakon 31.12.2022. godine i ukoliko se zabrana na izvoz ukine:
Kada otvore 31.12. da možemo izvoziti, kome ćemo izvoziti? Narod tamo u Evropi ili su kupili deke ili su nabavili neku alternativu. U januaru se ne kupuje drvo. Znači ovo je drvo osuđeno na propast ukoliko dođe do produženja zabrane.
Sulejman Sušić, 16.9.2022.
Također, i iz Privredne komore Banja Luka i tada su bili mišljenja da bi eventualna odluka o nastavku zabrane izvoza bila kontraproduktivna.
“Ona ugrožava velike količine zaliha koje postoje na stanju, ali i ugrožava funkcionisanje Šuma RS, jer je veliki dio izvođača radova takođe ovom mjerom pogođen i mi smo jedno siromašno društvo da sebi dozvolimo toliki rizik da nam tolika roba propadne na stanju, rekao je tim povodom predsjednik Privredne komore Banja Luka Goran Račić, dok je predsjednik Udruženja drvoprerađivača DIPOS Zoran Đurašinović pozvao nadležne na, kako je rekao, zdrav razum:
Mi smatramo da će prevladati zdrav razum i da će se doći do rješenja da će se izuzeti drva iz zabrane izvoza. Zato što ne postoje jednostavno nikakvi tehnički razlozi koji opravdavaju to.
Zoran Đurašinović, 16.9.2022.
Za razliku od naše zemlje, u državama neposrednog okruženja poduzete su drugačije mjere. Tako je Vlada Srbije, uz zabranu izvoza peleta do 1.11.2022. godine, ograničila i cijenu ovog energenta na 320 eura, ali i odobrila povećanje cijena drvnih sortimenata koje prodaju Srbijašume za 15%.
Vlada susjedne Crne Gore krajem jula ove godine dogovorila je s proizvođačima peleta da cijena ovog energenta bude ograničena na 269 eura po toni, uz obrazloženje da je takav potez jedini način da se spriječi neopravdano divljanje cijena.
U vezi s tim, potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomski sistem i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, izjavivši da vjeruje u dogovor s proizvođačima peleta, podsjeća da zabrana izvoza, kako krajnja mjera, ne bi išla u prilog proizvođačima.
Zabrana izvoza ne bi nikako išla u prilog prozvođačima jer je, kako je izjavio Joković, za snabdevanje domaćeg tržišta dovoljno samo 20 odsto crnogorske proizvodnje ili 15-20 hiljada tona, dok ostalo ide u izvoz. Zato je ubrzo na sastanku sa najvećim proizvođačima peleta postignut dogovor oko ograničenja cena za crnogorske građane.
Vladimir Joković, 27.7.2022.
Petar Kraljević, predstavnik jedne od crnogorskih kompanija koje proizvode pelet, a koja 30% ukupne proizvodnje plasira na domaće tržište, dok 70% ide za izvoz, komentarisao je polovinom augusta kako funkcioniše odluka crnogorske vlade. Tom prilikom Kraljević je potvrdio da se odluka poštuje te da su proizvođači, kada je domaće tržište u pitanju, u blagom minusu ili na nuli.
To je neka cijena gdje smo u nekom blagom minusu ili na nuli i gdje ne pravimo nikakvu zaradu za domaće tržište pošto su energenti skočili i tu smo napravili neki dogovor da se za domaće tržište nikakva zarada ne pravi, možda čak mali minus.
Petar Kraljević, 15.8.2022.
Govoreći o Hrvatskoj, vlada ove susjedne zemlje i članica Evropske unije odlučila se za mjeru smanjenja PDV-a na pelet s 25 na 5%, a nakon što je cijena peleta u Hrvatskoj skočila s 270 na 620 eura po toni.
Kao jedan od razloga nestašice i povećanja cijene u Hrvatskoj, pored ostalog, navodi se i blokada izvoza iz Bosne i Hercegovine i Srbije, odakle ova zemlja uvozi najveći dio peleta.
Upozorenja proizvođača peleta u Bosni i Hercegovini ne prestaju da stižu.
Posljednje takvo upućeno je 31.10.2022. godine iz Asocijacije proizvođača peleta u BiH.
Ukoliko ne budu izmijenjene odluke o zabrani izvoza, morat će obustaviti proizvodnju, kažu iz Asocijacije, uz tvrdnju da je domaće tržište snabdjeveno u iznosu od 95 posto.
“Niko ne traži pelet i potpuno je nelogična odluka o produženju zabrane do 31.1. imajući u vidu da je domaće tržište u najvećoj mjeri osigurano”, ponovio je tim povodom predsjednik Asocijacije proizvođača Goran Ivanović, dodajući, pored ostalog, da se čini ogromna šteta zabranom kako za proizvodnju peleta, tako i za drvnu industriju, znajući da je dozvoljen izvoz ogrjevnog drveta.
Sada imamo apsurdnu situaciju da dobavljači drveta koji to tehničko drvo više isplati cijepati i izvoziti, nego isporučivati prerađivačima drveta koji prave elemente za namještaj.
Goran Ivanović, 31.10.2022.
Ivanović je i potvrdio da je vlastima dat rok od sedam dana za razgovor i dogovor, ali i da će u međuvremenu proizvođači učiniti dodatni napor da opskrbe u potpunom obimu domaće tržište.
Nakon toga će, kako je rekao, ako ne bude kvalitetne reakcije na njihovu inicijativu, razmisliti o sljedećim potezima, izrazivši i bojazan da bi proizvođači mogli izgubiti tradicionalne kupce na stranim tržištima.
Mi imamo veliki problem sa tradicionalnim tržištima Slovenija, Italija, novim tržištima Austrija i Njemačka koji su uskraćeni za pelet sa našeg tržišta iako su ugovorili određene količine sa proizvođačima iz Bosne i Hercegovine i neki čak avansirali. Neki tradicionalni kupci koje ćemo izgleda nepovratno izgubiti. Pored štete jednokratne, ogromna je šteta ako izgubimo ta šteta koja smo gradili godinama.
Goran Ivanović, 31.10.2022.
Iz Asocijacije proizvođača peleta u BiH podsjetili su da je proizvodnja peleta u Bosni i Hercegovini počela zbog izvoza te da je tako i proces proizvodnje prilagođen evropskim normama. Najavljeno je i obraćanje i ambasadama i privrednim komorama država u koje se izvozi da, kako je rečeno, pokušaju sa svoje strane da se uključe u situaciju.
Prve posljedice mogle bi biti obustavljanje proizvodnje i slanje ljudi na kolektivni godišnji odmor, jer, zaključuju iz Asocijacije, proizvodnja ne može funkcionisati bez izvoza i bez domaćeg tržišta.
Ako potraje do 31. januara, neki će propasti, a neki će morati obustaviti proizvodnju.
Goran Ivanović, 31.10.2022.
Iz svega navedenog jasno je da mjere koje je donijelo Vijeće ministara BiH nisu zaustavile rast cijena peleta. Također, a prema riječima proizvođača peleta u našoj zemlji, nastavak zabrane izvoza ovog energenta prijeti da ugrozi postojeće zalihe, samu proizvodnju, a time i opstanak fabrika, što bi kao krajnji rezultat imalo i gubitak radnih mjesta.
Iako također pogođene energetskom krizom, zemlje iz našeg najbližeg okruženja posegnule su i za nekim drugim mjerama koje, barem do sada, imaju pozitivniji učinak nego sama zabrana izvoza. U svakom slučaju, naznaka da će globalna energetska kriza uskoro početi jenjavati za sada nema te je jedan od ultimativnih zadataka nadležnih institucija u Bosni i Hercegovini u narednom periodu da rade na iznalaženju najboljih rješenja koja bi bila u interesu i građana/ki, ali i ekonomske zajednice u našoj zemlji.
(Istinomjer.ba)