U razgovoru o energetskoj budućnosti Bosne i Hercegovine, direktor Elektroprivrede BiH Sanel Buljubašić govorio je o izazovima i planovima kompanije kada je riječ o energetskoj tranziciji.
U političkom magazinu “Mreža”, emitovanom 15. septembra 2025. godine na FTV-u, generalni direktor Elektroprivrede BiH (EPBiH) Sanel Buljubašić govorio je o ključnim izazovima i planovima kompanije u vremenu energetske tranzicije.
Hidropotencijal
Prva tema gostovanja bio je hidropotencijal. Buljubašić je rekao da se razvijaju projekti hidroelektrana na rijekama Bosna i Drina, dok je sudbina HE Vranduk vezana za arbitražu. Podsjetio je na zabranu izgradnje mini hidroelektrana (MHE), koja je na snazi u Federaciji BiH od 2022. godine, ali i na to da u Republici Srpskoj takve zabrane nema.
Kada je riječ o izgradnji MHE, Buljubašić je kao pozitivan primjer spomenuo Norvešku, za koju je rekao da je početkom 2025. ponovo otvorila mogućnost gradnje hidroelektrana većih od jednog megavata, čak i na zaštićenim rijekama.
Vlada Norveške je u februaru 2025. godine donijela zakon ili odluku da ponovo otvara mogućnost izgradnje hidroelektrana minimalne instalisane snage od jedan megavat na zaštićenim praktično rijekama. Zato što je to interes države. I zašto se mi ne ponašamo da imamo potrebu za izgradnju novih objekata?
Sanel Buljubašić, 15.9.2025.
Kako je navedeno u analizi norveške advokatske kancelarije Hjort, u februaru 2025. godine parlament Norveške (Storting) odlučio je podržati preporuku Odbora za energiju i okoliš koja bi potencijalno mogla otvoriti proces izdavanja dozvola za elektrane veće od 1 MW na zaštićenim vodotocima.
Suprotno Buljubašićevoj tvrdnji, razlog nije državni interes, već je riječ o društvenoj koristi. Primjer takve koristi jeste građenje MHE u svrhu ublažavanja poplavnih efekata pod uslovom da se posljedice po okoliš smatraju prihvatljivim. U analizi Hjorta navedeno je i da su planovi zaštite propisani Zakonom o vodnim resursima ostali nepromijenjeni te je upitan značaj odluke Stortinga.
U julu 2022. godine u Federaciji BiH zabranjena je izgradnja MHE čija je instalisana snaga manja od 10 MW. Posljedice koje ovakva postrojenja mogu imati, između ostalog, jesu suha korita planinskih rijeka, što je vidljivo na primjeru rijeke Kraljuščice.
Solarna energija
Kada je riječ o solarnim projektima, Buljubašić je istakao da je riječ o neupravljivoj energiji (energija iz obnovljivih izvora koja ovisi o prirodnim ciklusima, poput sunčeve svjetlosti i vjetra), ali da je u toku proces priključenja fotonaponske elektrane od 50 megavata koja se nalazi na površini Rudnika Gračanica. Najavio je i novi program koji bi građanima i građankama olakšao da postanu proizvođači i potrošači energije.
Mi ćemo vrlo brzo predstaviti projekat “Prosumeri 5+”. Ideja nam je da što više naših domaćinstava instalisane snage do 10,8 i oni do 23 kW izgrade svoje fotonaponske elektrane za vlastitu proizvodnju. Donijeli smo i pravilnik, pojednostavljene su procedure kako bi taj projekat zaživio što brže i što prije.
Sanel Buljubašić, 15.9.2025.
Podsjećamo, u aprilu 2024. godine donesen je Pravilnik o proizvodnji električne energije za vlastite potrebe, a godinu kasnije i Program o sufinansiranju prosumera iz kategorije domaćinstva za područje Federacije BiH.
Vjetroelektrane
Govoreći o vjetroenergiji, Buljubašić je podsjetio da je u funkciji vjetroelektrana (VE) Podveležje te da su u planu gradnje VE Bitovnja i VE Vlašić. Ipak, prepreka ovim projektima jeste zabrana raspolaganja državnom imovinom.
Bitovnja se planira izgraditi instalisanom snagom od 90 megavata, Vlašić od 50 megavata i sada se vraćamo na dio državne imovine i praktično zabrane raspolaganja državnom imovinom, što je najveći problem ili kamen spoticanja u ishodovanju dozvola za nastavak izgradnje tih projekata.
Sanel Buljubašić, 15.9.2025.
Podsjećamo da je u BiH na snazi Zakon o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom Bosne i Hercegovine, koji je nametnut odlukom visokog predstavnika 2004. godine, a posljednja izmjena nametnuta je 2022. godine. Kako je navedeno u zakonu, zabrana raspolaganja državnom imovinom ostaje na snazi do stupanja na snagu zakona na državnom nivou, koji bi usvojila Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, odnosno sve dok visoki predstavnik drukčije ne odluči.
Ova se zabrana često spominje kao prepreka nizu razvojnih i infrastrukturnih projekata.
Rudnici između gubitaka i opstanka
Na pitanje novinarke zbog čega je FBiH od izvoznika postala uvoznik električne energije, Buljubašić se vratio na početak osnivanja Koncerna 2009. godine. Rekao je da je broj radnika prepolovljen u odnosu na 2009. godinu te da je proizvodnja pala za 1,6 miliona tona.
Da se vratimo sad na bilanse: 2009. godine ukupno je bilo 10.200 rudara. Proizvodili su 5,5 miliona tona uglja. Kada se to negdje podijeli, produktivnost po rudaru bila je pet stotina tona. Prošlu godinu smo praktično završili, uz podignutu proizvodnju koju smo zatekli za više od 200.000 tona, s nekih 3,9 miliona tona, uz broj rudara od 5.120.
Sanel Buljubašić, 15.9.2025.
Recentne podatke teško je provjeriti, jer već skoro četiri godine nema javno objavljenih izvještaja o stanju u rudnicima Koncerna. Na tematskoj sjednici Vlade Federacije BiH održane 13. marta 2025. godine usvojena je Informacija o stanju u energetskom sektoru u Federaciji BiH, bez podatka na koji se period odnosi. Ovaj dokument nije objavljen na stranicama Vlade FBiH ili Federalnog ministarstva energije rudarstva i industrije, a u saopštenju za javnost povodom usvajanja nije naveden nijedan podatak.
Posljednje dostupne informacije o radnicima i proizvodnji u rudnicima odnose se na prvih 11 mjeseci 2021. godine. U tom periodu proizvedeno je 4,67 miliona tona uglja, dok je godinu ranije, 2020, proizvodnja iznosila 6,18 miliona tona uglja. Broj zaposlenih u rudnicima na dan 31.10.2021. bio je 9.525, od čega je njih 2.104 bilo kvalifikovano kao invalidi rata i invalidi rada. Prema podacima Elektroprivrede BiH o proizvodnji rudnika Koncerna do 2017. godine, tokom 2009. godine proizvedeno je 5,2, a ne 5,5 miliona tona uglja.
Jedna od tema bila je pravedna tranzicija na obnovljive izvore energije, a razgovaralo se i o zatvaranju Rudnika mrkog uglja Zenica.
Buljubašić je rekao da je Elektroprivreda uložila 15,7 miliona KM u subvencioniranje plata prije nego što je elaborat pokazao da Rudnik Zenica nema ni potrebne količine ni kvalitet uglja za nastavak rada.
Mi smo pokušali da Rudnik Zenica ponovo vratimo u život. Taj pokušaj je trajao pet mjeseci. U tih pet mjeseci, samo na ime plaća, EPBiH je sufinansirala Rudnik Zenica s 15,7 miliona maraka. Znači, nisu mogli zaraditi ni neto plate. Većina rudnika isplaćuje neto plate, još uvijek gomilaju obaveze koje se odnose prema državi. Pokrenuli smo proces zajedno s menadžmentom Rudnika Zenica, nadležnim ministarstvom, sindikatom, dogovorili se da se uradi elaborat tehnološke i ekonomske opravdanosti postojanja Rudnika Zenica. Taj elaborat uradili su ljudi i struka iz Zenice i kazali su da tu više nema niti količina niti kvaliteta uglja.
Sanel Buljubašić, 15.9.2025.
Buljubašić je još dodao da je program zbrinjavanja 199 radnika koštao dodatnih 42 miliona KM, a prema njegovim riječima, za pravednu tranziciju rudnika danas bi bio potreban iznos jednak trenutnom dugu – oko 1,2 milijarde KM.
Termoelektrane i ekološki standardi
Na komentar novinarke da Njemačka ima 63 termoelektrane na ugalj i pitanje da li je filtriranje gasova dobra opcija i za BiH i zašto se ranije nije išlo u tom smjeru, Buljubašić nije imao odgovor.
Dobro pitanje. Evo, i ja se pitam zašto nismo. Ova uprava završila je proces javne nabavke, zaključila sporazum za izradu projekta o odsumporavanju Termoelektrane Kakanj. Praktično, Termoelektrani Kakanj produžavamo životni vijek za naredni period, do 2050. godine. Isto to radimo i u Termoelektrani Tuzla. Taj proces je u fazi javne nabavke i već smo donijeli investicione odluke, i za Termoelektranu Tuzla i za Termoelektranu Kakanj, da ćemo ući vrlo brzo u proces denitrifikacije. Mi praktično želimo da ispunimo sve ekološke standarde kako bi naše termoelektrane mogle da rade do 2050. godine.
Sanel Buljubašić, 15.9.2025.
Bosna i Hercegovina pristupila je Energetskoj zajednici (EZ) 1. oktobra 2006. godine te je preuzela obaveze za smanjenje emisija iz termoelektrana. Proces izgradnje postrojenja za odsumporavanja u termoelektranama Tuzla i Kakanj je nakon deset godina tenderskih procedura i dalje u toku, a ispuštanje sumpordioksida, osim što ugrožava zdravlje stanovništva, dovelo je i do sankcija Energetske zajednice protiv BiH. Istinomjer je opširnije pisao o tome u analizi “Rokovi probijeni, sumpor ostaje: Kašnjenje odsumporavanja u TE Kakanj i Tuzla”.
Na direktno pitanje novinarke o mogućnosti prelaska na prirodni gas, Buljubašić je to spomenuo kao važan pravac razvoja energetskog sektora, uz navođenje problema dotoka gasa u BiH.
Elektroprivreda Bosne i Hercegovine već razvija dva projekta; jedan je u završnoj fazi, gasna elektrana u 128 MW u TE Kakanj. Ista takva razvija se u Tuzli. Ono što može biti izazov u narednom periodu jeste dotok gasa. Već je poznata činjenica da Evropska unija, odnosno Brisel, kaže da 2027. godine više ne može ulaziti ruski gas u Bosnu i Hercegovinu. Izgradit ćemo dvije gasne elektrane, a šta nam izvor gasa (…) bez izgradnje alternativnih interkonekcija, mislim da te elektrane nemaju neku stabilnost u narednom periodu.
Sanel Buljubašić, 15.9.2025.
Danska, koja predsjedava Evropskom unijom, predložila je početkom septembra promjene u pravilima uvoza gasa koje bi od uvoznika zahtijevale da državama korisnicama ustupe dokaz o porijeklu energenta, prenio je Detektor. Posebnu brigu za Dansku predstavlja Turski tok, gasovod koji iz Rusije preko Crnog mora i Turske ulazi u zemlje jugoistočne Evrope, pa tako i u BiH.
Detektor piše da EU potpunu blokadu uvoza gasa iz Rusije planira od početka invazije na Ukrajinu. Plan je da se ruski gas, koji se dostavlja po ugovoru koji je u trajanju kraći od jedne godine, zaustavi najdalje 17. juna 2026. godine, s izuzetkom država koje nemaju izlaz na more, kao što su Mađarska i Slovačka. Zabrana uvoza ruskog gasa po dugotrajnim ugovorima stupit će na snagu krajem 2027. godine, dok bi Mađarska i Slovačka gas mogle uvoziti zaključno s 1. januarom 2028. godine.
Dakle, opravdano je Buljubašićevo upozorenje da su elektrane na gas realne samo ako BiH osigura nove gasne interkonekcije.
Iz ovog gostovanja može se zaključiti da energetski sistem BiH trenutno balansira između nužnog oslanjanja na ugalj i termoelektrane s jedne strane i tranzicije ka obnovljivim izvorima s druge.
Razvoj hidropotencijala je spor i na njega utiču zabrane i arbitražni sporovi, dok solarne elektrane i vjetroelektrane napreduju sporo zbog regulatornih prepreka i činjenice da takvi izvori ovise o samoj prirodi. Do tada, BiH rizikuje da postane ovisna o uvozu i energenata i same električne energije.
(Istinomjer.ba)