Tokom, ali i nakon neuspjelog pokušaja da se za gradonačelnika Sarajeva izabere Bogić Bogičević, kandidat SDP-a BiH i sada već bivše Četvorke koju su činili SDPBiH, NiP, Naša stranka i NBL, veliki dio građana, javnih ličnosti, ali i političkih subjekata u Kantonu Sarajevo pozvao je na pokretanje procedura za izmjenu zakonske legislative koja bi za rezultat trebala imati direktan izbor gradonačelnika Sarajeva, ali i samog Gradskog vijeća glavnog grada Bosne i Hercegovine.
S tim u vezi, Izborni zakon BiH u svom članu 13. 7. nalaže da se “općinski načelnik, odnosno gradonačelnik, bira sukladno s Izbornim zakonom, ustavima, entitetskim zakonima i statutom općine, odnosno grada”, te u nastavku, u stavu (2), kaže:
(2) Ako se općinski načelnik, odnosno gradonačelnik bira neposredno, općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika biraju birači upisani u Središnji birački popis u toj izbornoj jedinici sukladno s ovim zakonom, entitetskim zakonom, statutom općine, odnosno grada.
Dakle, Izborni zakon BiH, u zavisnosti od toga kako je sam grad organizovan, ostavlja prostor da se ustavnim i/ili zakonskim rješenjima na nižim nivoima reguliše način izbora gradonačelnika. S obzirom na to da se Grad Sarajevo sastoji od četiri opštine, Ustav FBiH za taj slučaj Amandmanom XVI u dijelu Gradske vlasti propisuje da se “za područje dvije ili više općina koje su urbano i teritorijalno povezane svakodnevnim potrebama građana, formira grad kao jedinica lokalne uprave i samouprave, u skladu sa federalnim zakonom”, te, pored ostalog, dodaje da je Gradsko vijeće to koje bira gradonačelnika:
Gradsko vijeće:
a) priprema i dvotrećinskom većinom usvaja statut grada,
b) bira gradonačelnika,
c) donosi budžet grada,
d) donosi propise u izvršavanju prenesenih ovlaštenja i vrši druga ovlaštenja utvrđena statutom
Tako, da bi građani Sarajeva došli u priliku da na izborima direktno biraju svog gradonačelnika, jasno je da bi za takvo nešto bile potrebne izmjene Ustava FBiH.
Sa druge strane, a u slučaju da se grad sastoji iz dvije ili više opština, u članu 13.10. Izbornog zakona BiH utvrđuje se da “članove gradskog vijeća, odnosno skupštine grada, biraju općinska vijeća, odnosno skupštine općina koje sačinjavaju taj grad”:
(1) Članove gradskog vijeća, odnosno skupštine grada biraju općinska vijeća, odnosno skupštine općina koje sačinjavaju taj grad.
(2) Mandati za gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada dodjeljuju se kandidacijskim listama po sustavu proporcionalne zastupljenosti političkih stranaka, koalicija, listi neovisnih kandidata ili skupina članova, kao što je utvrđeno u članku 13.5 ovog Zakona. Raspodjela mandata među kandidatima sa iste liste vrši se prema redoslijedu na listi kandidata za ove izbore.
(3) Svako gradsko vijeće, odnosno skupština grada, bira gradonačelnika i predsjednika gradskog vijeća, odnosno skupštine grada, na način utvrđen zakonom i statutom.
Da bi građani Sarajeva bili u prilici direktno birati Gradsko vijeće Grada Sarajeva, za takvo nešto bile bi potrebne izmjene Izbornog zakona BiH.
Pored toga, u oba slučaja, podrazumijeva se da bi tom procesu morali biti prilagođeni kako Ustav Kantona Sarajevo, tako i Statut Grada Sarajevo.
Jedna od takvih inicijativa polovinom 2017. godine pokrenuta je od Naše stranke, u okviru koje su se našli prijedlozi izmjena državnog Izbornog zakona, Ustava FBiH i Ustava KS, a kojima se, između ostalog, tražilo i uvođenje direktnog izbora gradonačelnika Sarajeva i Mostara.
Tom prilikom, tadašnji predsjednik Kantonalnog odbora Naše stranke Sarajevo Vibor Handžić izjavio je:
Mnogo je priče u posljednje vrijeme o Izbornom zakonu i ustavnom sistemu u BiH. S tim u vezi, Naša stranka je u tijelima u kojima ima svoje zastupnike pokrenula proceduru za izmjene ustavnih i zakonskih odredbi koje regulišu izbor gradonačelnika Sarajeva i Mostara, te gradskih vijeća ta dva grada. Izradili smo prijedloge zakonskih izmjena i amandmana na Ustav, s konačnim ciljem uvođenja direktnih izbora, u dva kruga, za gradonačelnike, kao i za gradske vijećnike.
Vibor Handžić, 6. 6. 2017.
I još uvijek aktuelni gradonačelnik Sarajeva Abdulah Skaka tokom Samita gradonačelnika glavnih gradova država jugoistočne Evrope “Capital Summit 2019”, održanog 5. 4. 2019. godine u Sarajevu, podržao je direktni izbor gradonačelnika, što je bio i jedan od zaključaka Samita.
Pomenuta inicijativa Naše stranke nije naišla na potrebnu podršku u državnim i entitetskom zakonodavnom tijelu, a podrške direktnom izboru Gradskog vijeća i gradonačelnika Sarajeva svih relevantnih političkih subjekata do danas su ostale samo retoričke.
Za navedene izmjene potrebno je izvršiti intervencije kako u Izborni zakon BiH, kada se radi o direktnom izboru Gradskog vijeća Grada Sarajeva, tako i u Ustav FBiH ukoliko se želi građanima Sarajeva omogućiti da direktno biraju gradonačelnika.
I pod pretpostavkom da se svi politički subjekti sa sjedištem u Sarajevu slože po ovom pitanju, te ponovo upute ozbiljne inicijative u tom pravcu nadležnim zakonodavnim tijelima, još jednu prepreku tome stvara i činjenica da za takvu vrstu izmjena treba obezbijediti podršku i drugih političkih subjekata na državnom i federalnom nivou, a bez kojih, u skladu sa njihovim zastupničkim kapacitetima, pomenute izmjene ne bi bilo moguće provesti.
Uzevši u obzir političke odnose koji već duže vrijeme vladaju u Bosni i Hercegovini, između ostalog, i dugogodišnje bezuspješne pokušaje izmjena Izbornog zakona BiH po drugim, javnosti dobro poznatim pitanjima, te tenzije i negativnu političku atmosferu koja s tim u vezi vlada, teško je sa sigurnošću tvrditi da bi i izmjene koje se odnose na Grad Sarajevo dobile potrebnu podršku.
Tako, nakon potonjih, ali i nekih ranijih dešavanja prilikom izbora gradonačelnika Sarajeva, građani ovog grada nesumnjivo i s pravom iskazali su svoju želju da direktno biraju gradonačelnika svog grada.
No, paradoksalno, politički sistem u BiH je takav da to u dobroj mjeri ne zavisi od njih, ali u potpunosti ni od političkih subjekata koji participiraju u političkim procesima kako u Gradu Sarajevo, tako i na području Kantona Sarajevo, te je veliko pitanje kada će i da li će uopšte njihova želja biti provedena kroz nova zakonska i ustavna rješenja.
(Istinomjer.ba)