Bosna i Hercegovina danas slavi 79. godišnjicu svoje državnosti, utvrđenu na zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) u Mrkonjić-Gradu, 1943. godine. Međutim, i ove godine Dan državnosti BiH bit će obilježen samo u Federaciji BiH, a entitet Republika Srpska nastavlja sa ignoriranjem ovog praznika. Uglavnom netačne i neutemeljene tvrdnje političkih aktera/ki, mahom iz Republike Srpske, o Danu državnosti i ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine nisu izostale ni ove godine.
Tog 25. novembra 1943…
Na današnji dan, prije 79 godina, održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine u Mrkonjić-Gradu. Kako se navodi u tekstu akademika Mirka Pejanovića, objavljenom 2019. godine, od pokretanja narodnooslobodilačkog i antifašističkog pokreta u Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini tokom Drugog svjetskog rata, rastao je broj partizanskih jedinica na teritoriji BiH, a samim tim i broj narodnooslobodilačkih odbora. Ovi odbori bili su osnova za formiranje Zemaljskog antifašističkog vijeća za Bosnu i Hercegovinu. Neposredno pred održavanje Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a, delegacija Partizanskog komiteta KPJ za Bosnu i Hercegovinu, koju su činili Rodoljub Čolaković, Avdo Humo i Bogomir Brajković, obavljala je razgovore sa članovima komisije Centralnog komiteta KPJ, koja je pripremala Odluku o konstituisanju Demokratske Jugoslavije na federativnom principu, i Josipom Brozom Titom.
Pejanović ističe da je u sadržaju pripremljene odluke bilo predviđeno da Bosna i Hercegovina dobije status pokrajine, s čim se nisu složili delegati Pokrajinskog komiteta KPJ za BiH. Delegati su bili stava da Bosna i Hercegovina treba dobiti politički status federalne jedinice ravnopravne Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Makedoniji i Crnoj Gori. Stanovište da Bosna i Hercegovina treba dobiti državno-pravni status federalne državne jedinice podržao je i Josip Broz Tito:
Narodi Bosne i Hercegovine su uzeli masovno učešće u narodnooslobodilačkoj i antifašističkoj borbi. U toj borbi su dali velike žrtve. Svojom su borbom za slobodu i ravnopravnost naroda izvojevali pravo da imaju svoju federalnu državnu jedinicu ravnopravnu Srbiji i Hrvatskoj.
Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a, održanom u Mrkonjić-Gradu 25. i 26. novembra 1943. godine, učestvovalo je 247 delegata. Tada je usvojena Rezolucija u kojoj je izražena volja delegata da Bosna i Hercegovina bude uspostavljena u obliku federalne državne jedinice koja je ravnopravna drugim državama u Jugoslaviji.
U pomenutoj rezoluciji moguće je pročitati poznatu rečenicu da Bosna i Hercegovina “nije ni srpska, ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska, i hrvatska i muslimanska”. U ovom dokumentu je i na drugim mjestima istaknuta državnost Bosne i Hercegovine kroz jedinstvo njenih naroda:
Stare političke stranke, kako velikosrpske, tako i Jugoslavenska muslimanska organizacija i reakcioneri iz Hrvatske seljačke stranke, nisu zbližavali narode, već su svojom protivnarodnom politikom produbljivali jaz među njima i sijali mržnju. (…) Narodi Bosne i Hercegovine vijekovima su živjeli zajedno, međusobno izmiješani i povezani zajedničkim interesima. Vijekovima je tuđin unosio sukobe i mržnju. Tu politiku mržnje i netrpeljivosti nastavile su u bivšoj Jugoslaviji sve protivnarodne partije. U plamenu narodno-oslobodilačke borbe brišu se tragovi zlosrećne prošlosti i stvara se nerazrušivo bratstvo naroda Bosne i Hercegovine koji više neće dozvoliti da njihova domovina bude predmet borbe velikosrpske, velikohrvatske i muslimanske reakcije oko podjele vlasti.
Rezolucija ZAVNOBiH-a, 1943
Status Bosne i Hercegovine kao federalne državne jedinice potvrđen je odlukama Drugog zasjedanja AVNOJ-a 29. novembra 1943. godine u Jajcu.
Praznik Srba, Hrvata, Bošnjaka…
U Službenom listu Republike Bosne i Hercegovine od 30.3.1995. godine objavljen je Ukaz o proglašenju Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Republike Bosne i Hercegovine. U Ukazu je navedeno da je Dan državnosti Republike Bosne i Hercegovine državni praznik, te da stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o proglašenju 25. novembra državnim praznikom Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine.
Trideset poslanika Narodne skupštine Republike Srpske podnijelo je 7.12.2016. godine zahtjev za ocjenu ustavnosti članova 1, 2. i 3. Zakona o proglašenju 25. novembra Danom državnosti RBiH. Ustavni sud Bosne i Hercegovine, na sjednici održanoj 6.7.2017. godine, odbio je ovaj zahtjev poslanika NSRS kao neosnovan u predmetu U 22/16.
Poslanici NSRS-a tada su naveli da je Ukaz o proglašenju 25. novembra Danom državnosti BiH potpisao “predsjednik Predsjedništva takozvane Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović 6. marta 1995. godine, za vrijeme tragičnog sukoba u Bosni i Hercegovini”. Dodali su da se na osnovu toga Dan državnosti “obilježava samo u jednom dijelu teritorije Bosne i Hercegovine, odnosno u Federaciji Bosne i Hercegovine”. Podnosioci zahtjeva smatraju da iz navedenog proizlazi “jasna namjera da se uspostavljanjem 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine apsolutno isključi jedan konstitutivni narod”, tj. srpski narod.
Poslanici su bili stava da se radi o “entitetskom prazniku” koji simbolizira “samo jedan ili samo dva od tri konstitutivna naroda”:
Podnosioci zahtjeva ističu da i pored obaveze koja postoji za “sve subjekte javnog života i sve organe javne vlasti bez obzira na nivo” – da se “uzdrže, da ne podstiču, brane ili podržavaju diskriminaciju”, te da preduzmu efikasne mjere kako bi se ukinuli ili poništili zakoni i propisi koji sadrže diskriminatorne odredbe, nadležna tijela u Bosni i Hercegovini nisu preduzela odgovarajuće mjere u tom pravcu. Smatraju da se 25. novembar proslavlja “kao datum isključivo vezan za dva naroda [bošnjački i hrvatski]”, te da se na taj način diskriminira srpski narod.
Odluka Ustavnog suda BiH, 2017
U kontekstu stava poslanika NSRS-a da je osporeni zakon diskriminirajući zato što je Ukaz o njegovom proglašenju potpisao predsjednik Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović za vrijeme rata, Ustavni sud ističe da je Republika BiH, u vrijeme donošenja zakona, bila “međunarodno priznata država i članica Ujedinjenih naroda”.
Kako bi utvrdio da li Dan državnosti predstavlja historijsko nasljeđe koje isključuje srpski narod, Ustavni sud je razmotrio historijski kontekst i simboliku 25. novembra. Ustavni sud ističe da je značaj 25. novembra u tome što je donesena odluka o knstituiranju Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice u Jugoslaviji i da je “Predsjedništvo Prezidija ZAVNOBiH-a bilo sastavljeno na način koji je održavao ravnopravnost svih naroda u Bosni i Hercegovini (predsjedavao je dr. Vojo Kecmanović, a zamjenici su bili Avdo Humo, Đuro Pucar Stari, Aleksandar Preha, te sekretar Hasan Brkić)”.
Ustavni sud kao argument navodi i da i činjenicu da je tada donesena i Rezolucija ZAVNOBiH-a u kojoj se navodi da su se “prvi put u historiji sastali predstavnici srpskog, muslimanskog i hrvatskog naroda, povezani čvrstim bratstvom u ustanku, s ciljem da na osnovu rezultata oružane borbe naroda Jugoslavije i naroda u Bosni i Hercegovini donesu političke odluke koje će otvoriti put našim narodima da urede svoju zemlju, onako kako to odgovara njihovoj volji i interesima”. Ustavni sud se pozvao i na dio u kojem se navodi da narodi BiH “hoće da njihova zemlja, koja nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i muslimanska, i hrvatska, bude slobodna i zbratimljena Bosna i Hercegovina u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost i jednakost svih Srba i Muslimana i Hrvata”.
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da se može zaključiti da je 25. novembar datum koji je vezan za historiju srpskog naroda jednako kao i hrvatskog i bošnjačkog, odnosno da ovaj datum nije povezan s događajem koji je srpski narod na bilo koji način isključio. Naprotiv, može se zaključiti da ovaj datum predstavlja simbol zajedničke antifašističke borbe svih naroda u Bosni i Hercegovini u II svjetskom ratu i njihove težnje da Bosna i Hercegovina bude ravnopravna federalna jedinica u bivšoj Jugoslaviji, kao i da narodi koji u njoj žive budu ravnopravni.
Odluka Ustavnog suda BiH, 2017
Ustavni sud BiH također je mišljenja da činjenica da je osporeni zakon donesen za vrijeme rata i da je Ukaz o njegovom proglašenju potpisao Alija Izetbegović ne dovodi u pitanje nespornu historijsku vezu svih naroda u Bosni i Hercegovini:
Imajući u vidu navedeno, Ustavni sud smatra da 25. novembar kao datum čije se obilježavanje kao državnog praznika, na osnovu osporenog zakona, nastavilo u Bosni i Hercegovini i nakon raspada bivše Jugoslavije, ima simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštovanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva.
Odluka Ustavnog suda BiH, 2017
Pokušaji negiranja državnosti i antifašističke borbe naroda BiH
Iako je na osnovu historijskih činjenica, teksta Rezolucije usvojene u ZAVNOBiH-u, kao i Odluke Ustavnog suda BiH iz 2017. jasno da obilježavanje Dana državnosti ni na koji način ne diskriminira niti jedan narod, ni ove godine nisu izostale izjave političkih zvaničnika, mahom iz Republike Srpske, s ciljem pokušaja ukazivanja na “diskriminatornost” obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine.
Podsjećamo, prije dva dana, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden pisao je novoizabranim članovima/ici Predsjedništva BiH – Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću. U ime naroda SDA-a, Biden je članovima/ici Predsjedništva BiH i građanima/kama Bosne i Hercegovine uputio najbolje želje povodom obilježavanja Dana državnosti BiH.
Sjedinjene Države snažno podupiru suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter Bosne i Hercegovine. Pozivamo čelnike Bosne i Hercegovine da ostave razlike po strani i rade na izgradnji bolje budućnosti za narode koje predstavljaju.
Joe Biden, 23.11.2022.
Nedugo nakon što je pismo dostavljeno Predsjedništvu BiH, iz Kabineta članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović (SNSD) su rekli da su “dužni da napomenu da BiH nema zakon o praznicima” te da Dan državnosti BiH “nije praznik u cijeloj BiH”.
U prethodnom periodu pokušali smo to da iskomuniciramo prema stranim zemljama, a budući da nije uspjelo, dodatno nas obavezuje da nastavimo da o tome obavještavamo naše partnere izvan BiH.
Kabinet Željke Cvijanović, 23.11.2022.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik (SNSD), povodom Bidenove čestitke, ustvrdio je da za njega 25. novembar nije praznik BiH.
Ne znam kojim imenom bih to nazvao ako se zna, a znaju i svi službenici Američke ambasade da 25. novembar nije praznik BiH. Dvadeset i sedam godina od završetka rata je dovoljno vremena da to nauče američki predstavnici u BiH i o tome konačno izvijeste svoju vladu i službu koja se bavi slanjem čestitki u ima predsjednika SAD.
Milorad Dodik, 24.12.2022.
Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić (Ujedinjena Srpska) ustvrdio je da je Dan državnosti “nepostojeći praznik”:
Ako slavite nepostojeći datum, nepostojeći praznik kojeg nema u zakonu i ustavu, onda dovodite u pitanje legalnost i sve ono što je u Ustavu BiH. (…) Što se tiče nas iz Republike Srpske, mi ćemo slaviti samo ono što je usaglašeno sa sva tri naroda i oba entiteta, sve drugo je nelegalno. Ako žele u Federaciji da slave, mi im nećemo smetati.
Nenad Stevandić, 24.11.2022.
Iako historijske činjenica i relevantni dokumenti jasno ukazuju na to da 25. novembar simbolizira zajedničku antifašističku borbu i jedinstvo svih naroda – Bošnjaka, Hrvata, Srba, kao i svih građana/ki Bosne i Hercegovine, ni ove godine nisu izostali komentari političkih aktera/ki iz Republike Srpske da je obilježavanje Dana državnosti BiH “neustavno” i “diskriminatorno za srpski narod”. Kontinuirano zastupanje narativa da je obilježavanje Dana državnosti “neustavno” jedan je od primjera pokušaja negiranja državnosti Bosne i Hercegovine. Vrijedi podsjetiti i da Istinomjer skoro svakodnevno bilježi neistinite i neutemeljene tvrdnje izabranih i imenovanih dužnosnika/ca koji/e (in)direktno negiraju državnost Bosne i Hercegovine.
(Istinomjer.ba)