Na samitu NATO-a održanom u Ankari 7. i 8. jula 2026. godine nije bilo govora o prijemu Bosne i Hercegovine u NATO. U zvaničnoj dokumentaciji NATO-a nema potvrde ni da je odluka o prijemu BiH bila planirana pa potom odgođena zbog rata u Iranu.
Predsjednik stranke Republikanci Bosne i Hercegovine i kandidat za državni Parlament na predstojećim izborima Edin Garaplija učestvovao je u debatnoj emisiji BHRT-a “Opći izbori 2026”. Tom je prilikom izjavio da je Bosna i Hercegovina trebala postati članica NATO-a na samitu ovog saveza koji se održao u Ankari od 7. do 8. jula 2026. godine.
U Ankari 8. jula ove godine trebala je Bosna i Hercegovina biti primljena u NATO. Sve je bilo spremilo. Da nije počeo rat s Iranom, pa se to prolongiralo…
Edin Garaplija, 10.9.2026.
Tvrdnja Edina Garaplije da je Bosna i Hercegovina 8. jula 2026. godine trebala biti primljena u NATO te da je “sve bilo spremljeno”, ali je prijem prolongiran zbog rata s Iranom, nije u skladu sa zvaničnim informacijama NATO-a o statusu BiH i proceduri prijema novih članica.
Prema NATO-ovom objašnjenju procedure proširenja, odluka da se neka država pozove u članstvo donosi se konsenzusom svih zemalja članica. Tek nakon poziva počinje formalni proces pristupanja.
NATO navodi nekoliko formalnih koraka koji prethode članstvu: pristupne razgovore, dostavljanje pisma namjere, potpisivanje protokola o pristupanju, ratifikaciju tih protokola u svim državama članicama te, nakon završetka ratifikacija, poziv generalnog sekretara državi da pristupi Sjevernoatlantskom savezu.
Kako izgleda period neposredno prije stvarnog prijema vidi se na primjeru Finske i Švedske. One su 18. maja 2022. podnijele formalne zahtjeve za članstvo, 4. jula završile pristupne razgovore, a već 5. jula članice NATO-a potpisale su njihove pristupne protokole. Nakon toga, uslijedile su ratifikacije u svim državama članicama. Finska je tek potom postala članica 4. aprila 2023, a Švedska 7. marta 2024. godine. Vrijedi spomenuti da su članstvo Švedske u NATO-u jedno vrijeme blokirale Turska i Mađarska. Zato se Švedska pridružila NATO-u 7. marta 2024. godine iako je dobila poziv kada i Finska.
Bosna i Hercegovina je 2010. pozvana da učestvuje u Akcionom planu za članstvo (MAP). NATO izričito navodi da učešće u MAP-u ne prejudicira odluku o budućem članstvu. U okviru MAP-a, saradnja BiH i NATO-a odvija se putem programa reformi kojim su definisane reforme koje vlasti BiH namjeravaju provesti.
Osim toga, NATO i BiH su u oktobru 2025. godine dogovorili prvi Individualno prilagođeni program partnerstva (ITPP), koji obuhvata period od 2025. do 2028. godine. NATO ovaj dokument opisuje kao okvir saradnje kojim su utvrđeni zajednički ciljevi. Na istoj stranici navodi se i da BiH treba nastaviti demokratske i odbrambene reforme kako bi ostvarila svoje euroatlantske aspiracije, dok se u kontekstu informisanja javnosti govori o mogućem članstvu BiH u Alijansi.
Dakle, zvanični opis odnosa NATO-a i BiH neposredno uoči 2026. godine govori o partnerstvu, reformama i mogućem budućem članstvu, a ne o završenom procesu pristupanja.
NATO samit 2026, koji je održan u Ankari od 7. do 8. jula, okupio je lidere država članica i ključne partnere ovog saveza. Bosna i Hercegovina nije učestvovala u svojstvu zemlje partnera.
S obzirom na to da se članstvo u NATO-u ostvaruje putem formalnog procesa koji uključuje poziv, pristupne pregovore i ratifikaciju pristupnog protokola, tvrdnju da je BiH trebala postati članica na samitu u Ankari Istinomjer ocjenjuje kao neutemeljenu.
(Istinomjer.ba)