Novi visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt stupio je na dužnost početkom augusta ove godine. I prije toga su se u javnosti pojavile brojne insinuacije o tome šta će biti u fokusu djelovanja novog visokog predstavnika, te čijoj domaćoj politici će to djelovanje najviše pogodovati.
Koncem prošle godine u bosanskohercegovačkoj javnosti pojavile su se informacije kako bi uskoro moglo doći do smjene tada aktuelnog visokog predstavnika Valentina Inzka, a već tada je, prema neformalnim saznanjima, Christian Schmidt predstavljen kao Inzkov potencijalni nasljednik. Ova tema je naročito aktualizirana nakon što je ambasadorica Njemačke u BiH Margret Uebber održala sastanak u Predsjedništvu BiH 2020. godine. Tada se u javnosti špekulisalo da je razlog posjete upravo dolazak novog visokog predstavnika.
List Der Standard je koncem 2020. godine pisao o mogućem imenovanju Christiana Schmidta kao novog visokog predstavnika u BiH. Tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko je za ovaj list ustvrdio da je Njemačka izrazila interes za Ured visokog predstavnika (OHR), kao i da Rusija već nekoliko godina odbija podržati sve rezolucije Vijeća za provedbu mira (PIC), koje je nadležno za OHR. Također, istakao je da Rusija vjerovatno neće podržati novog visokog predstavnika, budući da se zalaže za ukidanje OHR-a.
U tom članku je također navedeno da je Schmidt blizak hrvatskom HDZ-u.
Ono što je sigurno jest da je Schmidt blizak konzervativnom HDZ-u u Hrvatskoj. Prije godinu, hrvatski premijer Andrej Plenković odlikovao ga je ordenom Ante Starčevića. Dok sam Plenković nije nacionalista, već umjereni konzervativac, sestrinska stranka HDZ u susjednoj Bosni i Hercegovini radikalno je nacionalistička. Šef ove stranke Dragan Čović nije samo saveznik s Dodikom već ga podržava i Rusija.
Der Standard, 25.12.2020.
Reakcije na imenovanje novog visokog predstavnika
Njemačka vlada potvrdila je 20. januara ove godine kandidaturu Christiana Schmidta za novog visokog predstavnika, a nedugo zatim, uslijedile su i brojne reakcije domaćih i stranih političkih aktera. Tako je lider HDZ-a Dragan Čović pozdravio najavu dolaska novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta, te je istakao da će se institucija visokog predstavnika ugasiti ukoliko Schmidt bude vodio politiku Angele Merkel. Lider SDA Bakir Izetbegović istakao je da se nada da će Christian Schmidt biti efikasniji, budući da će imati “Njemačku iza sebe”, te je ustvrdio da će se njegovim dolaskom BiH vratiti u fokus njemačke i svjetske politike. Milorad Dodik od samog početka nije podržao imenovanje novog visokog predstavnika.
Ako bude imenovan novi visoki predstavnik, reći ćemo mu da nije poželjan i da nećemo da sarađujemo s njim. Ako kaže RS treba vratiti vojsku, sudstvo, indirektne poreze, hoćemo razgovarati, a o svemu drugom nećemo. Može da dođe ko god hoće.
Milorad Dodik, 6.2.2021.
I u narednim je mjesecima lider SNSD-a nastavio s negiranjem legitimiteta Christiana Schmidta. S druge strane, Šefik Džaferović i Željko Komšić podržali su imenovanje Schmidta i istakli su važnost institucije visokog predstavnika na evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Reakcija na imenovanje novog visokog predstavnika nije izostala i s međunarodnog nivoa. U tome prednjači Rusija, koja od samog početka ne podržava imenovanje Schmidta na ovu funkciju, te ne priznaje njegov legitimitet. S tim u vezi, Rusija i Kina su predložile rezoluciju Vijeću sigurnosti UN-a kojom bi se nakon 31. jula 2022. ukinuo OHR u BiH. Za ovu rezoluciju glasale su samo Rusija i Kina, a ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti bilo je suzdržano, čime je ova rezolucija odbačena.
Težak početak za Schmidta: Blokada državnih institucija
Schmidtov prethodnik Valentin Inzko podnio je ostavku na funkciju visokog predstavnika krajem maja ove godine, a dolazak novog visokog predstavnika najavljen je za august. Međutim, prije odlaska s ove funkcije, Valentin Inzko je iskoristio svoja bonska ovlaštenja te je u julu donio odluku o dopuni Krivičnog zakona BiH kojom se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Zbog ove Inzkove odluke, ubrzo je uslijedila blokada državnih institucija od političkih aktera iz Republike Srpske. Pored bojkota državnih institucija, politički predstavnici iz Republike Srpske donijeli su zaključak kako ne prihvataju “nametnute” odluke visokog predstavnika, te kako novi visoki predstavnik “nije izabran u skladu s procedurama”. Schmidt je na Bledskom forumu početkom septembra ustvrdio da građani ne smiju da trpe zbog blokada državnih institucija, a prilikom obraćanja na panelu regionalnih i evropskih lidera na temu “Budućnost Evrope – Proiširenje” komentirao je nedolazak Milorada Dodika i blokadu rada institucija.
Danas nedostaje jedan član Predsjedništva ovdje. Mišljenje da su blokade politika je pogrešno. Blokade nisu politika. Blokade su slabost.
Christian Schmidt, 1.9.2021.
Prve poruke Christiana Schmidta
Nedugo prije stupanja na funkciju visokog predstavnika, Christian Schmidt je istakao kako će osnova njegovog djelovanja biti rad u saglasnosti s predstavnicima međunarodne zajednice, izabranim funkcionerima, građanima BiH i mladim ljudima.
Najvažnije je da zemlju ispratimo na njenom izazovnom putu ka Evropi.
Christian Schmidt, 27.5.2021.
Schmidt je ranije u više navrata imao priliku da se upozna s političkom situacijom u Bosni i Hercegovini. Podsjećamo, za vrijeme agresije na BiH, bio je zastupnik u njemačkom parlamentu, a tada je zagovarao vojnu intervenciju u BiH s ciljem zaustavljanja ratnih dejstava. U tom periodu, Miloševića je smatrao odgovornim za ratne sukobe, a njegov stav prema ratnim zločincima nije se promijenio ni danas. Tako je u junu ove godine ustvrdio da je Ratko Mladić jedan od glavnih odgovornih za masakre koji su se dogodili za vrijeme agresije na BiH. Schmidt je posjetio BiH 2016. godine u svojstvu ministra poljoprivrede i prehrane SR Njemačke kako bi pomogao u procesu adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, te 2019. godine kao član Bundestaga i na čelu delegacije SR Njemačke s ciljem pomoći BiH u vezi s migrantskom krizom.
Schmidtove prve poruke uslijedile su i prije njegovog imenovanja na novu funkciju. Tako je krajem juna ove godine, prilikom obraćanja Bundestagu, naglasio da je uloga visokog predstavnika i međunarodne zajednice važna kako bi se očuvao teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine i regionalna stabilnost. Istakao je da smatra dobrim što će Sjedinjene Američke Države zajedno s Evropom intenzivirati djelovanje na Zapadnom Balkanu.
Sjedinjene Američke Države i Evropa će djelovati na Balkanu i iskoristio bih riječi predsjednika Bidena, koje je izgovorio tokom boravka u Briselu prošle sedmice, kada je govorio o američko-evropskom partnerstvu, gdje je naveo kako evropska sigurnost mora biti sveta obaveza.
Christian Schmidt, 24.6.2021.
Učestvujući na 14. Dubrovnik forumu, Schmidt je ustvrdio da je za napredak država Zapadnog Balkana potrebno ukloniti nesuglasice među državama, te da ulazak BiH u EU treba biti u političkom fokusu. Schmidt je tada istakao da unutarnji problem u BiH nije između većine i manjine, nego između konstitutivnih naroda, te ostalih. Poslao je snažnu poruku onima koji planiraju mijenjati granice i stvarati nove države.
Onima koji i danas gaje fantazije kako bi bilo dobro mijenjati granice ili stvoriti nove države kažem da je gotovo.
Christian Schmidt, 10.7.2021.
I krajem jula Schmidt je izjavio da mu je cilj da u BiH pokrene razvojni proces koji je zastao. Istakao je kako će se suprotstaviti idejama o podjeli teritorija kao i svim narativima koji stavljaju vlastitu etničku skupinu iznad ostalih građana. Prije primopredaje funkcije, Schmidt je istakao kako može biti veoma prijateljski nastrojen, ali i prilično neugodan ako cilj to zahtijeva. Dodao je da bi njegov najveći uspjeh bio kada bi “uspio biti posljednji visoki predstavnik u BiH”.
U prvom zvaničnom obraćanju, Christian Schmidt je zahvalio Valentinu Inzku na Odluci o izmjenama Krivičnog zakona BiH, koje se odnose na zabranu negiranja genocida, te je istakao kako će svoj uticaj koristiti da osigura da BiH i njeni građani imaju dobru budućnost.
To je ono što ljudi ovdje zaslužuju. Život u miru, sigurnosti, popraćen ekonomskim napretkom. BiH se mora vratiti na političku agendu međunarodne zajednice i EU. Ja ću doprinijeti tome, veoma sam optimističan da će međunarodna zajednica, Evropljani, Amerikanci raditi zajedno da to i postignu.
Christian Schmidt, 2.8.2021.
Također, Schmidt je istakao da će inzistirati na zajedništvu kako bi se poboljšala politička situacija u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom je naglasio kako je potrebno ojačati zajedništvo, te da BiH neće postati centralizirana država.
Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja nijednom entitetu ili kantonu, već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionisala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve.
Christian Schmidt, 4.8.2021.
Početkom septembra, govoreći na simpozijumu Euroatlantske perspektive BiH, Schmidt je ustvrdio da se hrvatski dio stanovništva u BiH osjeća nedovoljno predstavljenim u državnim strukturama, te da je Željko Komšić “hrvatski predstavnik u državnom Predsjedništvu, ali su ga više birali Bošnjaci nego Hrvati”. Rekao je da se Hrvatima mora dati mogućnost da se osjećaju zastupljenima, te je dodao da je izazovno organizirati izborno pravo u ovom slučaju.
Sada je pitanje kako organizovati Izborni zakon, a da se zemlja ne podijeli na tri entiteta. Ako do toga dođe, i to je ono što me zabrinjava, teritorijalni integritet BiH mogao bi biti doveden u pitanje. Ja, međutim, moram očuvati teritorijalni integritet BiH sa sredstvima koja su mi na raspolaganju. Taj zadatak mi je dala međunarodna zajednica. Hrvatima zato moramo dati mogućnost da se osjećaju dovoljno zastupljeni i da ne idu u bojkot izbora. Tako da će puno toga zavisiti od Izbornog zakona.
Christian Schmidt, 5.9.2021.
U prvim političkim obraćanjima o načinu djelovanja, Schmidt je poslao niz jasnih poruka kako će ono biti fokusirano na evropski put Bosne i Hercegovine. Međutim, mnogi su ostali iznenađeni Schmidtovim izjavama o zastupljenosti Hrvata u institucijama i još uvijek ne znamo da li će preduzeti konkretne korake u skladu sa svojim konstatacijama. Ostaje da se vidi da li će novi visoki predstavnik u budućnosti biti dosljedan svojim tvrdnjama o očuvanju teritorijalnog integriteta BiH, te da li će biti “neugodan i grub” prema onima čije su ideje u koliziji s ovakvim njegovim stavovima.
(Istinomjer.ba)