Internet je odavno postao nezaobilazan dio svakodnevnog života i neizostavan faktor u mnogim sferama društva za sve generacije. Pandemija novog koronavirusa primorala je veliki broj odraslih na rad od kuće, dok se za one najmlađe proces obrazovanja, umjesto u školskim klupama, u protekloj godini odvija putem interneta i uz pomoć brojnih aplikacija i alata.
Mladi su i ranije dosta vremena provodili na internetu, ali je količina provedenog vremena, kako objašnjavaju stručnjaci u sferi sigurnosti djece u online okruženju, u proteklim godinama uvećana zbog popularizacije brojnih društvenih mreža. Upravo su one mjesto gdje se, osim zabave i novih informacija, krije i mnoštvo izazova i opasnosti.
Na jednu takvu opasnost ukazali su početkom marta iz Ministarstva unutrašnjih poslova RS-a, objavivši upozorenje da se na društvenoj mreži TikTok širi poziv na masovno samoubistvo mladih.
Poziv se odnosio na lokalnu grupu TikTok u Rusiji, a u ovoj državi početkom marta ove godine izbrisan je videomaterijal sa ove društvene mreže, koji poziva djecu i mlade na suicid. Iz MUP-a RS-a su naveli da, u cilju prevencije negativnih posljedica, cijelom slučaju pristupaju sa maksimalnim oprezom.
Kako je za Istinomjer pojašnjeno iz MUP-a RS-a, praksa је pokazala da je društvena mreža TikTok postala pogodno tlo da najčešće djeca postavljaju izazove koje u MUP-u RS-a karakterišu kao bizarne. Među njima je i izazov „Blackout“, koji je u Italiji za posljedicu imao gubitak ljudskog života. Jedan od izazova koji navode u MUP-u RS-a su „Slomljene lobanje”, također na društvenoj mreži TikTok.
U posljednje vrijeme zabilježen je i porast djela seksualnog iskorištavanja maloljetnika, odnosno pojava većeg broja seksualnih predatora na društvenim mrežama. Jedan takav slučaj zabilježen je u Žepču početkom marta ove godine, kada je pedofil iz Srbije putem društvenih mreža stupio u kontakt sa maloljetnicom nad kojom je, kako tvrdi Tužilaštvo ZDK-a, počinio krivično djelo spolni odnošaj s djetetom u vezi sa krivičnim djelom silovanje.
Prema podacima MUP-a RS-a, u 2020. godini otkrivena su 34 krivična djela koja se odnose na seksualno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta, što je porast u odnosu na 2019. godinu, kada je evidentirano 16 navedenih krivičnih djela. U okviru ovih krivičnih djela zabilježen je i porast krivičnog djela iskorištavanja kompjuterske mreže ili komunikacije drugim tehničkim sredstvima za izvršenje krivičnih djela seksualnog zlostavljanja ili iskorištavanja djeteta, čiji je broj u 2020. godini iznosio sedam u odnosu na dva krivična djela 2019. godine.
Nadležne institucije pozitivnim zakonodavstvom inkriminušu određena ponašanja, kako u stvarnom životu tako i u virtuelnom, kao krivična djela i kao nepoželjna. jer mogu imati štetne posljedice na veliki broj lica ili na pojedince, u ovom slučaju djecu. Pozitivno zakonodavstvo takođe obezbjeđuje alatke koje organima gonjenja omogućavaju da takva ponašanja otkriju, odnosno reaguju po prijavi i prikupe neophodne dokaze kako bi se takva ponašanja sankcionisala na zakonom propisan način u postupku kojim rukovode pravosudne institucije. Međutim, sve ovo nastupa u najvećem broju slučajeva kada је krivično djelo već učinjeno, odnosno kada je štetna posljedica po dijete već nastupila.
MUP RS-a, 15. 3. 2021.
Iz Federalne uprave policije (FUP) za Istinomjer su dostavili podatke o broju izvještaja za 2019. i 2020. godinu, koji su proslijeđeni nadležnim tužilaštvima, a koja se odnose na seksualno iskorištavanje djece na internetu.
Federalna uprava policije u 2019. godini nadležnim tužilaštvima dostavila četiri (4) Izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i počiniocu protiv pet (5) lica vezano za član 211. KZ FBiH, dok je u 2020. godini nadležnim tužilaštvima dostavila četiri (4) Izvještaja o počinjenom krivičnom djelu i počiniocu protiv četiri (4) lica vezano za član 211. KZ FBiH.
FUP, 26. 3. 2021.
U Krivičnom zakonu FBiH za član 21.1 navedeno je sljedeće:
Iskorišćavanje djeteta ili maloljetnika radi pornografije:
(1) Ko dijete ili maloljetnika snimi radi izradbe fotografija, audiovizuelnog materijala ili drugih predmeta pornografskog sadržaja, ili posjeduje ili uvozi ili prodaje ili raspačava ili prikazuje takav materijal, ili te osobe navede na učestvovanje u pornografskoj predstavi, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina.
(2) Predmeti koji su bili namijenjeni ili upotrijebljeni za učinjenje krivičnog djela iz stava 1. ovog člana oduzet će se, a predmeti koji su nastali učinjenjem krivičnog djela iz stava 1. ovog člana oduzet će se i uništiti.”
Upravo iz MUP-a RS-a, ali i FUP-a, pozivaju na prevenciju nasilja u digitalnom okruženju, koju je potrebno zajedno provoditi i sa roditeljima i djecom. Tako su u FUP-u pokrenute i konkretne aktivnosti na izradi strateških planova i dokumenata za borbu protiv nasilja u digitalnom okruženju.
Federalna uprave policije je u saradnji sa konzorcijem nevladinih organizacija (UNICEF, Save the Chilldren i Centar za sigurni internet u BiH – (MFS – EMMAUS) pokrenula aktivnosti na izradi Strateškog programa i akcionog plana za borbu protiv nasilja u digitalnom okruženju za period 2021 – 2023 godina u čiju izradu su uključene sve relevantne institucije sa nivoa Federacije BiH. Prijedlozi FUP-a će se odnositi na promjene u krivičnom zakonodavstvu u smislu definiranja novih krivičnih dijela iz ove oblasti, isto tako na promjene u Zakonu u krivičnom postupku FBiH njegovim usaglašavanjem sa ratifikovanim međunarodnim konvencijama i trenutnim tehnološkim razvojem. Također, dat ćemo prijedloge na stručnom usavršavanju policijskih službenika ove Uprave i KMUP-ova koji rade na istragama iz ove oblasti.
FUP, 15. 3. 2021.
Centar za sigurni internet je uspostavljen u okviru inicijative “Zaustaviti nasilje nad djecom: Prevencija i rad na sprečavanju seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece u digitalnom okruženju u BiH”, koju realizira bh. konzorcijum za zaštitu djece: UNICEF BiH, Save the Children i Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS (MFS-EMMAUS). Kako je za Istinomjer pojasnila Mirna Hrapović, projektna asistentica u MFS-EMMAUS, u okviru uspostavljene SOS linije za prijavu neprimjerenog sadržaja i svih oblika zloupotrebe djece putem informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija do sada je zaprimljeno oko 35 poziva i upita e-mailom, a nekoliko ličnih konsultacija obavljeno je i u prostorijama Centra za sigurni internet. Hrapović objašnjava sa čime se djeca i mladi ljudi najčešće suočavaju u okviru negativnih pojava na internetu.
Najčešće se susreću sa različitim oblicima maltretiranja online (cyberbullying), koji može imati različita lica – od direktnih uvreda do izbacivanja iz grupa, različitih foto i video montaža, krađa profila itd. Djeca i mladi također mogu biti izloženi groomingu, što je naziv za pojavu kada odrasle osobe pokušavaju uspostaviti odnos povjerenja s mladom osobom s krajnjim ciljem iskorištavanja i zloupotrebe mlade osobe. Među tinejdžerima i odraslim osobama se dosta dešava “sextortion”- oblik iznude, koji podrazumijeva ucjenjivanje obnaženim fotografijama žrtve. Iznuda podrazumijeva zahtijevanje još fotografija i/ili novac od žrtve.
Mirna Hrapović, 26. 3. 2021.
Kako je za N1 televiziju početkom marta kazao inspektor u FUP-a Saša Petrović, ova policijska agencija preventivno radi na edukaciji djece, dok su istrage i monitoring dio represivne politike. Govoreći o opasnim izazovima na društvenim mrežama, Petrović je kazao da su svi zabilježeni pokušaji učestvovanja u njima spriječeni na vrijeme.
Što se tiče Bosne i Hercegovine, nije kritično kako zvuči. Nismo naišli na slučaj koji nismo spriječili prije izvršenja. Imali smo dvije najave samoubistva u posljednja dva mjeseca, kod djece koje smo spriječili.
Saša Petrović, 5. 3. 2021.
Petrović je u nedavnom razgovoru za Dnevni avaz kazao da FUP zaprimi veliki broj informacija o mogućim zlostavljanjima djece putem interneta.
U fizičkom obliku je to mnogo manje, većinom se to odnosi na dijeljenje eksplicitnih sadržaja, iskorištavanje djeteta ili maloljetnika zbog pornografije, upoznavanje djeteta s pornografijom i bludne radnje. Sedmično pet ili šest informacija zaprimimo u tom pogledu. Gledamo da što hitnije postupamo, jer su žrtve djeca.
Saša Petrović, 25. 3. 2021.
Stručni savjetnik u Kantonalnoj javnoj ustanovi Porodično savjetovalište Sarajevo Amer Šenderović za Istinomjer je pojasnio da su društvene mreže, ali i generalno internet, postali mjesto sve učestalijeg cyber nasilja koje je specifično i zbog toga što njegovu osnovnu formu čini anonimnost i online publika, te što predstavlja upotrebu tehnologije u svrhu namjernog, učestalog i neprijateljskog ponašanja pojedinca ili grupe s namjerom da se učini šteta drugom djetetu.
U virtuelnom svijetu svako može imati kontrolu, biti svoj heroj lakim pritiskom na tipku on/off. Najveći problem je što se, ustvari, nedovoljno prate aktivnosti djece i mladih u digitalnom svijetu, ne prati se razvoj i pojava novih društvenih mreža – njihovi prednosti i nedostaci, ne informiše se dovoljno, i zapravo činjenica stoji da se ne uči dovoljno o digitalnoj tehnologiji i mogućnostima koje ona pruža. Kada govorimo o pojavi elektronskog nasilja, ne smije se zaboraviti da svaka uvreda, prijetnja ili laž na internetu ostaje prisutna 24 sata svaki dan. Osoba izložena ovoj vrsti nasilja kamo god da ode izložena je mnogobrojnoj publici, što sve dodatno pojačava osjećaj nesigurnosti i straha. Upravo zato posljedice nasilja putem interneta ponekad mogu biti puno ozbiljnije od onih prouzrokovanih nasiljem u stvarnom životu. Važna karakteristika i opasnost navedene pojave odražava se u tome da u nasilju koje se provodi putem interneta nema fizičkog kontakta i stoga se i teže uviđa i razumije šteta koja se nanosi potencijalnoj žrtvi.
Amer Šenderović, 8. 3. 2021.
Kako nam je rekao, najvažnije je djecu i mlade, shodno njihovoj dobi, naučiti da se ispravno služe novim tehnologijama.
Najbitnije je da djecu i mlade učimo da na internetu vrijede ista pravila i norme ponašanja kao i u stvarnom svijetu, da posebno naglasak stavimo na to da ne trebaju odgovarati nepoznatim osobama, da ne trebaju dijeliti svoju privatnost ni sa kim, ne trebaju biti nepristojni, ne smiju vrijeđati i omalovažavati druge, te ono možda najvažnije, trebaju znati i imati uvijek na umu da se roditelju, odrasloj osobi od povjerenja, učitelju/ci, nastavniku/ici, pedagogu/ici, socijalnom radniku/ici, psihologu, i sl. uvijek mogu i trebaju povjeriti. Također, važno je da se roditelji dodatno informišu i doeduciraju, te da znaju gdje i kome prijaviti ukoliko dođe do slučaja nasilja na internetu.
Amer Šenderović, 8. 3. 2021.
Moderne tehnologije, među kojima su i društvene mreže, neizostavni su alat u savremenom dobu, koje, nažalost, kriju brojne opasnosti, naročito za one najmlađe. Sagovornici Istinomjera jasno poručuju da roditelji zajedno sa odgojno-obrazovnim stručnjacima moraju preventivno reagovati i spriječiti bilo kakav oblik nasilja, ali i ukazati na loše trendove izazova na društvenim mrežama, koji mogu, nažalost, imati i smrtne ishode. Saglasni su da naše društvo još uvijek nema dovoljno razvijene parametre preventivnog djelovanja na ovom polju.
(Istinomjer.ba)