Dan pobjede nad fašizmom, 9. maj, u Bosni i Hercegovini svake godine popraćen je brojnim čestitkama domaćih političkih zvaničnika koji, osim ovog praznika, čestitaju i Dan Evrope koji se obilježava na isti datum. Međutim, u ovim istupima, kao i u domaćoj javnosti, prisutna su različita viđenja prošlosti kako one koja se odnosi na period Drugog svjetskog rata, tako i perioda od 1992. do 1996. godine.
Član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović u svojoj čestitki istakao je da je fašistička ideologija itekako živa.
Moj poruka danas, na Dan pobjede nad fašizmom, na Dan Evrope, na Dan Zlatnih ljiljana Armije RBiH, svima i u svijetu i ovdje u BiH je da se krajnje uozbilje kada je u pitanju odnos prema tim mračnim ideologijama. Što bude bilo više ujedinjene Evrope, što bude bilo više poštivanja ljudskih prava svakog čovjeka, što bude bilo više borbe protiv diskriminacije, biće manje ovih neonacističkih ideologija.
Šefik Džaferović, 9. 5. 2021.
I drugi član Predsjedništva BiH Željko Komšić saglasan je sa Džaferovićevim stavovima.
Vidite i danas da se cijeli evropski kontinent, zapravo, bori sa tom istom pričom. Kažem, ta priča, koja je u suštini fašistička, antisemitska i za ovo vrijeme dobila novi oblik, antiislamski, jako je prisutna u Evropskoj uniji, zemljama Evropske unije, na evropskom kontinentu, na ovim prostorima svakako. Kažem da je upakovana u političke stranke, upakovana je, ponavljam, u pravo na politički stav, a u suštini je riječ o šovinizmu, fašizmu, nacizmu, antisemitizmu i antiislamizmu.
Željko Komšić, 9. 5. 2021.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je da svi zajedno moramo ostati na putu naše antifašističke prošlosti i braniti zajedničke vrijednosti kao što su mir, sloboda i demokratija i boriti se, kako Dodik objašnjava, “za bolji i pravedniji svijet s ciljem ljepše i svjetlije budućnost naših pokoljenja”.
Srbi treba da budu ponosni na svoju antifašističku prošlost i što smo zajedno sa drugim pravdoljubivim i slobodarskim narodima dali značajan doprinos u borbi protiv fašizma i nacizma.
Milorad Dodik, 9. 5. 2021.
Čestitku povodom Dana pobjede nad fašizmom uputio je i predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, dok je na društvenim mrežama ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković čestitala samo Dan Evrope.
Želim čestitati #EuropeDay i prenijeti jasan stav da u BiH postoje političke snage koje su spremne, u interesu građana, koji to žele i traže, bez odlaganja provesti sve potrebne korake i reforme. Oni svakodnevno rade i traže rješenja uprkos pojedinim političkim liderima i pojedincima koji usporavaju i odbijaju reforme iako to donosi direktne štete njihovom biračkom tijelu ili institucijama koje predstavljaju ili je u interesu nekih, građanima BiH, stranih politika.
Bisera Turković, 9. 5. 2021.
Baš kao i ministrica Turković, i prvi zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović na društvenim mrežama je čestitao samo Dan Evrope.
Dan Europe važan je podsjetnik na važnost mira i jedinstva. Prilika je za ponovno iskazivanje naše snažne opredijeljenosti za EU budućnost. Odlučni smo napraviti povijesni iskorak na #EU putu #BiH do kraja ove godine. Sretan Dan Europe svima!
Dragan Čović, 9. 5. 2021.
I politički zvaničnici iz Republike Srpske čestitali su Dan pobjede nad fašizmom. Predsjednica RS-a Željka Cvijanović kazala je da RS poštuje svoju slobodu, ali i slobodu svih drugih naroda, te da želi živjeti u miru sa svima koji je okružuju i u stabilnoj regiji.
Srećni smo što pripadamo grupi tih slobodarskih naroda koji su donijeli slobodu cijelom svijetu učestvujući u slomu velike pošasti koja je prijetila da uništi cijelu planetu i da sve slobodno učini neslobodnim.
Željka Cvijanović, 9. 5. 2021.
Čestitku je uputio i Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine RS-a.
Srbi su ponosan narod i imaju razloga da budu ponosni na događaje od prije i više od sedam i po decenija, jer su dali svoj veliki doprinos pobjedi nad fašizmom.
Nedeljko Čubrilović, 9. 5. 2021.
I lider Srpske demokratske stranke Mirko Šarović je, poput Čubrilovića i Cvijanović, saglasan da srpski narod treba biti ponosan na svoju prošlost.
Srpski narod je ponosan na svoju antifašističku prošlost i ta borba je utkana i danas u temelje Republike Srpske. Danas, sa posebnim pijetetom, sjećamo se onih nedužnih, djece, žena i staraca koji su tokom Drugog svjetskog rata ubijeni u logorima širom bivše Jugoslavije.
Mirko Šarović, 9. 5. 2021.
Bosna i Hercegovina i dalje nema zakonsko uporište za sprečavanje negiranja zločina, odnosno u državnom Parlamentu još uvijek nisu usvojeni zakoni koji kažnjavaju negiranje genocida, holokausta i drugih zločina. Jedan od posljednjih propalih pokušaja bila je inicijativa delegata Denisa Bećirovića.
Dom naroda nije usvojio ni sljedeće delegatske inicijative:
Delegatsku inicijativu Denisa Bećirovića „kojom Dom naroda PSBiH poziva sve općine i gradove u državi Bosni i Hercegovini da, u interesu izgradnje mira, tolerancije, povjerenja, međusobnog poštivanja i afirmacije antifašističkih vrijednosti na kojima počiva savremena Evropa, zabrane bilo koji direktni ili indirektni izraz glorifikacije ili afirmacije dvojice najzloglasnijih ratnih zločinaca i kvislinga na području bivše Jugoslavije – vođe ustaškog pokreta Ante Pavelića i vođe četničkog pokreta Dragoljuba Draže Mihailovića, kao i svih drugih pripadnika nacifašističkih pokreta, organizacija, vojnih formacija i udruženja, bez obzira na to koje su nacije ili vjere bili, a koji su u Drugom svjetskom ratu, za vrijeme odsudne borbe protiv nacifašizma kao najvećeg zla u ljudskoj historiji, ratovali ili širili negativnu propagandu protiv Antifašističke koalicije.
Dom naroda BiH, 27. 4. 2021.
Dešavanja u Drugom svjetskom ratu pojedini zvaničnici i dalje tumače na svoj način. Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, prisustvovao je svečanoj akademiji koja je održana u Narodnom pozorištu u Beogradu 9. maja 2021. godine, na kojoj su, jedna pored druge, prikazane fotografije Josipa Broza Tita i Draže Mihailovića. Dodik je na skupu u Beogradu imao kritički stav prema predstavnicima Evropske unije u BiH.
Mi smo pod najezdom istih onih, samo na različit način, koji su nas dva puta svojim oružjem i snagom napali u Prvom i Drugom svjetskom ratu, Germani, Austrijanci i Nijemci. Sada su na neki čudan način ponovo prisutni, pa nam stalno liferuju neke visoke predstavnike. Ti visoki predstavnici imaju gotovo identične ciljeve “da Srbe pretvore u Bosance”, da govore bosanski jezik, da se odreknu svoje slave i vjere, da budu amorfna masa koja bi, prema njihovim vrijednostima liberalnog svijeta, mogla da napravi neku, po njima, iluzornu zemlju.
Milorad Dodik, 9. 5. 2021.
Na Dodikove istupe reagovao je Savez antifašista i boraca narodnooslobodilačkog rata Bosne i Hercegovine iz kojeg ističu da je sramno da se antifašisti izjednačavaju sa četnicima Draže Mihailovića.
Mi antifašisti Bosne i Hercegovine nemamo pravo na šutnju. Tim više što je tom sramnom činu prisustvovao i Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, te svojim istupima podržao takav revizionizam istorije i istorijskih činjenica. Najoštrije osuđujemo takvo predstavljanje naše domovine, te tražimo od Parlamentarne skupštine BiH da o ovom pitanju, po hitnom postupku, zauzme stav.
SABNOR BiH, 12. 5. 2021.
I drugi pojedini političari koji dolaze iz RS-a u liku i djelu Draže Mihailovića ne vide ništa sporno. Tako zastupnica u Narodnoj skupštini RS-a Jelena Trivić javno ističe da spomenuti vođa četničkog pokreta nije nikakav zločinac već, kako ona tvrdi, heroj.
Javno sam iznijela svoj stav o prvom gerilcu porobljene Evrope Dragoljubu Draži Mihailoviću. I branila ga i branit ću ga uvijek. I da vi meni govorite da sam ja izdajnik. Porodicu sa očeve strane su spasili četnici. Gdje god je bio četnički pokret, nije bilo masovnih pokolja. Nažalost, gdje god je bio partizanski pokret, tu su bili masovni pokolji. Moj deda jeste bio partizan igrom slučaja, ali se nikada nije libio da kritikuje Tita i partiju.
Jelena Trivić, 22. 5. 2020.
U Banjoj Luci pojedine četničke vojvode, poput Radeta Radića, imaju ulicu, a gradonačelnik ovog grada Draško Stanivuković u tome ne vidi ništa sporno.
Žele da prikažu da je biti četnik nešto negativno, žele na taj način da prezentuju čitav jedan pokret koji je bio jugoslovenska vojska u otadžbini, koji je tada odlikovan najvećim odlikovanjima od strane američkog i francuskog predsjednika.
Draško Stanivuković, 4. 1. 2021
Inače, pripadnici Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske Dušan Sladojević, zvani Krvce i Čiča, Slavko Aleksić, zvani Vojvoda, i Risto Lečić našli su se na optuženičkoj klupi Tužilaštva BiH koje ih tereti da su 10. marta 2019. godine sudjelovali na okupljanju u organizaciji Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske Višegrad, na Trgu palih boraca u ovom gradu, a kasnije na lokalitetu Dobrunske rijeke, poznatom kao Draževina, te svojim djelima, radnjama i postupcima javno izazvali i raspirivali nacionalnu i vjersku mržnju, kao i razdor i netrpeljivost među konstitutivnim narodima u BiH. Suđenje u ovom predmetu nije počelo zbog situacije sa novim koronavirusom.
Prema posljednjim informacijama, u našoj zemlji postoji 16 ravnogorskih četničkih organizacija.
U kakvom ozračju je dočekan Dan pobjede nad fašizmom najbolje ilustruju činjenice poput one da je na godišnjicu smrti Josipa Broza Tita njegov spomenik u Travniku oskrnjavljen crtežom križa i drugih figura, uz poruku “Tito je Hrvat”. I drugi spomenici, naročito Partizansko groblje u Mostaru, često su na meti vandala. U gradu na Neretvi pojedine ulice i dalje nose imena po visokim zvaničnicima Nezavisne države Hrvatske (NDH), poput Mile Budaka i Jure Francetića. U Sarajevu je krajem marta 2021. godine na smrtovnici Želimira Altarca Čička osvanuo kukasti križ, a policija je identifikovala maloljetnika rođenog 2005. godine, za kojeg se sumnja da je počinio ovo krivično djelo. Predmet političkih neslaganja u Sarajevu bilo je i imenovanje škole u naselju Dobroševići po Mustafi Busuladžiću. Istinomjer je ranije detaljno pisao o podijeljenim stavovima u KS-u, a pitanje imena škole našlo se i u izvještaju State Departementa o stanju vjerskih sloboda u svijetu, koji je objavljen u junu 2020. godine. Lider Naroda i pravde Elmedin Konaković u Busuladžiću ne vidi ništa sporno.
Ljudi koji tumače historiju njega su pojašnjavali kao pozitivnu ličnost. Nisam pravio problem i ne smeta mi.
Elmedin Konaković, 12. 6. 2020.
Zastupnik Naše stranke u Predstavničkom domu PSBiH Damir Arnaut je predložio, a Predstavnički dom 11. januara 2021. godine usvojio inicijativu kojom se od nižih nivoa, koji su zaduženi za ta pitanja, traži da promijene nazive ulica, trgova i mjesta koja nose naziv po osobama koje su na bilo koji način povezane sa fašističkim i nacističkim pokretom tokom Drugog svjetskog rata. Osim Busuladžića, tu su navedeni i Mustafa Pandža, ali i Husein Đozo. S obzirom na to da je Naša stranka dio koalicije u KS-u sa Narodom i pravdom i SDP-om, ali i na nivou grada i gradskih općina, u čijoj je nadležnosti imenovanja ulica i obrazovnih institucija, tek će se na ovom primjeru, a vjerovatno i na drugim koja nisu predmet medijskih interesovanja, uvidjeti koliko ima političke saglasnosti oko ovog pitanja, jer su trenutni stavovi, sa jedne strane SDP-a i Naše stranke i NiP-a sa druge strane, različiti. Već jedna inicijativa SDP-a BiH u Skupštini KS-a o promjeni naziva škole po Busuladžiću, ali i ostalima koji se povezuju sa fašističkim režimom, nije usvojena.
Iz svega navedenog jasno je da se, osim deklarativnih stavova i čestitki zvaničnika koji se mogu čuti povodom Dana pobjede nad fašizmom, u praksi gotovo ništa ne radi kako bi se ovakve ideologije sankcionisale. Sa druge strane, postavlja se i pitanje koliko obrazovni sistemi u našoj zemlji uopšte rade na ispravnoj edukaciji o ovim temama, s obzirom na to da su oni koji skrnave spomenike podignute u znak antifašističke borbe često maloljetnici.
(Istinomjer.ba)