(Ne)uvođenje sankcija Bosne i Hercegovine Ruskoj Federaciji tema je o kojoj domaći zvaničnici često govore u javnosti od početka rata u Ukrajini, naročito oni koji dolaze iz Republike Srpske. Dok su stavovi državnog Ministarstva vanjskih poslova na fonu obaveze poštovanja SSP-a i međunarodnih ugovora prema kojima bi BiH trebala pratiti odluke EU o sankcijama, opozicija iz Republike Srpske tvrdi da su sankcije uvedene, dok vladajuće stranke iz tog entiteta tvrde suprotno.
Početkom marta 2022. godine ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, u kontekstu sankcija prema Rusiji, za medije je izjavila da se Bosna i Hercegovina mora pridržavati međunarodnog prava i da mora poštovati ugovore koje je potpisala.
BiH se mora pridržavati međunarodnog prava i ugovora koje smo potpisali. I tu, jasno je, neke institucije moraju djelovati po automatizmu. Vidimo da su sankcije koje se protiv Ruske Federacije donose sveobuhvatne te se dotiču mnogih oblasti. Tamo gdje budemo imali osnov ići ćemo da odmah provodimo svoje obaveze u pogledu restriktivnih mjera, uključujući i pitanje zabrane letova (…) BiH je prema Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SAA), ali i prema važećoj Strategiji za vanjsku politiku koju je usvojilo Predsjedništvo Bosne i Hercegovine obavezna da se pridružuje stavovima EU pa i restriktivnim mjerama.
Bisera Turković, 2.3.2022.
Na stranicama Vijeća EU objavljen je niz saopštenja za javnost u kojima stoji da je Bosna i Hercegovina uskladila svoje stavove s odlukama tog vijeća, a koje se tiču restriktivnih mjera prema Rusiji i Bjelorusiji. Tu se još navodi i da će BiH osigurati usklađenost svojih nacionalnih politika s odlukom Vijeća te da “Evropska unija prima na znanje tu obvezu i pozdravlja je”.
Na upit Istinomjera o načinu na koji je usklađivanje provedeno, iz Ministarstva vanjskih poslova BiH poslali su odgovor koji je u skladu s ranijim izjavama koje je ministrica Turković davala u javnosti.
U junu se u medijima pojavio faksimil dokumenta koji je Ministarstvo vanjskih poslova navodno poslalo svim državnim institucijama, a u njemu se nalazi lista 13 odluka koje su do tada usvojene. Tu se, između ostalog, navodi da su, kao prilog dokumentu, institucijama dostavljeni tekstovi usvojenih odluka, kao i pozivi za pridruživanje odlukama Vijeća koje je to Ministarstvo dobilo do 10. marta 2022. godine. Autentičnost ovog dokumenta potvrdili su za Istinomjer i iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.
Jednom od odredbi člana 10. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je ministrica spominjala, predviđa se da se međusobnim političkim dijalogom unaprijede stavovi koji se tiču Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) Evropske unije.
MVP se u svom odgovoru poziva i na Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 – 2023. u kojoj stoji da “Bosna i Hercegovina kroz provođenje svojih vanjskopolitičkih ciljeva treba da djeluje u skladu s obavezama koje proističu iz zaključenih i prihvaćenih sporazuma i drugih međunarodnih instrumenata te članstva u međunarodnim organizacijama i asocijacijama”.
Treba napomenuti da u Strategiji postoji dio koji se specifično bavi aktivnim praćenjem Zajedničke vanjske i sigurnosne politike Evropske unije, a samim tim i sankcijama koje su dio te politike.
S obzirom na neupitnu perspektivu članstva Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina treba aktivno da prati Zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Evropske unije. U tom smislu, potrebno je dodatno unaprijediti sistem pridruživanja vanjskopolitičkim izjavama i restriktivnim mjerama Evropske unije prema trećim zemljama i subjektima. To, dakako, podrazumijeva usku interresornu saradnju i zajedničku procjenu rizika.
Strategija vanjske politike Bosne i Hercegovine 2018 – 2023.
Međutim, interresorna saradnja je izostala, dok je “zajednička procjena rizika” pojam koji se u ovoj strategiji spominje samo jednom.
Što se primjene sankcija tiče, iz Ministarstva kažu da su obavijestili relevantne institucije te da su naglasili važnost odluka Vijeća.
Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine obavijestilo je Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine i Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i sve institucije Bosne i Hercegovine o svim donesenim izjavama Visokog predstavnika i njima pripadajućih odluka Vijeća o restriktivnim mjerama, uzimajući u obzir situaciju u Ukrajini, te naglasilo važnost uticaja koje ove odluke mogu imati na rad institucija u Bosni i Hercegovini. (…) Implementacija odredbi gore pomenutih odluka je u nadležnosti institucija u Bosni i Hercegovini u skladu sa važećim zakonskim obavezama.”
Odgovor Ministarstva vanjskih poslova BiH, 29.7.2022.
Pretraživanjem Službenih novina BiH pronašli smo primjere kako se to Bosna i Hercegovina usklađivala s rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija i nametala restriktivne mjere. Vijeće ministara BiH je 2011, 2012. i 2013. godine donijelo odluke o provođenju mjera protiv Liberije, Irana i Iraka, koje su utvrđene rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, a u skladu sa Zakonom o primjeni određenih privremenih mjera radi efikasnog provođenja mandata MKS za bivšu Jugoslaviju te drugih međunarodnih restriktivnih mjera.
To bi u praksi trebalo da znači da Vijeće ministara treba da donese odluku i da je, u skladu sa Zakonom, objavi u Službenim novinama BiH.
Crna Gora, koja se usaglasila sa svim odlukama Vijeća EU kada i BiH, u aprilu 2022. godine objavila je u Službenom listu Odluku o sankcijama Rusiji.
U BiH se ništa od navedenog nije desilo.
Rezolucijom Evropskog parlamenta o izvještaju Komisije o Srbiji za 2021. godinu vlasti u Srbiji pozvane su da hitno usklade svoje stavove sa stavovima EU, uz izražavanje žaljenja što to još uvijek nije napravljeno. Srbija je jedina zemlja kandidatkinja za ulazak u EU koja to još uvijek nije uradila. Preostale zemlje kandidatkinje, a koje su, uz to, i članice NATO saveza, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Albanija, uskladile su svoje nacionalne politike s relevantnim odlukama Vijeća o restriktivnim mjerama Rusiji.
O sankcijama Rusiji u RS
I dok u FBiH uvođenje sankcija nije predmet političkog diskursa, u RS je situacija drugačija.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica (SNSD) nedavno je u emisiji “Dobro jutro, Tanjug” navodio primjere zahvalnosti ruskih zvaničnika kao argument da sankcije nisu uvedene te se pozvao i na Rezoluciju Evropskog parlamenta o izvještaju Komisije o Bosni i Hercegovini.
Bosna i Hercegovina se jeste pridružila tim izjavama. (…) Lavrov se zahvalio Bosni i Hercegovini što nije uvela sankcije i Putin se zahvalio Dodiku na stavu koji ima po tom pitanju. Da ne govorim da je ruski ambasador rekao da institucije Bosne i Hercegovine nisu zauzele konsolidovan stav, konsolidovane odluke na nivou institucija koje bi provele te sankcije u djelo. Bosna i Hercegovina nije definitivno uvela sankcije. Na kraju krajeva, Evropski parlament je usvojio rezoluciju kojom poziva Bosnu i Hercegovinu da uvede sankcije Rusiji.
Srđan Mazalica, 15.7.2022.
S druge strane, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH (PD PSBIH) Borislav Borenović (PDP) u nekoliko je navrata u javnosti tvrdio da su sankcije ipak uvedene.
Nakon predsjednika Vučića i zvaničnika Evropske unije, i sam predsjednik Rusije je u svom saopćenju, govoreći o poteškoćama u odnosima sa BiH, potvrdio pridruživanja BiH sankcijama protiv Rusije i zaista nema više prostora za različite interpretacije. Jasno je ko kod nas govori istinu, a ko uporno obmanjuje javnost.
Branislav Borenović, 18.6.2022.
Što se tiče tvrdnji Srđana Mazalice, Lavrov nije zahvalio za neuvođenje sankcija, već je, baš kao i Vladimir Putin, zahvalio Miloradu Dodiku na stavovima oko uvođenja sankcija. Putinova zahvala Dodiku objavljena je u istom saopštenju na koje se pozvao Borenović.
“Nažalost, u trenutnim okolnostima imamo određene poteškoće s Bosnom i Hercegovinom, u vezi sa njenom odlukom da se pridruži [antiruskim] sankcijama”, rekao je ruski predsjednik. “No, unatoč svim poteškoćama, odnosi se nastavljaju i razvijat će se.”
Predsjednik (Putin) je dodao da je Moskva upoznata s Dodikovim stavom o antiruskim sankcijama i da ga cijeni.
Saopštenje za javnost nakon sastanka Dodik – Putin, 17.6.2022.
Treba se osvrnuti i na tvrdnju Mazalice da se Bosna i Hercegovina Rezolucijom poziva da uvede sankcije, a koja nije tačna. U tački 83. tog dokumenta istaknuto je da pojedini politički akteri blokiraju provedbu sankcija te ih se poziva da poštuju “svoje međunarodne obaveze”, dok je sve veća stopa usklađenosti sa ZVSP-om u tom dokumentu pozdravljena.
(Evropski parlament) pozdravlja sve veću stopu usklađenosti BiH sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a glasovima kojima se osuđuje ruska invazija Ukrajine; međutim, žali zbog toga što neki politički akteri blokiraju provedbu sankcija protiv Rusije i Bjelarusa nakon invazije na Ukrajinu; stoga poziva te aktere u BiH da poštuju svoje međunarodne obveze i osiguraju usklađenost svojih nacionalnih politika s relevantnim odlukama Vijeća o mjerama ograničavanja povezanima s ruskom invazijom Ukrajine;
Rezolucija Evropskog parlamenta o
izvještaju Komisije o Bosni i Hercegovini za 2021, 6.7.2022.
Unatoč pozivima, međunarodne obaveze se ne poštuju, a Vijeće ministara BiH ne funkcioniše i politički je podijeljeno. Politički dijalog na ovu temu ostao je na nivou “prepucavanja” u medijima i na društvenim mrežama.
Komisija za vanjske poslove Parlamentarne skupštine BiH, koja je, kao dio zakonodavnog tijela, zadužena za nadzor nad provođenjem vanjske politike Bosne i Hercegovine, kao i da prati i kontroliše vođenje vanjske politike Predsjedništva BiH i Vijeća ministara BiH od početka sukoba u Ukrajini 2022. godine, na svom dnevnom redu nije imala tačku koja se ticala vođenja vanjske politike o tom pitanju.
Neizvjesno je koliko će Bosna i Hercegovina moći da “sjedi na dvije stolice” kada je riječ o sankcijama. Kako stvari sada stoje, Evropska unija pozdravlja sve veću stopu usklađenosti stavova u vezi sa sukobom u Ukrajini, dok se iz Moskve Dodiku zahvaljuju na njegovom stavu kada je riječ o sankcijama Rusiji. Čini se da još ima vremena.
(Istinomjer.ba)