Njemačku proteklih sedmica potresa jedan od najvećih skandala u poslijeranoj historiji te države i prema viđenju velike većine Njemaca jedna od najvećih sramota koja im se može desiti. Naime, nedavno je otkriveno da se u proteklih deset godina desilo deset ubistava koja su počinili neonacisti. Ubijane su osobe uglavnom turskog porijekla, jedna grčkog porijekla i jedna policajka, a u njemačkoj javnosti zločini su postali poznati kao “doner ubista”, jer se nekoliko ubistava desilo na prodajnim mjestima donera. Zločini su otkriveni slučajno kada su počinioci opljačkali banku, a policija u njihovim kućama pronašla oružja kojim su počinjena ubistva. Godinama se sumnjalo da su ubistva povezana sa kriminalom ili da su čak članovi porodice, komšije ili prijatelji bili ubice.
Ipak, nakon što se saznalo za činjenice o zločinima, predstavnici njemačkog Bundestaga osudili su počinjene zločine. U zajedničkoj izjavi sve stranke koje participiraju u njemačkom zakonodavnom tijelu stoji da ih je sramota da se nakon strašnih zločina nacionalsocijalističkog režima ova ideologija u njihovoj zemlji i dalje ostavlja krvav trag. Dodali su da se zalažu za Njemačku u kojoj svi bez straha mogu biti drugačiji i živjeti bez straha, te su zatražili oprost od porodica žrtava jer su bile sumnjičene za ubistva. Predsjednik Bundestaga Norbert Lammert kazao je pritom da je parlamentarce sramota da sigurnosne agencije nisu otkrile i spriječile zločine.
Samo dan prije osude zločina njemačkih parlamentaraca, centrom Banja Luke marširali su pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta obilježavajući 93. godišnjicu ulaska srpske vojske u taj grad 1918. godine. Organizator obilježavanja godišnjice je bio Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Vlade RS, a osim Ravnogorskog pokreta prisustvovale su i delegacije izvršne i zakonodavne vlasti RS-a, te boračkih udruženja.
Kako izvještava Dnevni avaz, ovakve šetnje predstavljaju čestu pojavu na ulicama gradova RS-a. Najpoznatiji su primjeri paradiranja pripadnika Ravnogorskog četničkog pokreta ulicama Srebrenice tokom obilježavanja godišnjica genodcida koji se desio u tom gradiću 1995. godine. Pomalo je zaboravljen slučaj spomenika Draži Mihailoviću u Brčkom, koji je srušen prije deset godina uz negodovanja tadašnjih stranaka i organizacija sa srpskim predznakom. Međutim, zadnjih godina zvaničnici RS-a svaki put prešutno isprate okupljanja, organizovanja i isticanja simbola fašizma, premda je u svom predizbornom programu 2010. godine vladajuća stranka u Republici Srpskoj SNSD, obećala da će “antifаšističku trаdiciju kаo nаjveću ljudsku tekovinu 20. vijekа, orgаnizovаno i sаdržаjno obilježаvаti, uz istoriogrаfiju kojа ne dozvoljаvа zаborаv o žrtvаmа i zločincimа. U sklаdu s tim, imenovаti Odbor аntifаšističke trаdicije sа mаndаtom od četiri godine.” Odbor je imenovan, što je vidljivo iz okupljanja 21. novembra, ali je upitno njegovnje antifašističke tradicije tog tijela kada pripadnici Ravnogorskog četničkog pokreta slobodno paradiraju ulicama, bez ikakve osude izvršnih i zakonodavnih vlasti, koji bi trebali štiti sve građane.
Treba napomenuti da isticanje fašističkih simbola nije zakonski zabranjeno, iako je već nekoliko puta SDP tražio usvajanje tog zakona. Jedan od razloga za to je bio da je za SNSD sporno pitanje ko su bili fašisti, odnosno još je za njih upitno da li su četnici bili fašisti ili antifašisti. Iako je nakon Drugog svjetskog rata decenijama bilo jasan odgovor na to pitanje, ono se već nekoliko godina povlači.
Premda BiH nema zakonsko rješenje o zabrani fašističkih organizacija i obilježja, to ne amnestira od odgovornosti zvaničnike RS-a da osude veličanje fašizma, a izjava njemačkih parlamentaraca mogla bi poslužiti kao primjer odgovornog ponašanja političara kada se radi o ovako osjetljivoj tematici.
(istinomjer.ba)