Anonimni portal privlači klikove na Facebooku navodnom političkom procjenom vještačke inteligencije o tome ko će biti novi predsjednik Republike Srpske. Ipak, bez informacija i dokaza o tome koji je alat korišten i kako, ovakva “procjena” nema nikakvu informativnu vrijednost.
Foto: Raskrinkavanje.ba
Vještačka inteligencija (eng. Artificial Intelligence, AI) sve se više koristi u izbornim kampanjama širom svijeta i za različite svrhe. Koristi se i za kreiranje dezinformacija i drugih štetnih sadržaja (1, 2, 3). Raskrinkavanje je tokom aktuelne izborne kampanje u BiH zabilježilo nekoliko primjera u kojima je ova tehnologija zloupotrijebljena u te svrhe (1, 2).
AI se sve češće koristi i u medijskim redakcijama za kreiranje sadržaja (1, 2). Ovakvi sadržaji, za koje odgovornost ostaje na mediju koji ih objavljuje, mogu biti različiti i uključuju članke napisane na osnovu odgovora koje daju AI chatovi (1, 2, 3). Jedan ovakav članak je tokom izborne kampanje na Facebooku predstavljen manipulativno. Naime, na portalu Pozitivna Srpska, koji je poznat po objavljivanju dezinformacija i klikbejt-sadržaja, 13. septembra 2026. objavljen je članak čiji naslov glasi: “KO ĆE BITI NOVI PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE? Pitali smo umjetnu inteligenciju”.
Članak je zasnovan na odgovoru vještačke inteligencije, uz “mišljenje” da je mogući pobjednik SNSD-ov Savo Minić:
“Moja trenutna procjena je da Savo Minić ima nešto veće šanse za pobjedu, ali izbore ne treba unaprijed proglašavati završenim”.
Navodi se i da “SNSD i njegovi koalicioni partneri raspolažu snažnom stranačkom infrastrukturom i velikim brojem sigurnih birača, što bi moglo biti presudno na izborni dan” i što Miniću daje “određenu prednost”. Ako ne dođe do značajnog preokreta, navodi se, “Minić trenutno djeluje kao favorit za funkciju predsjednika Republike Srpske”. Ovaj je članak prenio portal Samo domaće.
U člancima se ne navodi koji je AI chat dao odgovore ni neki dokaz o pitanjima koja su postavljena.
Ovi su članci, potom, u nizu Facebook objava predstavljeni na senzacionalistički način (1, 2, 3). U objavama je vidljiva ilustracija na kojoj je ispisano “Ovo će biti novi predsjednik Republike Srpske?”, uz link koji vodi na članak. Ni iz jednog dijela objave ne može se naslutiti da je “odgovor” na ovo pitanje ponudila vještačka inteligencija.
Foto: Screenshot/Facebook
Ovi su portali tako na manipulativan način “izmamili” klikove čitatelja/ki, koji/e nisu mogli/e znati da ih u članku čeka navodna AI “analiza” izbornih šansi dok ne otvore sam članak. Tako su, uz tek nekoliko minuta rada potrebnih za kreiranje ovakvog članka i ilustracije, ako je u članku zaista naveden odgovor vještačke inteligencije, portali Pozitivna Srpska i Samo domaće dobili mogućnost da zarade novac.
Oba navedena portala prepuna su reklama, od kojih zarađuju zahvaljujući svakom kliku svojih čitatelja/ki. Građani/ke su klikom dobili/e informaciju bez posebne vrijednosti, a portali – nekoliko pfeninga.
Foto: Screenshot
Dakle, AI je poslužio za obmanu čitatelja/ki, prvo putem klikbejt-objava, a onda i mogućom manipulacijom samim sadržajem. Odgovor koji ponudi vještačka inteligencija zavisi i od načina na koji je pitanje postavljeno i od prethodnih “razgovora” različitih korisnika/ca.
Tako, recimo, na isto pitanje iz naslova, bez prijave naloga, odgovor koji smo dobili od ChatGPT-a glasi da odluka još nije donesena i da se ne može pouzdano znati.
Foto: Screenshot
Na dodatno traženje “mišljenja”, ChatGPT je analizirao postojeće ankete.
Foto: Screenshot
Na kraju, uz još jedno insistiranje, odabrao je kandidata SDS-a Branka Blanušu.
Foto: Screenshot
Iako je sasvim moguće da je autor teksta na anonimnom portalu Pozitivna Srpska zaista dobio navedeni odgovor, jednako je moguće i da nije. Bez dokaza o tome kako je “razgovor” izgledao to se ne može pouzdano utvrditi.
Kada kreiraju sadržaje pomoću vještačke inteligencije, transparentno ili ne, veoma je bitno da mediji svoje čitatelje/ke jasno informišu koji je alat korišten i na koji način. U slučajevima kao što je ovaj, sadržaj može uticati na odluke koje donose čitatelji/ke skloni vjerovanju procjenama koje pravi vještačka inteligencija, slično kao neadekvatno predstavljanje ili izmišljanje anketa i istraživanja javnog mnijenja.
Ovaj primjer pokazuje da problem nije samo u tome što se AI može koristiti za proizvodnju dezinformacija već i u tome što se korištenjem vještačke inteligencije može stvoriti privid objektivnosti i autoriteta. AI nije izborni analitičar niti može predvidjeti rezultate izbora. Čitatelji/ke zato trebaju biti posebno oprezni prema sadržajima koji se pozivaju na AI kao autoritet, a mediji jasno navesti kako su i za šta koristili ove alate.
(Raskrinkavanje.ba)