Bosna i Hercegovina – šampion stagnacije
Nakon objavljivanja izvještaja Evropske komisije o napretku BiH za 2023. godinu, Istinomjer je u novembru iste godine obradio podatke o napretku deset država koje pretenduju na članstvo u Evropskoj uniji. Tri godine kasnije, BiH nije ostvarila ni marginalni napredak.

Evropska komisija (EK) objavila je 4. novembra 2026. godine godišnje izvještaje o napretku država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji. U svojim izvještajima EK opisno ocjenjuje nivo pripremljenosti država za primjenu evropskih pravila i standarda u pojedinim oblastima. Istinomjer je kvantifikovao te ocjene koristeći metodologiju Evropske inicijative za stabilnost (ESI).
ESI je te opise pretvorio u brojeve: 0 znači “rana faza pripremljenosti”, 1 “određeni nivo pripremljenosti”, 2 “srednja pripremljenost”, 3 “dobra pripremljenost”, a 4 “uznapredovala pripremljenost”. Zbir 33 poglavlja može iznositi najviše 132 boda.
(Ne)napredak Bosne i Hercegovine
BiH je u 2026. godini zadržala isti nivo pripremljenosti kao 2023. godine u sva 33 poglavlja.
Od toga se 13 poglavlja nalazi u najnižoj kategoriji, s ocjenom 0, njih 16 ima ocjenu 1, dok su dva poglavlja – slobodno kretanje kapitala i pravo intelektualnog vlasništva – ocijenjena sa 2. Preostala dva poglavlja imaju ocjene 1,5 i 0,5. Nijedno poglavlje nije dostiglo ocjenu 3, odnosno “dobru pripremljenost”.
Unutar samih poglavlja izvještaja Evropske komisije opisivan je napredak unutar pojedinih oblasti u tom poglavlju, što nije obuhvaćeno ESI metodologijom. Za opisivanje napretka korištena je skala: nazadovanje, bez napretka, ograničen napredak, određeni napredak, dobar napredak i vrlo dobar napredak.

Bez ikakvog napretka ocijenjeno je 21 poglavlje. Njih devet ima ograničen napredak, bez značajnijih pomaka u ukupnoj pripremljenosti za članstvo u EU. Ova ocjena u pojedinim oblastima dodijeljena zbog usvajanja određenih zakona i strateških dokumenata, u ekonomskoj i monetarnoj politici zbog dostavljanja Programa ekonomskih reformi, a u oblasti transevropskih mreža zbog nastavka radova na Koridoru Vc. Komisija istovremeno naglašava da brojne ključne preporuke iz prethodnih godina nisu provedene, što znači da marginalni napredak ne podrazumijeva suštinske reformske pomake niti povećanje nivoa pripremljenosti.
Evropska komisija je u okviru Poglavlja 24 – “Pravda, sloboda i sigurnost nazadovanjem (backsliding)” – ocijenila viznu politiku BiH jer nije usklađena s politikom EU. Razlog tome je mogućnost bezviznog ulaska državljanima deset zemalja kojima je za ulazak u EU potrebna viza. Razlog za nazadovanje je to što je BiH tokom 2026. godine produžila sezonski bezvizni boravak za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije s 30 na 60 dana, suprotno preuzetim obavezama i preporukama Evropske komisije.
Ko je otišao najdalje?
Najveće pomake u ukupnim ocjenama tokom posmatranog perioda bilježe Moldavija (+30,5), Crna Gora (+28,5) i Albanija (+19 bodova).

Crna Gora je, s ukupno 98,5 bodova, i dalje na vrhu ove ljestvice, dok je Albanija od 2023. do 2026. s petog došla na drugo mjesto ove usporedbe.
Moldavija, koja je 2023. s Kosovom dijelila mjesto neposredno ispred BiH, sada ima 61 bod – skoro tri puta više od BiH. Srbija i Sjeverna Makedonija 2026. imaju jednak zbir od 70,5 bodova, dok je Turska ostala na 63. Gruzija je jedina država čiji je rezultat u odnosu na 2023. za 0,5 bodova niži 2026. godine zbog, kako je u izvještaju navedeno, faktički zaustavljenog procesa pristupanja Gruzije zbog demokratskog nazadovanja. Ni ta promjena ne dovodi u pitanje posljednje mjesto BiH u ovoj usporedbi.

Uprkos ovakvim rezultatima, predstavnici vladajućih struktura u Bosni i Hercegovini tokom proteklih godina nastavili su isticati opredijeljenost za evropske integracije. Tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić izjavio je u februaru 2026. godine da RS ostaje privržena evropskom putu, dok je ministar za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS Zlatan Klokić u oktobru iste godine ponovio takvo opredjeljenje, uz uslov očuvanja entitetskih nadležnosti.
Slične poruke dolazile su i od predstavnika vladajućih stranaka u Federaciji BiH. Premijer FBiH Nermin Nikšić u maju 2025. godine tvrdio je da je evropski put prioritet “Trojke”, dok je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u augustu iste godine poručio da evropske integracije nemaju alternativu. Podršku evropskom putu isticala je i predsjednica FBiH Lidija Bradara u septembru 2026. godine.
Međutim, deklarativno opredjeljenje za evropske integracije nije praćeno odgovarajućim pomacima u ukupnom nivou pripremljenosti zemlje. Dok su druge države u proteklim godinama ostvarivale napredak, BiH je zadržala iste ocjene u sva 33 poglavlja, što i brojčano pokazuje nesrazmjer između političkih poruka o posvećenosti evropskom putu i ostvarenih reformskih rezultata.
(Istinomjer.ba)