Iako je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine utvrdilo Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, ovi zakoni nisu usvojeni u Vijeću ministara BiH.
Usvajanje Zakona o Sudu Bosne i Hercegovine i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH (VSTV BiH) jedan je od posljednjih koraka ka otvaranju pristupnih pregovora s Evropskom unijom (EU). Tokom aktuelnog mandata ovi su se zakoni našli pred Parlamentarnom skupštinom BiH (PSBiH) više puta, ali njihovo potpuno usklađivanje s preporukama i standardima EU nikada nije izvršeno do kraja.
Izmjene i dopune Zakona o Sudu BiH našle su se nekoliko puta u PSBiH, međutim, njihovo usvajanje nije prošlo uspješno zbog nepostizanja dogovora o sjedištu Suda, o čemu je Istinomjer već pisao.
Pred Domom naroda trenutno se nalazi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH, čiji je predlagač Kolegij ovog doma. Njegov posljednji član propisuje obavezu ovog zakonodavnog tijela da će, u roku jedne godine od dana stupanja na snagu zakona, donijeti novi zakon o Sudu BiH koji će biti usklađen sa standardima EU, kako je predviđeno u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Slična situacija je i sa Zakonom o VSTV-u, koji je u tri verzije, upućene iz Vijeća ministara BiH s ciljem usklađivanja s EU standardima i preporukama, usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH tokom 2023. i 2024. godine (1, 2, 3). Parlamentarna skupština se još 2023. godine obavezala da će “u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u (63/23)” donijeti novu verziju ovog zakona, koji će biti usklađen sa standardima EU. Ipak, to se do trenutka objavljivanja ovog teksta nije desilo.
Tokom gostovanja na Radio-televiziji Herceg Bosne 21. marta 2026. godine ministar pravde BiH Davor Bunoza (HDZ BiH) komentirao je mogućnost djelovanja Vijeća ministara BiH, ali i Parlamentarne skupštine BiH, koji su se tokom prethodne godine, u većoj ili manjoj mjeri, našli u blokadama. Tom je prilikom naveo da se u narednih šest mjeseci mogu odviti konkretne aktivnosti u Vijeću ministara BiH, ali i Parlamentarnoj skupštini BiH, te da se pred Domom naroda nalaze dva pravosudna zakona čiji je predlagač ministarstvo koje vodi.
Ja vjerujem da jeste. Evo ne samo za Vijeće ministara, na Domu naroda ima preko deset zakona koji su vrlo bitni za evropski put Bosne i Hercegovine. Na Domu naroda se nalazi i prijedlog Ministarstva pravde Zakona o VSTV-u, nalaze se izmjene i dopune Zakona o Sud, koje, ako se usvoje, Bosna i Hercegovina zapravo nastavlja svoj evropski put.
Davor Bunoza, 21.3.2026.
Nakon hapšenja i ostavke tadašnjeg ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića, došlo je do razmimoilaženja u stavovima ko bi ga trebao zamijeniti, a nakon pokušaja “Trojke” da smijeni kadrove u Parlamentarnoj skupštini BiH, nastupile su blokade i izvršnih i zakonodavnih tijela Bosne i Hercegovine. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH najduže je u blokadi, o čemu je Istinomjer pisao u analizi o rušenju kvoruma u ovom domu.
Ministarstvo pravde BiH objavilo je 5. decembra 2025. godine nacrte zakona o Sudu i Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, nakon čega je Vijeće ministara zakazalo dvije sjednice na čijim su se dnevnim redovima našla ova dva zakona. Ipak, dva ministra iz Republike Srpske glasala su protiv usvajanja dnevnog reda, zbog čega sjednice nisu održane (1, 2). Od decembra 2025. do marta 2026. godine ovi zakoni nikad nisu potvrđeni u Vijeću ministara BiH.
Član Kolegija Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Kemal Ademović (NiP) 17. decembra 2025. godine najavio je hitnu sjednicu na čijem bi se dnevnom redu trebali naći Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH. Isti dan, članovi Kolegija Ademović, Dragan Čović (HDZ BiH) i Nikola Špirić (SNSD) uputili su ove zakone u proceduru (1, 2).
Hitna sjednica tada je zakazana za 23. decembar, pri čemu su na inicijalnom dnevnom redu bila samo ova dva zakona. Nakon rasprave i uvrštavanja na dnevni red Prijedloga zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH, Klub Srba napustio je sjednicu te, zbog nedostatka kvoruma, ova sjednica nije ni održana. Ademović je dan nakon toga za Klix naveo da je poslao upit stručnim osobama o prijedlozima koje je uputilo Ministarstvo pravde BiH, ističući da je zbog pozitivnog mišljenja struke pokrenuo njihovo razmatranje u Domu naroda.
Nakon što smo u martu 2026. godine kontaktirali Ministarstvo pravde BiH zbog tvrdnje ministra Bunoze da su zakoni o Sudu BiH i VSTV-u BiH “prijedlog Ministarstva pravde”, iz ovog su nas ministarstva informirali da, iako nije zvanični predlagač, “prijedlog Ministarstva pravde BiH predložen je od strane zajedničkog kolegija Doma naroda, što se može utvrditi analizom sadržaja zakona”.
Ovi zakoni našli su se i na dnevnim redovima četiri naredne sjednice ovog doma (1, 2, 3, 4), međutim, nijedna od njih nije održana zbog toga što su klubovi Hrvata i Srba uskraćivali kvorum radi pokušaja izmjena dnevnog reda. Naredna sjednica Doma naroda zakazana je za 27. mart 2026. godine, a ovi se zakoni ponovno nalaze na dnevnom redu.
Pokušaji usvajanja zakona o Sudu BiH i VSTV-u BiH obilježili su zastoj u evropskim integracijama tokom aktuelnog mandata. Ne postoji dogovor o pitanjima poput sjedišta Apelacionog odjeljenja Suda BiH pa je tako i ispunjenje jedne od posljednjih obaveza za otvaranje pregovora o pristupanju EU i dalje pitanje političkih nesuglasica. Svakako se može postaviti i pitanje zašto se najviša izvršna institucija BiH mora zaobići kako bi ovi zakoni dospjeli pred zastupnike/ce i delegate/kinje u Parlamentarnu skupštinu BiH i kakva njihova sudbina može biti u Domu naroda, u kojem je uskraćivanje kvoruma postala praksa.
(Istinomjer.ba)