To što Opći izbori u BiH još uvijek nisu raspisani i trebalo bi da se održe tek u oktobru ove godine nije spriječilo brojne političke subjekte da najavljuju kandidature za članove državnog Predsjedništva ili izražavaju podršku najavljenim kandidaturama. Najviše kandidatura već je najavljeno za mjesta članova Predsjedništva BiH koja dolaze iz Federacije BiH, ali o mogućim kandidaturama za mjesto člana iz tog entiteta govori se i u Republici Srpskoj (RS).
Prema Izbornom zakonu BiH, Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) obavještava sve nadležne organe na svim nivoima vlasti o datumu održavanja izbora najmanje sto sedamdeset (170) dana prije održavanja izbora.
Međutim, izborna kampanja u Bosni i Hercegovini, sudeći prema događajima i retorici na političkoj sceni, vodi se još od Općih izbora 2022. godine, odnosno nikada nije ni prestala. Događaji poput odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da odblokira imenovanje Vlade FBiH, suđenja Miloradu Dodiku, prijevremenih izbora za predsjednika RS, pokušaja smjene kadrova SNSD-a u tijelima državne zakonodavne i izvršne vlasti, ali i ekonomskih prilika u protekle tri godine, korišteni su za konstantno podizanje političkih tenzija i retoriku entitetskih vlasti, a i opozicije, koja je ličila na onu iz predizbornih kampanja.
Opozicija u FBiH, prvenstveno akteri iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF), Vladu FBiH je zbog načina njenog imenovanja konstantno nazivala oktroisanom, nelegalnom i nametnutom (1, 2, 3, 4, 5) iako je u Predstavničkom domu imala većinu zastupnika i zastupnica direktno izabranih na Općim izborima 2022. godine. Također, česta tema u istupima federalnih opozicionara jeste navodna popustljivost stranaka “Trojke” prema Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) na državnom nivou, a konstantno su komentarisani i ranije ostvareni izborni rezultati.
S druge strane, opozicija u Republici Srpskoj koristila je pravne procese protiv Milorada Dodika za kritike na račun vlasti, koja je, prema njenom viđenju, popustila prema politici iz Sarajeva i međunarodnoj zajednici.
Kada je riječ o kandidaturama za članove Predsjedništva BiH, o kojima se već govori, prednjače one za bošnjačkog člana. Kandidaturu je do sada najavilo nekoliko kandidata. Aktuelni član Predsjedništva BiH Denis Bećirović svoju je kandidaturu najavio 15. decembra 2025. godine, a do sada tu kandidatur javno je podržalo nekoliko stranaka poput SDP-a, Naša stranka i NES-a. Da će njegova stranka podržati kandidaturu Denisa Bećirovića, najavio je i Ramo Isak, lider Snage naroda, ali je u istom razgovoru iznio i samouvjeren stav da bi, u slučaju da se sam kandiduje, odnio pobjedu.
Mi smo dobili saglasnost od Predsjedništva stranke da možemo podržati Denisa Bećirevića za kandidaturu, i mi smo to uradili. (…). Mi znamo, budem li ja kandidat, da ću pobijediti i da će stranka ostvariti mnogo bolji rezultat nego ako ne budem kandidat.
Ramo Isak, 21.1.2026.
Svoju kandidaturu sredinom januara ove godine javno je najavio i lider Stranke za BiH (SBiH) Semir Efendić, koji trenutno obnaša funkciju načelnika sarajevske Općine Novi Grad.
Novinar: Hoćeš li biti kandidat?
Efendić: Prema odluci Predsjedništva stranke, hoću.
Novinar: Hoćeš?
Efendić: Ja sam prihvatio kandidaturu nakon nekoliko konsultacija.
Semir Efendić, 10.1.2026.
Nakon objave kandidature, Efendić je u javnosti u nekoliko navrata komentarisao rad i ovlaštenja državnog Predsjedništva, o čemu je Istinomjer već pisao (1, 2).
Iz SDA još uvijek nisu javno obznanili ime svog potencijalnog kandidata, a predsjednik Glavnog odbora te stranke Safet Softić izjavio je za N1 televiziju da je za to još rano, ali je rekao i da predsjednik stranke treba odlučiti da li želi da se kandiduje.
Po logici stvari unutar SDA, važi neko pravilo da predsjednik stranke i lider stranke ima obavezu, ima pravo, da bude kandidat ukoliko to želi. Ja mislim da je ta odluka na predsjedniku stranke još uvijek vrlo aktuelna, on razmišlja o tome (…). Ja mislim da se prvo on treba odrediti prema tom pitanju, a kada dođe vrijeme, ukoliko to bude potvrđena kandidatura, u SDA oko toga nema nikakvog spora.
Safet Softić, 16.1.2026.
Kandidaturu za mjesto člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda najavio je još krajem 2025. godine Slaven Kovačević iz DF-a. Tako će ova stranka, nakon što Željku Komšiću istekne i drugi uzastopni mandat, nakon kojeg nema pravo na novu kandidaturu, ponovo imati svog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
HDZ BiH, čiji su kandidati Borjana Krišto i Dragan Čović dva puta za redom izgubili u utrci od Željka Komšića, još uvijek nije objavila ime kandidata/kinje za ovogodišnje izbore, ali je lider te stranke Dragan Čović potvrdio da on neće biti kandidat.
Nisam ja kandidat uopće. Pa se čudili, neću ja uopće biti kandidat, eto, bila je gospođa Krišto. Ovaj put ćemo sigurno opet imati kvalitetnu osobu, mislim da je realno to do kraja trećeg mjeseca otprilike naša stranačka tijela dogovoriti.
Dragan Čović, 16.1.2026.
Fokus javnosti u Republici Srpskoj usmjeren je na ponavljanje prijevremenih izbora za predsjednika tog entiteta. Podsjećamo da je CIK BiH donio odluku da se izbori održani u novembru ponove 8. februara na više izbornih mjesta u 17 općina i gradova u RS. Prema do sada utvrđenim rezultatima, prednost od oko 10.000 glasova imao je kandidat SNSD-a Siniša Karan u odnosu na Branka Blanušu, kandidata SDS-a i opozicionih stranaka.
Ipak, i u tom se entitetu sve češće govori o Općim izborima koji bi trebalo da se održe na jesen. Iako kandidature još nisu javno objavljene, kao potencijalni kandidati opozicije spominjali su se Draško Stanivuković, Branko Blanuša, ali i Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red, koji je govorio o toj mogućnosti.
I zbog toga ja ne mogu očekivati podršku tih centara moći, ali mi je najvažnija podrška naroda. I potpuno sam relaksiran. Da li ću biti član Predsjedništva ili ne, to me potpuno relaksira. Znam da će kampanja biti skromna i da mogu da očekujem podršku dobrog dijela opozicije, onog zdravog.
Nebojša Vukanović, 16.1.2026.
Iz SNSD-a, stranke koja je u RS osvojila najveći broj glasova na posljednjim Općim izborima 2022. godine i koja ima aktuelnu članicu Predsjedništva Željku Cvijanović, još uvijek nisu objavili ko bi mogao/la biti novi/a ili stari/a kandidat/kinja za tu funkciju.
Iako izbori još nisu formalno raspisani, a zakonom predviđena kampanja tek treba da počne, najave kandidatura i politička retorika jasno pokazuju da su politički subjekti već ušli u izbornu trku. Time se nastavlja praksa u kojoj se politička kampanja u Bosni i Hercegovini vodi skoro bez prestanka, najčešće putem javnih nastupa, komentarisanja rada institucija i pozicioniranja u odnosu na potencijalne protivnike/ce. Ono što je sigurno jeste da ćemo zvanična imena kandidata/kinja saznati tek kada ih potvrdi CIK BiH.
(Istinomjer.ba)