O fiskalnoj reformi u Federaciji BiH predstavnici aktuelne vlasti govore još od formiranja aktuelne Vlade FBiH. Nakon što je Predstavnički dom federalnog Parlamenta 20. januara 2026. godine usvojio Prijedlog zakona o fiskalizaciji transakcija, napravljen je važan korak ka provođenju fiskalnih reformi, a da bi se to desilo, potrebno je da zakon potvrdi i Dom naroda Parlamenta FBiH, koji će zasjedati 23. januara.
Istinomjer je početkom januara pisao o nerealizovanim najavama da će do kraja 2025. godine biti usvojen zakon koji će propisati fiskalizaciju transakcija na kasama u realnom vremenu. Njom bi se, prema očekivanjima, trebala dodatno suzbiti siva ekonomija i ostvariti veći priliv sredstava od poreza u federalnu kasu, čime bi se omogućilo dodatno smanjenje opterećenja na rad.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić najavljivao je početkom 2025. godine konačno usvajanje zakona o fiskalizaciji finansijskih transakcija u prvom kvartalu te godine, nakon čega je, prema njegovim riječima, trebalo uslijediti usvajanje izmjena Zakona o doprinosima, kao i ponovno utvrđivanje minimalne plate.
Važno bi bilo da ga usvojimo krajem februara ili početkom marta, stvorimo pretpostavke da se napravi sve što je moguće i da u najkraćem roku, polovinom godine, počne primjena (…). Onda bismo, prateći ono što se dešava nakon online fiskalizacije, nakon primjene Zakona o izmjeni doprinosa krajem godine, početkom sljedeće godine imali konačan korak potpune fiskalne reforme, smanjivanje doprinosa, utvrđivanje minimalne plate, Zakona o porezu na dohodak.
Nermin Nikšić, 24.1.2025.
Iako je Nikšić tada najavio drugačiji redoslijed usvajanja zakona u okviru fiskalne reforme, prije usvajanja zakona o fiskalizaciji transakcija, Vlada FBiH je u februaru 2025. godine utvrdila i u parlamentarnu proceduru poslala Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, kojim je predloženo smanjenje zbirne stope doprinosa s 41,5% na 36%. Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je ovaj zakon početkom aprila 2025. godine, a u Domu naroda potvrđen je krajem istog mjeseca, te je u primjeni od 1. jula 2025. godine.
S druge strane, Dom naroda Parlamenta Federacije BiH je krajem januara 2025. godine potvrdio Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija, nakon što ga je usvojio Predstavnički dom u decembru 2024. godine. Nakon toga, uslijedila je javna rasprava, a Vlada FBiH utvrdila je konačan Prijedlog zakona o fiskalizaciji transakcija sredinom novembra 2025. godine i uputila ga u parlamentarnu proceduru. Iako je bilo najavljeno da će se razmatrati do kraja 2025. godine, ovaj zakon našao se na dnevnom redu januarske sjednice federalnog Predstavničkog doma. Federalna Vlada dodatno je 19. januara prihvatila i nekoliko amandmana na ovo zakonsko rješenje.
Šta reguliše zakon o fiskalizaciji transakcija?
Portal Javna rasprava analizirao je ovo zakonsko rješenje u pogledu njegovih najvažnijih odrebi.
Kako je naveo predlagač ovog zakona (Vlada FBiH), postojeći sistem fiskalizacije u FBiH je zastario, fragmentiran i nedovoljno prilagođen savremenom digitalnom poslovanju, što omogućava porezne nepravilnosti i utaju poreza. Novi zakon predviđa uvođenje sveobuhvatne elektronske fiskalizacije u realnom vremenu, usklađene s EU standardima radi povećanja transparentnosti, efikasnije naplate poreza i jačanja stabilnosti javnih finansija.
Zakonom se definiše da su sva lica koja obavljaju transakcije obavezna izdavati račune i putem elektronskog sistema izvještavati Poreznu upravu o fiskaliziranim transakcijama, uz vođenje registra obveznika, radi efikasnog nadzora. Ipak, propisani su i izuzeci od fiskalizacije za određene djelatnosti i institucije, poput Sarajevske berze, Centralne banke, vjerskih organizacija, javne uprave, odbrane i obaveznog socijalnog osiguranja. Posebno je uređeno i djelimično izuzeće advokata, pri čemu se fiskalizacija primjenjuje na konsultantske i druge usluge, ali ne i na pravno zastupanje pred sudovima, radi zaštite profesionalne tajne.
Kako je navedeno u analizi portala Javna rasprava, ovaj zakon precizno određuje momenat fiskalizacije kao prvi nastup izvršenja transakcije ili plaćanja, uz usklađivanje s propisima o PDV-u za PDV obveznike, čime se osigurava pravovremeno izvještavanje. Također se jasno definišu gotovinski, bezgotovinski i kombinovani načini plaćanja radi tačne evidencije i efikasnog poreznog nadzora.
Definisano je i izdavanje elektronskih faktura i fiskalnih računa, pri čemu se e-fakture definišu kao strukturirani elektronski dokumenti usklađeni s EU standardom EN 16931. Propisuju se i obavezan sadržaj, autentičnost i integritet računa, kao i obaveza njihove razmjene putem centralne platforme, čime se osiguravaju digitalizacija, interoperabilnost i pouzdana fiskalna kontrola. Kupci kojima se račun izda u papirnom ili digitalnom obliku imat će mogućnost samofakturisanja i provjere validnosti računa putem centralne platforme ili QR kôda.
Novina je i elektronski sistem za evidentiranje transakcija (ESET) kao standardizovani softverski ili cloud sistem koji će omogućiti potpunu elektronsku fiskalizaciju transakcija, uključujući izdavanje računa i e-faktura, sigurnu komunikaciju s Poreznom upravom i arhiviranje podataka. ESET će se u promet isključivo stavljati putem registrovanih proizvođača ili zastupnika, uz stroge tehničke, kadrovske i finansijske uslove, obavezna odobrenja ministarstva i stalni stručni nadzor.
Osim toga, Centralna platforma za fiskalizaciju (CPF) omogućit će Poreznoj upravi praćenje i kontrolu svih transakcija u realnom vremenu. Zakonom se propisuje obavezna registracija obveznika fiskalizacije, mjesta poslovanja, ESET uređaja, operatera, servisa, e-faktura i posredničkih servisa. Posebne aplikacije, poput SMe računa, trebale bi olakšati fiskalizaciju malim obveznicima, osiguravajući potpunu evidenciju, transparentnost i identifikaciju svih učesnika.
Nadzor nad primjenom zakona
Primjenu zakona i pravilno korištenje ESET-a, kako je navedeno u Prijedlogu zakona, nadzirat će Ministarstvo finansija i Porezna uprava FBiH u cilju sprečavanja nepravilnosti i poštovanja tehničkih standarda. Federalna uprava za inspekcijske poslove proširuje nadzor na tržišne inspekcije, a zabranjuju se neodobreno oglašavanje ESET-a, korištenje neodobrenih uređaja i zloupotreba ličnih podataka.
Zakonom su propisane zabrane rada i novčane sankcije za obveznike fiskalizacije koji ne posjeduju odobren ESET, ne izdaju račune ili ne prijavljuju iznajmljene uređaje, s razlikovanjem sankcija za teže i lakše prekršaje. Inspektori mogu naložiti otklanjanje nepravilnosti u roku od sedam do 30 dana, a ponovljeni prekršaji dovode do pooštrenih mjera. Kazne se primjenjuju i na odgovorna lica i fizička lica – klijente.
Čeka se odluka Doma naroda Parlamenta FBiH
Nakon što je Vlada ranije, u novembru 2024. godine, Nacrt zakona o fiskalizaciji transakcija uputila u Parlament, premijer Nikšić rekao je da on predstavlja preduslov za donošenje drugih fiskalnih zakona.
To je ključni uslov za sve druge korake u fiskalnoj reformi (…). To je zakon koji je vezan za stvaranje platforme za fiskalizaciju u realnom vremenu. Želim pohvaliti ekipu iz Ministarstva finansija FBiH koja je predano radila na tome. Kad ga uspijemo finalizirati, biće mi zadovoljstvo da kažem da smo druga zemlja u Evropi koja ga ima. Želja nam je da ga do Nove godine usvojimo.
Nermin Nikšić, 12.11.2024.
U međuvremenu je došlo do smanjenja zbirne stope doprinosa u FBiH, a minimalna plata povećana je na 1.000 KM početkom 2025. godine. Ukoliko zakon o fiskalizaciji transakcija bude usvojen na sjednici federalnog Doma naroda, i nakon što bude u primjeni, Istinomjer će pratiti da li će doći do dodatnog smanjenja stope doprinosa, kako je to najavljivano više puta tokom 2025. godine.
Da bi konačno počela primjena zakona, u praksi je potrebno donijeti i podzakonske akte i uspostaviti tehničke i administrativne kapacitete, što bi, prema Prijedlogu zakona, trebalo biti najkasnije 18 mjeseci od njegovog usvajanja.
Međutim, Nikšićeva konstatacija da će BiH biti druga zemlja u Evropi koja ima ovo zakonsko rješenje daleko je od istine. Slično zakonsko rješenje u okruženju primjenjuju Hrvatska i Crna Gora, a online fiskalizacija u realnom vremenu i izdavanje e-računa vrše se i u drugim zemljama: Sloveniji, Bugarskoj, Slovačkoj…
(Istinomjer.ba)