Kvalifikacija posjedovanja malih količina opojnih droga kao krivičnog djela u FBiH prema mišljenju nekih predstavnika zakonodavne i izvršne vlasti, ali i stručne javnosti, predstavlja trošenje resursa policije i pravosuđa, i dovodi građane/ke BiH u nejednak položaj pred zakonom. U Republici Srpskoj se posjedovanje manjih količina za vlastitu upotrebu tretira kao prekršaj, što građane/ke ovog entiteta stavlja u povoljniji položaj. Iako postoje inicijative upućene iz federalnog Parlamenta, kao i one s kantonalnog nivoa vlasti, još nije došlo do promjene legislative.
Posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga u Federaciji BiH (FBiH) je krivično djelo (čak i za lične potrebe), gdje se za samo posjedovanje može izreći kazna zatvora do jedne godine. Kazne za posjedovanje opojne droge, prema zakonskom okviru, ne razlikuju se u zavisnosti od vrste i količine droge.
U Republici Srpskoj (RS) i Brčko distriktu, s druge strane, krivičnopravnim zakonodavstvom inkriminirsano je samo omogućavanje uživanja opojnih droga. Upotreba opojnih droga na javnom mjestu i držanje za ličnu upotrebu (posjedovanje), za razliku od Federacije BiH, predstavljaju prekršaje za koje je propisana novčana kazna prema Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i zakonima o javnom redu i miru.
Kako u svom tekstu navodi pravnik Miloš Krčmar, u RS se za posjedovanje droge može odgovarati i prekršajno i krivično.
Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga Republike Srpske propisan je prekršaj koji se odnosi na posjedovanje droge. Tim zakonom propisano je, između ostalog, da je zabranjeno posjedovanje opojnih droga, a kazne za navedeni prekršaj su od 500 do 1.500 KM.
S druge strane, Krivičnim zakonikom RS propisana su dva krivična djela koja se odnose na zloupotrebu opojnih droga. Prvo je propisano odredbom člana 207. Krivičnog zakonika i radi se o djelu “Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga”. Drugo krivično djelo propisano je odredbom člana 208. Krivičnog zakonika i u pitanju je “Omogućavanje uživanja opojnih droga”.
“Dakle, o prekršaju se radi kada lice bude zatečeno sa drogom, odnosno kada se kod njega pronađe droga ili kada istu uživa i za takvo djelo se ne izriče kazna zatvora”, navodi Krčmar u tekstu.
Jedna država, dva različita pristupa
Postojanje dva različita pristupa u entitetima dovodi do pravne nesigurnosti građana/ki u BiH, smatraju stručnjaci. Osim toga, nameće se i pitanje svrhe kriminalizovanja posjedovanja manje količine opojnih droga zbog uskraćivanja brojnih prava u budućnosti.
Kako je za Istinomjer rekao pravnik Adnan Kadribašić, postavlja se pitanje da li posjedovanje marihuane treba biti kriminalizovano u FBiH, tj. da li je šteta po društvo toliko izražena da bi opravdala ograničavanje slobode osoba koje je posjeduju.
(…) posebno jer nije određen cenzus u smislu količine i vrijednosti. Posebno jer samo vođenje krivičnog postupka i izricanje sankcije nije jedina posljedica, već je osobama uskraćen pristup brojnim pravima, kao što su pristup zaposlenju, učešće na javnim konkursima, tenderima itd. Kada se uzmu u obzir sve posljedice i sama šteta, teško je zaključiti da je kriminalizacija posjedovanja (malih) količina marihuane opravdana.
Adnan Kadribašić, 18.1.2023.
Mišljenja da je krivično procesuiranje posjedovanja manjih količina opojnih droga opterećenje rada policije i pravosudnih institucija jeste i ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo Admir Katica, koji je upućivao inicijative ka federalnom nivou vlasti za izmjenu zakonodavstva u tom pogledu.
I kao ministar i kao neko ko je dugo u ovoj struci uvjeren sam da je to bespotrebno trošenje resursa. Zamislite, zbog nekoliko grama marihuane vodi se cijeli sudski postupak, izvode se svjedoci, održavaju ročišta, troše se novac i vrijeme. A mogli bismo imati efikasniji sistem koji bi istu pojavu suzbijao kroz prekršajne kazne, ako je to uopšte moguće suzbiti. Važno je da se fokus zadrži na neovlaštenoj proizvodnji i stavljanju u promet droga. Naša policija u posljednje vrijeme pokazuje izuzetne rezultate – oduzeto je i do osam puta više narkotika nego prošle godine.
Admir Katica, 21.10.2025.
Inicijative za dekriminalizaciju u FBiH
Ministarstvo unutrašnjih poslova KS predstavilo je krajem 2023. godine Strategiju i Akcioni plan za sprečavanje i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u Kantonu Sarajevo. Strategijom i Akcionim planom predviđeno je da posjedovanje opojnih droga ne bude više krivično djelo, već da uđe u prekršajnu zonu.
Dekriminalizacija posjedovanja manjih količina opojnih droga za vlastite potrebe, kako se navodi u Strategiji, omogućila bi i provođenje određenih programa smanjenja štete kako bi se postigao veći stepen zdravstvene zaštite pojedinaca/ki i društva u cjelini te osigurao veći stepen sigurnosti za sve građane/ke.
Kako su u odgovoru na Istinomjerov upit naveli iz Ministarstva unutrašnjih poslova KS, prijedlog za dekriminalizaciju posjedovanja manje količine opojnih droga Federalnom ministarstvu pravde dostavio je Tim za nadzor nad provođenjem Strategije za borbu protiv zloupotrebe droga u Kantonu Sarajevo za period 2024–2028.
Delegatkinja u Domu naroda Parlamenta FBiH Vedrana Vujović, koja je ujedno i članica Tima za nadzor nad provedbom Strategije u KS, podnijela je inicijativu u Domu naroda Parlamenta FBiH za izmjene Krivičnog zakona FBiH na način da se dekriminalizuje posjedovanje manje količine opojnih droga kada se one koriste za lične potrebe. Federalno ministarstvo pravde je 25. marta 2025. godine u odgovoru na ovu inicijativu navelo da će inicijativa za izmjene Krivičnog zakona FBiH kojim bi se dekriminalizovalo posjedovanje manje količine opojnih droga u osobne svrhe biti predmet razmatranja u okviru priprema sveobuhvatnih izmjena i dopuna Krivičnog zakona FBiH ili izrade novog Krivičnog zakona FBiH.
Prijedlog za izmjenu Krivičnog zakona došao je i iz Predstavničkog doma od zastupnika Admira Čavalića i Damira Nikšića u aprilu 2024. godine. U odgovoru na ovu inicijativu, u oktobru 2024. godine premijer Vlade FBiH Nermin Nikšić naveo je da predložena intervencija zahtijeva seriozne konsultacije s ekspertima i interresorni pristup, a da će sveobuhvatne izmjene Krivičnog zakona biti obuhvaćene narednim programima rada Vlade FBiH.
S druge strane, ministar Katica kaže da sve više preovladava stav struke i akademske zajednice da bi se mnogo više postiglo prekršajnim sankcionisanjem, što bi, kako smatra, bila i brža i efikasnija mjera.
Čovjek koji konzumira narkotik, suštinski, žrtva je tog krivičnog djela. Zbog toga smo predložili da se razmotri dekriminalizacija posjedovanja manjih količina, što je stav koji dolazi i iz akademske zajednice, ali i iz policijskih krugova. Smatramo da je pokretanje krivičnog postupka zbog, recimo, nekoliko grama marihuane kod osobe koja nije diler nepotrebno trošenje resursa. U takvim slučajevima više bi se postiglo prekršajnim sankcionisanjem i novčanom kaznom, koja bi bila i brža i efikasnija mjera.
Admir Katica, 21.10.2025.
Upravo je na tom tragu profesorica na Fakultetu kriminalističkih nauka u Sarajevu i članica Tima za izradu strategije Irma Deljkić u razgovoru za Fenu 2024. godine obrazložila prijedlog da se propišu količine droge koje bi se definisale kao lična upotreba.
Ovdje bih naglasila da se radi o dekriminalizaciji posjedovanja određene količine droge za vlastite potrebe bez namjere za njeno stavljanje u promet. To bi se odnosilo na sve vrste opojnih droga, gdje bi se onda jasno propisalo koje su to količine za svaku od droga dozvoljene kada je u pitanju njihovo posjedovanje. Kada je u pitanju korištenje, naravno, da biste koristili drogu, morate je posjedovati, tako da je to povezano.
Irma Deljkić, 28.1.2024.
Ipak, dok ne dođe do sveobuhvatnih izmjena Krivičnog zakona u tom pogledu, građani/ke FBiH i dalje će biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na one koji žive u RS, a krivični postupci protiv lica koja posjeduju manje količine opojnih droga za vlastite potrebe i dalje će predstavljati teret za policiju i pravosudne organe u tom entitetu.
(Istinomjer.ba)