Analize

Hitna procedura postaje pravilo: Kako NSRS sve rjeđe uključuje javnost u zakonodavni proces

Trend sve rjeđeg održavanja redovnih sjednica, ali i učestalo usvajanje predloženih zakona ili njihovih izmjena po hitnoj proceduri u Narodnoj skupštini RS i nije novost. Analizirali smo dosadašnji rad ovog zakonodavnog organa: 14 redovnih sjednica tokom mandata 2018–2022. i 21 od 26 prijedloga zakona usvojen po hitnom postupku.

Izvor: Narodna skupština RS

Tokom pres-konferencije o radu Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) koja je održana 17. juna 2025. godine poslanik Bojan Kresojević (PDP) komentirao je (ne)učestalost održavanja sjednica NSRS, posebno član 113. Poslovnika o radu kojim se definira stalno zasjedanje ove zakonodavne institucije.

Za prvih šest mjeseci ove godine održane su svega dvije redovne sjednice Narodne skupštine; to znači da se sjednice Narodne skupštine održavaju jednom u tri mjeseca. Član 113. Poslovnika o radu Narodne skupštine definiše da Narodna skupština zasjeda u stalnom zasjedanju. Ako je ovo stalno zasjedanje, da imamo jednu sjednicu u tri mjeseca, šta bi onda bilo da imamo nestalno, povremeno zasjedanje?

Bojan Kresojević, 17.6.2025.

Narodna skupština RS je tokom 2025. godine održala dvije redovne sjednice – u martu i maju 2025. godine. Naredna ovakva sjednica zakazana je za 1. juli 2025. godine. Osim dvije redovne, u periodu od februara do juna 2025. godine ova zakonodavna institucija održala je ukupno šest posebnih sjednica (1, 2, 3, 4, 5, 6), dok je sljedeća zakazana također za 1. juli.

Poslovnikom o radu NSRS definirano je da sazivanje posebne sjednice može zatražiti 28 narodnih poslanika, ili jedna trećina ukupnog broja poslanika, predsjednik i Vlada entiteta, kao i član Predsjedništva BiH iz RS ili kandidat za premijera. Pravo na sazivanje posebne sjednice, ukoliko za to postoje opravdani razlozi, u roku od sedam dana ima i predsjednik NSRS, a termin njenog održavanja određuje Kolegijum NSRS.

Do juna 2025. godine NSRS je održao 14 redovnih i 22 posebne sjednice. Tokom mandata 2018–2022. posebne sjednice češće su održavane od redovnih, pa je tako održano 37 posebnih i 22 redovne sjednice. U mandatu 2014–2018. ukupan broj redovnih sjednica bio je 25, dok je posebnih bilo 29.

Kada je riječ o održavanju sjednica tokom tekućeg mandata, Kresojević je istakao da je NSRS održao nešto više od deset redovnih sjednica od početka mandata.

Broj sjednica koji ima ovaj saziv Narodne skupštine za 32 mjeseca je 13… Svaki naredni saziv od 2010. imao je sve manje sjednica. Tako je saziv od 2014. do 2018. imao 19, saziv od 2018. do 2022. 16 i ovaj saziv svega 13 redovnih sjednica.

Bojan Kresojević, 17.6.2025.

Jedanaesti saziv Narodne skupštine Republike Srpske potvrđen je na konstituirajućoj sjednici 15. novembra 2022. godine. Od tada je održano ukupno 13 redovnih (14 s konstituirajućom sjednicom) i 22 posebne sjednice ove zakonodavne institucije.

Tokom mandata 2018–2022. NSRS je od konstruiranja u novembru 2018. godine do juna 2021. godine održao 16 redovnih sjednica (17 s konstituirajućom), dok je posebnih održano 19. U mandatu 2014–2018, u periodu od novembra 2014. do juna 2017. godine održano je 19 redovnih i 23 posebne sjednice.

Kresojević je također komentirao često upućivanje prijedloga zakona na raspravu po hitnom postupku.

Ono što je važno reći jeste da od početka godine imamo 26 usvojenih zakona, od čega je 21 zakon usvojen po hitnoj proceduri. To znači da je na ovaj način izbjegnuta javna rasprava, izbjegnuta je faza nacrta zakona, razmatranja u Narodnoj skupštini, i na taj način smo dobili mnogo lošija zakonska rješenja nego što je to potrebno.

Bojan Kresojević, 17.6.2025.

Od 25. februara 2025. godine, kada je održana prva ovogodišnja sjednica, do 20. maja, kada je NSRS posljednji put zasjedao, usvojena su ukupno 32 zakonska propisa – 26 zakona (1, 2, 3, 4, 5, 6) i šest nacrta zakona (1, 2). Od 26 usvojenih zakona, tek je pet usvojeno po redovnom postupku.

Poslanica u NSRS Tanja Vukomanović (PDP) istakla je da se hitni postupak često zloupotrebljava nauštrb građana/ki ovog entiteta.

Hitnost je velika zloupotreba u ovoj skupštini, a to u prevodu znači što manje javnosti, što manje rasprave i što manje mogućnosti da se zakon od nacrta poboljša do onog njegovog prijedloga koji u konačnici bude usvojen (…). To je jako loše za samu demokratiju, za sam kvalitet zakona i dokumenata koje mi imamo.

Tanja Vukomanović, 17.6.2025.

Članom 213. Poslovnika o radu NSRS uređeno je donošenje zakona po hitnom postupku. Na ovaj se način mogu donositi za­koni ko­jim se ure­đu­ju pi­ta­nja i od­no­si na­sta­li usljed nepredvidivih okol­no­sti ili zakoni za koje je Ustavni sud RS utvrdio neusklađenost s Ustavom. Ovakav zakon na sjednici mogu podnijeti predsjednik i Vlada RS, poslanik uz podršku 15 glasova ili klub poslanika s više od deset članova. Ukoliko se predloženi zakonski propis razmatra po hitnoj proceduri, rasprave ili pretresi zakona su onemogućeni, što ograničava poslanike/ce da učestvuju u predlaganju amandmana.

S obzirom na to da se o nacrtu zakona po Poslovniku o radu ne može raspravljati po hitnoj proceduri, novoformulirani zakoni često se predlažu u formi prijedloga radi izbjegavanja javnog uvida, javne rasprave ili upućivanja amandmana. Poslanici/e će i na 15. redovnoj sjednici, zakazanoj za 1. juli 2025. godine, raspravljati o šest zakona, pri čemu će tri razmatrati po hitnom postupku. Riječ je o Prijedlogu zakona o platama zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave, Prijedlogu zakona o izmjeni i dopuni Porodičnog zakona te Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

Sve češće donošenje zakona po hitnom postupku, ali i sve manje redovnih sjednica, sugerira da transparentnost zakonodavnog procesa slabi, ali i učešće građana/ki u procesu donošenja odluka u Republici Srpskoj. Iako je Poslovnikom o radu omogućeno donošenje zakona po hitnom postupku, kao i održavanje posebnih sjednica, učestala pojava ovih postupaka u zakonodavnom procesu u RS smanjuje njihovu važnost pri donošenju krucijalnih odluka za građane/ke koji/e žive u ovom entitetu. Stepen demokratičnosti stoga se može dovesti u pitanje, posebno kada se procedure zloupotrebljavaju u korist politikantstva.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!