Iako je kriminalizacija femicida izostala iz predloženih propisa, Vlada FBiH predložila je veći broj mjera kojim se potiče naprednija zaštita od nasilja u porodici i nad ženama, ali i veće kazne za počinitelje definiranih kaznenih odredbi.
Regulacija zaštite od nasilja nad porodicom i ženama na političkoj sceni spominje se već duži niz godina. Prema podacima Fondacije CURE, od 2013. do novembra 2023. godine ubijeno je više od 60 žena, a prema dostupnim informacijama, u prethodnoj godini život je izgubilo njih najmanje deset (1, 2). Prijedlog zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama FBiH usvojen je u Predstavničkom domu federalnog parlamenta 4. februara 2025. godine.
Kako se navodi na platformi Javna rasprava, cilj zakona je zaštita žrtava nasilja u porodici i nasilja prema ženama te suzbijanje i prevencija ovog nasilja, kojim se krše ljudska prava i slobode. Također, u federalno zakonodavstvo djelimično se preuzima Direktiva (EU) 2024/1385 Evropskog parlamenta i Vijeća Evrope od 14. maja 2024. godine o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u porodici (SL 12024/1365), a Vlada FBiH vodila se i preporukama za provođenje Istanbulske konvencije.
U odnosu na važeći zakon, ovim propisom Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavezalo se uspostaviti 24-satnu besplatnu SOS telefonsku liniju, čija je svrha očuvati anonimnost žrtava. Ovim odredbama proširen je i angažman nevladinog i civilnog sektora, ali i Vlade FBiH u multisektorskom pristupu i koordinaciji Strategijom za zaštitu od nasilja. Uspostavlja se Komisija za praćenje primjene pri Federalnom ministarstvu pravde, a propisano je i obavezno vođenje evidencije i izvještavanja, kao i obaveza redovnog stručnog osposobljavanja. Policijski službenici također su dužni izaći na teren svaki put kada zaprime prijavu o nasilju u porodici, a kazna za kršenje zaštitnih mjera sada je utvrđena na tri godine.
Jednu od ključnih izmjena u ovom zakonu – uvođenje nadzora nad optuženim putem elektronskog nadzora ili tzv. narukvica s GPS-om – inicirala je Fondacija “Boris Divković”, to jeste nekoliko zastupnica i delegatkinja Naše stranke još u martu 2024. godine. Anes Hodžić, šef Odjela Fondacije “Boris Divković” za politike istraživanja, nakon podnošenja inicijative istakao je da je ova praksa rezultirala smanjenjem nasilja za 95% u odnosu na slučajeve gdje nasilniku nije dodijeljena ova narukvica.
Predloženi zakon o zaštiti od nasilja u porodici izazvao je pozitivne reakcije širom ovog entiteta, ali u Vladi i Parlamentu FBiH ostaje zvanično definiranje femicida kao kaznenog djela. Podsjećamo, u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona, skinutog s dnevnog reda 17. sjednice Predstavničkog doma PFBiH 4. februara 2025. godine, ekspertna radna grupa FMP odbila je prijedlog kriminalizacije femicida. Odluku su obrazložili prvenstveno “smatrajući da važeći član 166. KZ FBiH pruža dovoljnu zaštitu za procesuiranje krivičnog djela ubivstva žene, obzirom da isto kvalificira kao ubistvo iz mržnje, što daje sudovima u FBiH mogućnost za izricanje većih kazni”.
Kako se navodi u obrazloženju ovog zakona, problem s kriminalizacijom femicida jeste utvrđivanje činjenice da je ubistvo žene počinjeno samo zato što je žrtva žena.
Na platformi Javna rasprava možete pročitati detaljnije analize ovih zakona (1, 2), glasati za ili protiv rješenja koja nudi te postaviti pitanja i dati prijedloge parlamentarcima i parlamentarkama o ovom i drugim zakonima.
U sklopu monitoringa ispunjenja predizbornih obećanja Vlade Federacije BiH, Istinomjer prati i obećanje HDZ-a BiH “Osnaživanje programa prevencije svih oblika nasilja”, koje je ocijenjeno započetim. Tokom mandata 2022–2026. pratit ćemo aktivnosti i na ispunjavanju ovog obećanja.
(Istinomjer.ba)