O neopravdanom entuzijazmu domaćih vlasti na posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH Istinomjer je već pisao. Tragom tvrdnje zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Jasmina Emrića o ocjeni 0,7 za pripremljenost BiH na evropskom putu, provjerili smo gdje je BiH sada i kako stoji u odnosu na druge države koje teže pridruživanju Evropskoj uniji.
Tokom gostovanja u emisiji “Istraga sedmice” emitovanoj 12.11.2023. godine Emrić je naveo da je prosječna pripremljenost BiH ocijenjena sa 0,7 prema podacima Evropske komisije.
(…) Evropska komisija svake godine procjenjuje pripremljenost svake države (…) koje teže punopravnom članstvu ka Evropskoj uniji. Znači, procjenjuje njihovu pripremljenost za svaku oblast. Za svaku od ove 33 oblasti i daje ocjenu te pripremljenosti.
I ta ocjena se kreće od 0 do 5, i Bosna i Hercegovina tu prosječnu ocjenu pripremljenosti ima 0,7.
Jasmin Emrić, 12.11.2023.
Imajući u vidu da u izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini nije navedena brojevna skala, poslali smo upit Jasminu Emriću o izvoru ovih podataka.
Zastupnik Emrić nas je u svom odgovoru uputio na izvještaj Scoreboard – The true state of accession (Semafor – Pravo stanje pristupanja) koji je izradila organizacija European Stability Initiative (ESI).
Evropska inicijativa za stabilnost (ESI) je trust mozgova (think tank) koji se fokusira na jugoistočnu Evropu i proširenje Evropske unije. Osnovan je 1999. godine u Sarajevu, a danas ima kancelarije u Berlinu, Briselu i Istanbulu.
Dio izvještaja Evropske komisije je ostvareni napredak u 33 poglavlja na koje su podijeljeni pristupni pregovori za EU.
ESI je u martu 2023. godine objavio istraživanje u kojem je kvantificirana skala koju Evropska komisija koristi za ocjenjivanje napretka u ta 33 poglavlja. Tu je izvršena usporedba rezultata izvještaja za 2022. godinu šest zemalja zapadnog Balkana te prvih procjena za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, koje su objavljene u februaru 2023.
Za opisivanje napretka ostvarenog tokom izvještajnog perioda Evropska komisija koristi ljestvicu kojom je opisano trenutno stanje u tim oblastima. ESI je u svom istraživanju tekstualni opis prikazao brojem kako je prikazano u tabeli ispod.
Istraživanje ESI-ja obuhvatilo je ukupno deset zemalja. Crna Gora imala je najbolji rezultat, za njom slijede Srbija, Sjeverna Makedonija i Turska. Na dnu ovog poretka su Kosovo, Moldavija i BiH.
Prema prošlogodišnjim rezultatima, spremnost Bosne i Hercegovine da preuzme obaveze iz članstva u EU bila je najniža.
Analiza
Metodologiju koju je ESI koristio za svoje istraživanje u martu 2023. primijenili smo na izvještaje o Kosovu, Moldaviji i Bosni i Hercegovini iz novembra 2023, odnosno na zemlje koje su imale najniži prosječni broj bodova. Kako bi slika bila jasnija, i martovske i novembarske rezultate prikazali smo bez zaokruženja.
Unutar samih poglavlja izvještaja Evropske komisije opisivan je napredak unutar pojedninih oblasti u tom poglavlju, čime se nije bavila metodologija koju smo koristili.
Za opisivanje korištena je skala: nazadovanje, bez napretka, ograničen napredak, određeni napredak, dobar napredak i vrlo dobar napredak.
Da bi bilo jasnije, Poglavlje 23: Pravosuđe i osnovna prava već je godinama na određenom nivou pripremljenosti (1), a u posljednjem izvještaju u ovoj oblasti, sveukupno gledajući, zabilježen je ograničen napredak, što nije promijenilo ocjenu pripremljenosti. Naime, određeni napredak u ovom poglavlju zabilježen je zbog izmjena Zakona o VSTV-u što je jedan od prioriteta, ali zakonom se nije postiglo ono zbog čega je uvršten u prioritete tako da ocjena za pripremljenosti u nije rasla. U istom poglavlju zabilježeno je i nazadovanje u okviru slobode izražavanja zbog povratka klevete u Krivični zakonik Republike Srpske, bez napretka bilo je i devet oblasti na kojima je potrebno raditi (sukob interesa, dvije škole jednim krovom, borba protiv diskriminacije…).
Posmatrajući sva 33 poglavlja, bez napretka je opisano 20 poglavlja, ograničeni napredak zabilježen je na 10 poglavlja i tek je na tri postojao određeni napredak, ali i dalje nedovoljan da se ocjena pripremljenost BiH za EU u tim poglavljima poveća.
Kada je riječ o napretku Bosne i Hercegovine od 2019. godine, napredak je zabilježen samo u izvještaju za 2022. godinu, i to u poglavlju o finansijskoj kontroli. BiH je tada dostigla određeni nivo pripremljenosti u ovoj oblasti. Postignut je dobar napredak u ispunjavanju preporuka datih 2021. godine.
Ovako izgleda napredak u pripremljenosti BiH od 2019. do 2023. godine.
Entuzijazam
Podsjećamo da je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić rekao da je posljednji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH “najbolji do sada”, dok je ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković rekao da “ne postoji zemlja u regionu koja je od dobijanja kandidatskog statusa do dobijanja uslovnog zelenog svjetla za otvaranje pregovora prošla u 10 mjeseci.”
O neutemeljenosti očekivanja da će Brisel odobriti pregovore BiH Istinomjer je već pisao.
Neopravdanost entuzijazma jasna je i iz činjenice da, pored neispunjavanja 14 prioriteta, napredak u 33 poglavlja tokom 2023. godine nije ostvaren. Da stvar bude pesimističnija, u jednoj oblasti zabilježeno je nazadovanje, dok takva ocjena nije zabilježena u izvještaju iz 2022. godine.
Prema podacima iz izvještaja Evropske komisije i kvantifikaciji podataka u skladu s metodologijom koju je napravila Evropska inicijativa za stabilnost, Bosna i Hercegovina je suvereno na posljednjem mjestu država koje pretenduju na članstvo u EU.
(Istinomjer.ba)
Napomena: Analiza je izmijenjena 25.11.2023. godine kako bi jasnije diferencirala dvije skale koje su u njoj spomenute. Prvobitna verzija analize je arhivirana.