O legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe već se duže vremena govori u bosanskohercegovačkoj javnosti, no malo su toga u tom pogledu uradili nadležni. Problem predstavlja pravna regulativa kojom su kanabis i svi njegovi derivati svrstani u ilegalne supstance. Međutim, iako je to slučaj, u BiH se na policama kozmetičkih i drugih trgovina mogu naći proizvodi na kojima je naznačeno da sadrže kanabinoide te se postavlja pitanje kako su se oni našli na tržištu. Osim nemogućnosti korištenja kanabisa u medicinske svrhe, u BiH je prisutan i problem “pravne nesigurnosti” građana/ki u pogledu kaznene politike spram posjedovanja kanabisa za ličnu upotrebu. Dok se u jednom bh. entitetu posjedovanje i korištenje manjih količina kanabisa tretiraju kao prekršaj, u drugom su okarakterisani kao krivično djelo.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je još 2019. godine dala niz preporuka Ujedinjenim narodima za ažuriranje opsega kontrole kanabisa i srodnih supstanci, a krajem 2020. godine Komisija UN-a za opojne droge (CND) ponovo je klasifikovala kanabis i smolu kanabisa na međunarodnu listu koja prepoznaje njihovu medicinsku vrijednost. Zastupnici/e u Evropskom parlamentu još su u februaru 2019. godine podržali/e Rezoluciju o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe. Iako je SZO službeno preporučio da se sastojak kanabisa kanabidiol (CBD) ne bi trebao kategorizovati kao kontrolisana tvar, ne postoji usklađenost na nivou EU niti za medicinsku niti za rekreacijsku upotrebu kanabisa.
Kako se navodi na stranici Evropskog parlamenta, biljka kanabisa sastoji se od više od 480 spojeva, uključujući preko 100 kanabinoida, od kojih su najpoznatiji THC (D9-tetrahidrokanabinol) i kanabidiol (CBD). THC je glavni psihoaktivni sastojak kanabisa koji uzrokuje ovisnost; CBD nema otrovnih sastojaka niti uzrokuje ovisnost. Medicinska upotreba kanabisa i kanabinoida, navodi se, može se odnositi na široku paletu biljnih i sintetskih pripravaka i proizvoda.
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je u novembru 2005. godine usvojila Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, koji je na snagu stupio u februaru 2006. godine. (Službeni glasnik BiH, 8/06). Prema ovom zakonskom rješenju, kanabis i svi njegovi derivati i preparati svrstani su na listu zabranjenih supstanci čiji su uzgoj, proizvodnja, promet, posjedovanje i upotreba zabranjeni osim u svrhe medicinskog ili naučnog istraživanja, ili u sudskomedicinske, nastavne ili policijske svrhe. Interesantno je da se u ovom zakonskom rješenju brojne druge opojne droge nalaze na listi supstanci čije je korištenje dozvoljeno uz nadzor, a među njima se nalazi i kokain.
Još je u augustu 2019. godine zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PD PSBiH) Saša Magazinović uputio poslaničko pitanje Ministarstvu civilnih posla BiH u vezi sa stavom ovog ministarstva o legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe te da li se može očekivati bilo kakav pomak kako bi brojni/e korisnici/e došli/e do lijeka na legalan način, o čemu smo pisali još 2021. godine. Od tada do danas, kako je za Istinomjer rekao Magazinović, učinjeni su određeni pomaci, pa trenutno ne postoji institucija ili politička partija u zemlji koja se protivi legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe, ali problem predstavlja kompleksan politički sistem u zemlji. Vijeće ministara BiH sredinom 2022. godine usvojilo je izmjenu Odluke o imenovanju članova Komisije za suzbijanje zloupotrebe opojnih droga koja bi trebala pripremiti nacrt zakona kojim bi se kanabis legalizovao u medicinske svrhe.
Ono što je trenutna situacija jeste da je Komisija za opojne droge stava da treba odobriti gotove lijekove na bazi kanabisa, što za jedan broj ljudi znači korak naprijed u odnosu na ovo trenutno, dok drugi smatraju da to nije sveobuhvatno rješenje i da ono ne podrazumijeva ulje kanabisa i da tu odluku treba proširiti. U svakom slučaju, ono što se mora desiti da bi ova priča u potpunosti bila funkcionalna, a to je da se izmijeni državni zakon gdje će sadašnja formulacija da je korištenje kanabisa dozvoljeno u svrhu medicinskog istraživanja biti preformulisana u medicinske svrhe i, naravno, to nije jedini član, još je nekoliko stvari koje treba promijeniti, što takođe treba biti zajednički stav institucija, uključujući entitetska ministarstva zdravlja. Dobra vijest je da postoji saglasnost, loša vijest je da to ide prilično sporo, ali da je ovaj proces za mene lično izuzetno važan i ne želim na bilo koji način da ga svojim djelovanjem zaustavim, usporim ili da se bilo koji od aktera na bilo koji način osjeti nepoželjnim u procesu ili da zbog te svoje reakcije zaustavi svoje djelovanje itd.
Saša Magazinović, 5.4.2023.
Kako je sredinom 2022. godine pisao portal Klix, Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH pripremila je odluku o izmjeni, odnosno dopuni liste opojnih droga kojim bi se kanabis s liste “Zabranjena tvar i biljka” prebacio na listu “Tvari i biljke pod strogom kontrolom”.
Prethodno je na sjednici Komisije za opojne droge razmatrano da se kanabis prebaci s jedne liste na drugu i tako relaksira njegova upotreba isključivo u svrhe liječenja oboljelih. Tada je, kako je pisao Klix, načelno dogovoreno da to može “proći”, ali samo u doziranom obliku, odnosno kao gotov lijek. Na sjednici je Komisija zadužila i Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH da pripremi odluku, što je i učinjeno, ali se još uvijek čeka novo zasjedanje Komisije koja ovu odluku treba odobriti te je proslijediti Vijeću ministara BiH.
Magazinović ističe i da legalizacija kanabisa u medicinske svrhe više nije progresivna inicijativa kakva je bila prije mnogo godina, nego je, kako naglašava, “praktično međunarodna obaveza države BiH u skladu sa svjetskim pravilima, konvencijama i preporukom SZO-a, a i Evropskog parlamenta, koji je preporučio to zemljama članicama”.
Evo, nismo članica, jesmo aspirant za članstvo, tako da i to nije nevažno. Ja se iskreno nadam da ovaj period sada koji završava, a to je promjena vlasti na državnom nivou i popuna novim kadrovskim rješenjima i Vijeća ministara i institucija, zapravo treba biti početak kraja ovog procesa da se on završi i da dobijemo usaglašeni prijedlog zakona, a da podzakonske akte institucije usaglašeno riješe.
Saša Magazinović, 5.4.2023.
Brojni/e korisnici/e, ali i protivnici/e legalizacije
U Bosni i Hercegovini su brojni/e korisnici/e ulja kanabisa do kojeg, javna je tajna, dolaze na ilegalne načine. Irfan Ribić, glumac i aktivista za legalizaciju kanabisa, koji djeluje u okviru Udruženja “KanaBiH”, u razgovoru za portal E-trafika početkom godine upravo je ukazao na ovaj problem, jer se i sam liječio uljem kanabisa koje je nabavljao ilegalno.
Legalizacija bi omogućila ukidanje crnog tržišta i pacijenti bi sami došli u jednu situaciju koja im u startu nudi ogromnu sigurnost, a to je možda i najpotrebnije u cijeloj ovoj priči. Kada sam kretao u sve ovo, meni je samo bilo važno da ne sjednem sa čovjekom koji će me prevariti.
Irfan Ribić, 24.1.2023.
Prema Magazinovićevim riječima, u BiH postoje četiri interesne grupe koje se protive legalizaciji kanabisa u medicinske svrhe – svaka iz svojih razloga, koji su uglavnom ekonomske prirode – a kao prvu upravo ističe onu koja na ilegalnom tržištu često prodaje proizvode sumnjive kvalitete.
Dakle, njima nije cilj da se legalizuje i da na liječnički recept ljudi kupuju ulje kanabisa u apotekama, njihov cilj je da i dalje oni prodaju ulje vrlo sumnjivog kvaliteta. Često se zna desiti da to bude staro motorno ulje kojem se dodaju aroma i miris i ljudima se prodaje otrov kao lijek i uzimaju ogromne svote novca. Druga grupa su sigurno farmaceutske kompanije koje, iako je bh. tržište malo, više vole da oni prodaju svoje lijekove, nego da ljudi probaju nešto drugo, ponavljam, na liječnički recept i preporuku, a ne, kako to farmaceuti pokušavaju objasniti, da će svako sebe liječiti kako mu padne na pamet. Treća grupa su oni koji su za legalizaciju, ali isključivo da uvoze ulje kanabisa, i to su uglavnom oni koji su spremili i firme i partnere u inostranstvu da na ovom zarade veliki novac. Četvrta grupa su oni koji se takođe zalažu za legalizaciju, ali da se samo proizvodi, i oni su takođe vrlo spremni za biznis. Mene lično ne interesuju ni prva, ni druga, ni treća, ni četvrta grupa – mene interesuje da osoba u stanju potrebe dobije lijek ulje kanabisa na liječnički recept tako što će ga kupiti u apoteci, kao što je to u inostranstvu.
Saša Magazinović, 5.4.2023.
Proizvodi koji sadrže kanabinoide ipak na tržištu
Iako se svi kanabinoidi nalaze na listi zabranjenih supstanci u tablicama u prilogu Zakona o suzbijanju opojnih droga, nije rijetkost da se na policama trgovina u BiH ipak mogu naći proizvodi (1, 2, 3) na kojima je naznačeno da u sebi sadrže veće ili manje postotke ovih supstanci.
Istinomjer se obratio Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH upitom kako su se ovi proizvodi našli na domaćem tržištu.
Naša agencija ne odobrava plasman predmetnih proizvoda, niti je nadležna za promet na malo. Nadležni smo za lijekove i medicinska sredstva, te vas ovim putem obavještavamo da za tržište BiH nismo odobravali lijekove na bazi konoplje.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH, 3.2.2023.
Upit smo slali i na adresu Ministarstva zdravlja FBiH, no odgovor do momenta objave ovog teksta nismo dobili.
Na činjenicu da se brojni spomenuti proizvodi nalaze na policama trgovina ukazuje i Magazinović, koji kaže kako nadležne institucije smatraju da njihov promet nije u skladu sa zakonom. Stoga ističe kako uz legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe promet tih proizvoda treba biti zakonski regulisan tako da se propiše njihov kvalitet, kao i da se mjeri postotak različitih kanabinoida kako bi korisnici/e znali/e šta kupuju.
Ono što buni javnost jeste to da je na tržištu prisutno dosta proizvoda na bazi kanabisa. Radi se o dijetetskim proizvodima, o suplementima, o kremama itd. Kako je to došlo na tržište, dobićemo uskoro odgovor, ali iako se ja zalažem da su to proizvodi koji se mogu kupiti, jer se zalažem i da se lijek na bazi kanabisa može kupiti, ipak je važno reći da institucije smatraju da je to sve zajedno nelegalno iz razloga što su zakonom zabranjena ulja, ekstrakti, tinkture i biljka kanabisa i svi aktivni sastojci kojih ima u tim proizvodima. Dakle, tržište je potpuno neregulisano i stvara se zabuna da je kanabis u BiH na neki način legalan, makar i kroz dijetetske proizvode ili kreme; zapravo, istina je da je zabranjeno apsolutno sve.
Saša Magazinović, 5.4.2023.
Uzgoj industrijske konoplje samo u RS
U Republici Srpskoj od početka 2021. godine na snazi je Pravilnik o uslovima za uzgoj industrijske konoplje kojim su propisani način izdavanja odobrenja za uzgoj industrijske konoplje, obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja za uzgoj industrijske konoplje, potrebna dokumentacija, kao i način vođenja evidencije o izdatim odobrenjima.
Kako su za Istinomjer naveli iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, industrijska konoplja može se uzgajati samo na osnovu odobrenja za uzgoj koje izdaje Ministarstvo, a odobrenje za uzgoj industrijske konoplje izdaje se za površinu od minimalno jednog hektara i važi jednu sjetvenu sezonu.
Pravilnikom je definisano da je “industrijska konoplja konoplja (Cannabis sativa L.) čiji sadržaj tetrahidrokanabinola (THC) u suvoj materiji biljke ne prelazi 0,2 odsto i čija sorta je upisana u sortnu listu u skladu s propisima o sjemenu poljoprivrednog bilja”.
Međutim, iz odgovora je vidljivo da je u protekle dvije godine izdato tek nekoliko odobrenja za uzgoj.
U skladu sa navedenim, Ministarstvo je u 2021. godini izdalo 12 odobrenja (ukupne površine 27,5 ha) za uzgoj industrijske konoplje, a u 2022. godini izdato je ukupno 10 odobrenja (ukupne površine 13,8 ha) za uzgoj industrijske konoplje. S tim u vezi, u 2021. godini 9 uzgajivača (ukupna površina 18 ha) je prijavilo proizvodnju, a u 2022. godini 5 uzgajivača (ukupna površina 5,8 ha) je prijavilo proizvodnju industrijske konoplje.
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, 11.1.2023.
S druge strane, u Federaciji BiH ne postoji sličan pravilnik, a početkom 2023. godine Sanela Klarić i Damir Nikšić iz Naše stranke podnijeli su inicijativu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kojom su tražili izradu pravilnika kojim bi bio omogućen “uvoz sjemena, kao i uzgoj i prerada industrijske konoplje s ciljem proizvodnje vlakana, sjemena za prehranu životinja, daljnjeg razmnožavanja i prerade sjemena”.
Nejednaka kaznena politika u BiH
Prodaja ulja kanabisa smatra se krivičnim djelom u vezi s neovlaštenim prometom i neovlaštenom proizvodnjom opojnih droga, a ta djela regulisana su krivičnopravnim zakonodavstvom na nivou Bosne i Hercegovine, entiteta i Brčko distrikta.
U Federaciji BiH, posjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga je krivično djelo (čak i za lične potrebe), gdje se za samo posjedovanje može izreći kazna zatvora do jedne godine. Kazne za posjedovanje opojne droge, prema zakonskom okviru, ne razlikuju se u zavisnosti od vrste i količine droge. Kako za Istinomjer ističe prof.dr Irma Deljkić s Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, u Federaciji BiH sama upotreba opojnih droga nije regulisana zakonom na nivou Federacije, već na nižem (kantonalnom) nivou.
Naime, nekoliko kantona, kroz svoje zakone o javnom redu i miru, zabranjuje upotrebu i posjedovanje droga na javnom mjestu. Ovo zadnje bi značilo da su Krivični zakon FBiH i prekršaji u pojedinim kantonima u koliziji, s obzirom na to da je posjedovanje opojne droge propisano kao krivično djelo u Federaciji BiH.
Prof.dr Irma Deljkić, 18.1.2023.
U Republici Srpskoj i Brčko distriktu, s druge strane, krivičnopravnim zakonodavstvom inkriminirsano je samo omogućavanje uživanja opojnih droga. Upotreba opojnih droga na javnom mjestu i držanje za ličnu upotrebu (posjedovanje), za razliku od Federacije BiH, predstavljaju prekršaje za koje je propisana novčana kazna prema Zakonu o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga, kao i zakonima o javnom redu i miru.
Kako u svom tekstu navodi pravnik Miloš Krčmar u RS se za posjedovanje droge može odgovarati i prekršajno i krivično.
Zakonom o proizvodnji i prometu opojnih droga Republike Srpske propisan je prekršaj koji se odnosi na posjedovanje droge. Tim zakonom propisano je, između ostalog, da je zabranjeno posjedovanje opojnih droga, a kazne za navedeni prekršaj su od 500 do 1.500 KM.
S druge strane Krivičnim zakonikom RS propisana su dva krivična djela koja se odnose na zloupotrebu opojnih droga. Prvo je propisano odredbom člana 207. Krivičnog zakonika i radi se o djelu “Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga”. Drugo krivično je propisano odredbom člana 208. Krivičnog zakonika i u pitanju je „Omogućavanje uživanja opojnih droga“.
Pravna nesigurnost građana/ki pred zakonom
Postojanje dva različita pristupa u entitetima dovodi do pravne nesigurnosti građana/ki u BiH, smatraju stručnjaci. Osim toga, nameće se i pitanje svrhe kriminalizovanja posjedovanja manje količine kanabisa, zbog uskraćivanja brojnih prava u budućnosti. Kako je za Istinomjer rekao pravnik Adnan Kadribašić, postavlja se pitanje “da li posjedovanje marihuane treba biti kriminalizirano u FBiH, tj. da li je šteta po društvo toliko izražena da bi opravdala ograničavanje slobode osoba koje istu posjeduju”.
Posebno jer nije određen cenzus u smislu količine i vrijednosti. Posebno jer samo vođenje krivičnog postupka i izricanje sankcije nije jedina posljedica, već je osobama uskraćen pristup brojnim pravima, kao što su pristup zaposlenju, učešće na javnim konkursima, tenderima itd. Kada se uzmu u obzir sve posljedice i sama šteta, teško je zaključiti da je kriminalizacija posjedovanja (malih) količina marihuane opravdana.
Adnan Kadribašić, 18.1.2023.
Slično smatra i Džemal Murga, penzionisani inspektor Odjeljenja za borbu protiv narkomanije MUP-a Kantona Sarajevo, koji je već više od decenije aktivan u propagiranju legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, ali i dekriminalizacije njegove upotrebe.
Ja uopće ne razumijem u čemu je problem. Da li sam za legalizaciju u zdravstvene svrhe? Sto posto. Imamo morfin, kodein i druge psihoaktivne materije, zašto bi onda ovo bilo problem? Dekriminalizacija, da nije krivično djelo jednokratna upotreba. Tužno je da ja moram otići u Lukavicu jer tamo je prekršaj ako me uhvati policija, a ovdje je krivično djelo. Tužno je da hiljade momaka ide u operativnu i kaznenu evidenciju zbog jednog jointa. Koliki su to troškovi za državu?
Džemal Murga, 28.10.2021.
Zemlje Evropske unije, ali i druge zemlje širom svijeta, imaju različite pristupe kada se govori o upotrebi kanabisa u medicinske svrhe, ali i tretmanu posjedovanja ove biljke u krivičnim zakonima. Kako je kanabis zakonski tretiran u pojedinim zemljama svijeta, pogledajte na mapi ispod.
Kako se vidi iz svega navedenog, legalizacija kanabisa u medicinske svrhe tema je o kojoj se priča već duže, a tek nedavno učinjeni su prvi konkretni koraci u smjeru izmjena zakonskog rješenja. Međutim, dok do toga konačno ne dođe, brojni/e korisnici/e, kojih je sve više, i dalje će ulje kanabisa nabavljati na crnom tržištu izlažući se krivičnoj odgovornosti.
(Istinomjer.ba)