Na nivou Federacije BiH postoje propisi kojima se uređuje upravljanje ambalažnim, elektronskim i elektroničkim otpadom, kao i njihova reciklaža, dok su za njihovo provođenje zadužena općinska i jedno kantonalno komunalno preduzeće u Kantonu Sarajevo (KS). Federalno ministarstvo okoliša i turizma ima mogućnost da podrži projekte iz ove oblasti kroz davanje preporuka za implementaciju projekata, a i kantonalna ministarstva mogu takve projekte finansirati u okviru svojih nadležnosti. Međutim, nedostatak sistemskih rješenja i podjela nadležnosti na različitim nivoima vlasti otežavaju dostizanje postavljenih ciljeva i implementaciju određenih projekata na teritoriji cijelog entiteta.
U drugoj polovini prošle godine u Kantonu Sarajevo i Mostaru postavljeni su prvi pametni uređaji za prikupljanje ambalažnog otpada – reciklomati. Prema informacijama koje je Istinomjer dobio, prvi podaci govore da je odziv građana/ki vrlo pozitivan i da je povećana količina prikupljenog otpada.
Nakon što su u augustu 2022. godine u Sarajevu postavljeni prvi pametni reciklomati ispred Doma Oružanih snaga BiH, tadašnji predsjednik Turističke zajednice KS Kenan Magoda ustvrdio je da se ovim projektom pruža primjer kako svi mogu raditi na povećanju svijesti o važnosti ekologije. Također, apelirao je na nadležne da se uključe u projekat s ciljem postavljanja stotinu reciklomata.
Danas puštamo u promet tri reciklomata i početni cilj nam je očistiti 10.000 boca za vrijeme Sarajevo Film Festivala, jer upravo je to vrijeme kada je najveća posjeta turista u gradu. Radimo na promociji Sarajeva kao ekološki osviještenog grada, te ćemo nastaviti pratiti svjetske ekološke trendove.
Kenan Magoda, 18.8.2022.
Nedugo nakon toga, pametni reciklomati postavljeni su i ispred Grand centra na Ilidži, ispred SCC-a i u krugu KJKP Rad.
Medaris Šunj iz firme Eko grad početkom septembra 2022. godine ustvrdio je da su građani/ke pozitivno reagirali/e na ovakav način sakupljanja ambalažnog otpada te da postoji zainteresiranost i iz drugih gradova. Kako je rekao, u narednom periodu planirano je uvođenje reciklomata u sve lokalne zajednice u Sarajevu:
Reciklomati predstavljaju značajne korake za građane Sarajeva, a nadamo se i građane širom Bosne i Hercegovine. Cilj je da u budućnosti bude više reciklomata u Sarajevu i time doprinesemo da Sarajevo jednog dana bude zeleni grad. Intenziviranje broja inovativnih rješenja ili ideja je veoma važno, ali je još važnije kreiranje dugoročnih održivih sistema u cilju realizacije istih.
Medaris Šunj, 3.2.2022.
Polovinom decembra prošle godine iz Ministarstva komunalne privrede, infrastrukture, prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS saopćeno je da je ovo ministarstvo nabavilo četiri reciklomata koji će biti dodijeljeni KJKP Rad d.o.o. Sarajevo, KJKP Park d.o.o. i Kantonalnoj javnoj ustanovi za zaštićena prirodna područja KS. Bivši resorni ministar Enver Hadžiahmetović tada je ustvrdio da je ukupna vrijednost projekta 100.000 KM.
Kako funkcionira reciklomat?
Kako se navodi na zvaničnoj stranici kompanije Eko grad, reciklomat je automatizirana mašina “koja svakom obliku ljudske djelatnosti nudi efikasan, pogodan i isplativ način za reciklažu plastičnih boca, aluminijskih limenki i tetra pak-a”.
Reciklomat nudi velike pogodnosti za investitore i okolinu, ali je i prilika za lokalno stanovništvo da dodatno dođe do zarade budući da svaka reciklirana boca pojedincu donosi određene benefite.
Kako se dalje navodi na stranici ove kompanije, reciklomat prihvata PET (plastičnu), staklenu i aluminijsku ambalažu. Kada korisnik ubaci ambalažu, sistem skenira ambalažu i procjenjuje njenu vrstu. Ako utvrdi da je objekat adekvatne vrste i pogodan za recikliranje, prihvata ga i prosljeđuje u veliku sekciju za skladištenje te vrste ambalaže.
Pogodnosti korištenja reciklomata
Kako su za Istinomjer rekli iz kompanije Eko grad d.o.o., reciklomati omogućavaju višestruke benefite. Jedan od benefita ogleda se u promjenama navika u odlaganju otpada na mjesta koja su namijenjena za odlaganje te vrste otpada. Dodali su da postoje dvije vrste reciklomata koje su trenutno postavljene na devet različitih lokacija:
Krajem februara postavljena je jedna vrsta reciklomata u četiri osnovne i jednoj srednjoj školi na području Kantona Sarajevo. Princip rada tih reciklomata jeste taj da ukoliko ubacite pet plastičnih, metalnih ili staklenih boca zapremine do 2,5 litara, dobijete jednu grafitnu olovku, a u skorije vrijeme planirano je da se kao nagrada dijeli također olovka koja će imati sjeme određenog ukrasnog bilja koji će učenici moći zasaditi. Lokacije tih reciklomata su u sljedećim školama: OŠ “Edhem Mulabdić”, područna škola na Bistriku, OŠ “Aleksa Šantić” (Novi Grad), OŠ “Grbavica II” (Novo Sarajevo), OŠ “Hašim Spahić” (Ilijaš) te “Druga gimnazija” (Centar).
Eko grad d.o.o., odgovor na upit, 3.4.2023.
Drugi tip reciklomata koji je instaliran na javnim prostorima radi na istom principu kao i prethodni, gdje građani/ke ostvaruju određene benefite.
Postoji mogućnost da se za svaku ubačenu bocu pomogne rad humanitarne organizacije Pomozi.ba ili da nakon svake desete ubačene ambalažne boce odaberete opciju “ZAVRŠI” i da odaberete jednog od partnera projekta: KJKP Rad d.o.o. Sarajevo, gdje ostvarujete benefit besplatnog parkiranja u trajanju od sat vremena u II zoni; KJKP Park d.o.o. Sarajevo – ulaznice za pionirsku dolinu, KJKP Gras d.o.o. Sarajevo – jedna vožnja gradskim prevozom i ulaznica za zaštićena područja Vrela Bosne i dobijete slip tiket koji Vam je pokazatelj za ostvareni benefit, a koji možete iskoristiti na datum koji je ispisan na slip tiketu.
Eko grad d.o.o., odgovor na upit, 3.4.2023.
Prema informacijama kojima raspolaže ova kompanija, reciklomati na lokacijama ispred SCC-a, reciklažnog dvorišta KJKP Rad i Grand centra u prosjeku, na mjesečnom nivou, prikupe između 15 i 25.000 komada plastične, metalne ili staklene ambalaže. Ostali reciklomati u školama i na javnim mjestima stavljeni su u funkciju u martu ove godine, zbog čega Eko grad ne raspolaže statističkim podacima koliko je ambalažnog otpada u njima prikupljeno.
Kako kažu iz Eko grada, reciklomati su postavljeni i u Mostaru te postoji velika zainteresiranost za njihovo korištenje u cijeloj Bosni i Hercegovini, a odziv građana/ki je, prema njihovim riječima, “fantastičan”.
U okviru manifestacije “Advent u Mostaru”, u decembru 2022. godine u ovom su gradu instalirana dva reciklomata. Kako se navodi u saopćenju Gradske uprave, riječ je o jednoj od aktivnosti koje provode službe Grada Mostara s ciljem podizanja svijesti o zaštiti okoliša.
Za Istinomjer su iz Gradske uprave Mostar rekli da će se nakon evaluacije rada reciklomata razmotriti nabavka novih, za koje je potrebno osigurati pogodne lokacije koje su opremljene priključkom na električnu energiju.
Reciklomati su opremljeni softverom koji omogućava razvrstavanje i evidenciju ambalaže, programiranje različitih pogodnosti ili doniranja u humanitarne svrhe (parking ili autobusne karte, donacije humanitarnim organizacijama i sl.) u zamjenu za odlaganje ambalaže. Trenutno je u toku akcija u kojoj Eko Život d.o.o. Tuzla za svaki komad odložene ambalaže donira 5 pfeninga udruzi „Zajedno za naš grad“. Na taj način se ostvaruje promicanje recikliranja i smanjivanje otpada koji se odlaže na deponijama i pomaže građanima u potrebi. Budući da su reciklomati mobilni, mogu se koristiti na više lokacija prilikom manifestacija, koncerata i sl.
Gradska uprava Mostar, odgovor na upit, 5.4.2023.
Prema podacima kojima raspolaže Gradska uprava Mostar, u decembru 2022. godine te u januaru i februaru 2023. godine reciklomati su bili postavljeni na lokacijama u okviru održavanja manifestacije “Advent u Mostaru” u gradskom parku Zrinjevac i Ulici Nikole Šubića Zrinjskog, a za ta tri mjeseca prikupljena su ukupno 5.244 komada ambalaže. U martu 2023. reciklomati su prebačeni na nove lokacije – u Ulicu Braće Fejića i Oneščukovu ulicu na prilazima Starom Gradu, gdje je prikupljeno 4.577 komada ambalaže.
Iz Gradske uprave dodaju da ambalažni otpad iz reciklomata prikuplja JP Deponija i plasira ga na tržište preko ovlaštenog operatera za upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom Eko Život d.o.o. Tuzla. Dodali su i to da su se na samom početku rada reciklomata javljali zastoji i blokade u njihovom radu, jer su neodgovorni/e građani/e ubacivali/e različite predmete koji su blokirali reciklomate.
Kako se prikuplja i reciklira otpad?
U Kantonu Sarajevo KJKP Rad vrši prikupljanje, transport i deponiranje komunalnog otpada, a otpad se deponuje u Regionalnom centru za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevići. Reciklomate u Kantonu Sarajevo također prazni KJKP Rad, a prikupljeni otpad završava u sortirnici u kojoj se vrši razvrstavanje otpada.
Kako su iz KJKP Rad rekli za Istinomjer, parametri pokazuju da je instaliranje reciklomata u KS značajno doprinijelo količini prikupljenog ambalažnog otpada:
Ukoliko uporedimo podatke za prva tri mjeseca ove godine sa prvim kvartalom prethodne, 2022. godine, parametri pokazuju da postoji uvećanje za 300% odvojenog prikupljenog ambalažnog otpada, čemu je doprinijelo upravo i instaliranje reciklomata na prvobitno tri (ispred SCC-a i Grand centra, Paromlinska br. 64), a od nedavno dodatne tri lokacije (na ulazu u Pionirsku dolinu, plato Skenderija i zaštićena područja Vrela Bosne).
KJKP Rad d.o.o., odgovor na upit, 18.4.2023.
Iz KJKP Rad d.o.o. ističu da vjeruju da će novi reciklomati u narednom periodu doprinijeti povećanju ukupne količine odvojenog odloženog ambalažnog otpada.
Izvor: KJKP Rad d.o.o. Sarajevo
U okviru RCUO Smiljevići nalazi se reciklažno dvorište namijenjeno razvrstavanju i privremenom skladištenju posebnih vrsta otpada, kao što su papir, plastika, staklo, otpadne gume, metalni glomazni i sitni otpad, kabasti kućni otpad, ambalaža od drveta, krupni i sitni električni i elektronički otpad, baterije, akumulatori i fluorescentne cijevi.
Sav prikupljeni otpad odvozi se u sortirnicu na sanitarnoj deponiji Smiljevići, gdje se reciklažni otpad odvaja i razvrstava. Nakon završenog razvrstavanja i baliranja otpada, on se upućuje operaterima, od kojih zavisi šta će se dogoditi s reciklažnim otpadom i kakva će biti njegova namjena.
Postojeći strateški okvir
Aktivnosti koje se odnose na upravljanje otpadom u FBiH provode općinska komunalna preduzeća, njih 69, i jedno kantonalno preduzeće (KJKP Rad), koje pokriva devet općina Kantona Sarajevo. Kako se navodi u Federalnoj strategiji zaštite okoliša za razdoblje 2022–2023, komunalna preduzeća su “slabo opremljena, imaju zastarjelu opremu i najčešće su finansijski nestabilna”.
Prema informacijama dostupnim u Strategiji, suhi reciklažni otpad, koji obuhvata plastiku, staklo, papir, metale, limenke i PET ambalažu, čini 24-38% ukupnog otpada te je cilj recikliranje 55% ambalažnog otpada, a do 2032. godine mora se postići cilj da se reciklira 19% plastike.
Jedan od strateških ciljeva definiranih Federalnom strategijom zaštite okoliša 2022–2032. odnosi se na smanjenje količine otpada i povećanje količine ponovno upotrijebljenih materijala. Unutar ovog cilja jedan od prioriteta odnosi se na unapređenje pravnog i strateškog okvira u oblasti upravljanja otpadom s EU principima.
Unaprijediti pravni i strateški okvir u oblasti upravljanja otpadom s EU principima, što će se postići usklađivanjem federalnih propisa, politika i planskih/strateških dokumenata s obavezama koje proističu iz Direktiva i smjernica EU za oblast upravljanja otpadom, kao i iz zahtjeva Bazelske konvencije o kontroli prekograničnog kretanja opasnog otpada i njegovom zbrinjavanju.
Federalna strategija zaštite okoliša za razdoblje 2022–2032.
Kako se navodi u Izvještaju o stanju okoliša 2022, kojeg je objavio Fond za zaštitu okoliša FBiH, u ovom su entitetu među prvim usvojeni posebni propisi “kojima se uređuje upravljanje ambalažnim, elektronskim i elektroničkim otpadom, te njihova reciklaža”. Međutim, u periodu od 2013. do 2020. godine od ukupno sakupljenog komunalnog otpada obradilo se samo 0,3%.
U Izvještaju se također navodi da su za područje FBiH uspostavljena i ovlaštena četiri operatera sistema upravljanja otpadom, od čega su dva za ambalažu i ambalažni otpad, a riječ je o kompanijama Ekopak d.o.o. Sarajevo i Eko Život d.o.o. Tuzla. Kompanije Zeos Ekosistem d.o.o. i Kim Tec eko d.o.o. ovlaštene su za elektronski i elektronički otpad.
Osnovna zadaća spomenutih operatera sistema jeste da ispune zahtjeve koje pravilnici propisuju uz najniže održive troškove:
Uvezuju sve obveznike sistema – proizvođače, uvoznike, punioce, distributere i krajnje snabdjevače sa kojima zaključuju ugovor ispunjavajući najveće moguće ekološke prednosti uz minimalan uticaj na potrošačke cijene ovih proizvoda. Operateri sistema dostavljaju izvještaje o ispunjenju nacionalnih ciljeva za prikupljanje otpada jednom godišnje FMOiT-u. Izvještaji se pripremaju prema procedurama koje su propisane pravilnikom i vrši se njihovo odobravanje.
Izvještaj o stanju okoliša FBiH, 2022.
Prema podacima kojima raspolaže FZO, u periodu od 2012. do 2020. godine ovlašteni operateri predali su na reciklažu ili iskoristili u druge svrhe oko 195.722 tone ambalažnog otpada.
Jedan od problema na putu ka uspostavi sistema kružne ekonomije u FBiH je i nerazvijena reciklažna industrija koju pored nedostatka poticaja ograničava i relativno malo tržište sirovina. Uspostavljeni sistem produžene odgovornosti proizvođača za ambalažni, elektronski i elektronički otpad zahtijeva unapređenje. Formalno, sistem postiže ciljeve za reciklažu i iskorištenje koji su postavljeni zakonskim propisima, ali se još uvijek ne sprovodi odvojeno prikupljanje otpada na izvoru. Ključni nedostatak je veza sa komunalnim sektorom.
Izvještaj o stanju okoliša FBiH, 2022.
U kontekstu instaliranja reciklomata u Kantonu Sarajevo i Mostaru, Istinomjer je od Federalnog ministarstva okoliša i turizma zatražio informaciju da li ovo ministarstvo, u okviru svojih nadležnosti, ima mogućnost da podrži implementaciju ovog i sličnih projekata na teritoriji cijele Federacije BiH. Kako je za Istinomjer rečeno iz Ministarstva, upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom uređeno je dvjema uredbama i jednim pravilnikom “koji propisuju obaveze proizvođača i uvoznika ambalaže, plaćanje naknada i način njihovog ulaganja, subjekte upravljanja ambalažnim otpadom i njihove odgovornosti i obaveze i sl”.
Dodaju da je cijeli sistem zasnovan na principu produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika koji svoju obavezu prenose na operatere sistema koji su onda dužni da u okviru sredstva koja su prikupili organizuju sistem upravljanja ambalažnim otpadom.
Federalno ministarstvo u okviru svoje nadležnosti ima mogućnost da, zajedno s Fondom za zaštitu okoliša Federacije BiH, koji jednom godišnje raspisuje javne konkurse za dodjelu sredstava za realizaciju programa, projekata i sličnih aktivnosti iz područja zaštite okoliša, podrži implementaciju ovakvih projekata na teritoriji cijele Federacije BiH davanjem pozitivnih mišljenja i preporuka za implementaciju ovih projekata, kažu iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za Istinomjer. Dodaju da, pored toga, i kantonalna ministarstva mogu finansirati iste ove aktivnosti u okviru svojih nadležnosti.
Dakle, u ovom slučaju govorimo samo o nabavci reciklomata. Međutim, važno je znati da je nakon nabavke istih potrebno organizovati upravljanje otpadom, kao i kauciju za donošenje te vrste ambalaže. Reciklomati koji su trenutno postavljeni u Sarajevu i Mostaru postavljeni su u organizaciji tržnih centara i komunalnih preduzeća koji se bave upravljanjem otpadom.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, odgovor na upit, 17.4.2023.
S ciljem povećanja udjela recikliranog otpada, Ministarstvo je provodilo aktivnosti koje se ogledaju u povećanju ukupnih nacionalnih ciljeva za reciklažu otpada:
Donošenjem Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom i Pravilnika o upravljanju otpadnom elektronskom i električnom opremom postavljeni su ciljevi za reciklažu ambalaže i ambalažnog materijala koji se mora sakupiti i reciklirati. Do sada su ovi ciljevi za obje kategorije otpada iznosili 35%, a u ovoj kalendarskoj godini su povećani na 37%, sa tendencijom daljeg rasta kroz godine.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, odgovor na upit, 17.4.2023.
Dodali su da je Ministarstvo do sada, u okviru svojih nadležnosti, poduzimalo aktivnosti na donošenju novih pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom, kao i Pravilnika o upravljanju otpadnom elektronskom i elektroničkim opremom, kojim se povećavaju nacionalni ciljevi reciklaže materijala.
Ujedno pokušavamo da kao institucija povećanjem ciljeva reciklaže dostignemo propisane ciljeve reciklaže materijala koji su propisani Direktivama. Međutim, za sada još nismo dostigli te ciljeve, ali se kao institucija kroz donošenje pozitivnih zakonskih akata trudimo da u što skorijoj budućnosti postignemo ciljeve propisane Direktivama. To nam je ujedno i zadaća, jer je BiH dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji (EU). U narednom periodu očekujemo sveobuhvatnije podatke o sakupljanju i upravljanju različitim kategorijama otpada s obzirom na uspostavljeni Informacioni sistem upravljanja otpadom FBiH.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, odgovor na upit, 17.4.2023.
Iz ovog ministarstva dodaju da je uspostavom Informacionog sistema upravljanja otpadom započet proces prikupljanja podataka o količinama sakupljenog, recikliranog i odloženog otpada te da će pouzdani podaci o količinama recikliranog otpada biti dostupni u narednom periodu. Naglašavaju da se do sada raspoloživi podaci temelje na procjenama.
Recikliranje u EU
Kako se navodi na stranici Evropskog parlamenta, skoro se trećina plastičnog otpada u Evropi reciklira. Proizvodnja plastike u svijetu eksponencijalno je narasla zadnjih desetljeća – od 1,5 miliona tona 1950. godine na 359 miliona tona 2018. godine.
Niska stopa recikliranja plastike u EU-u znači velike gubitke za gospodarstvo i okoliš. Prema procjenama, 95 posto vrijednosti plastičnog materijala izgubi se zbog kratkoročnog jednokratnog korištenja. Istraživači procjenjuju da su globalna proizvodnja i spaljivanje plastike u 2019. godini u atmosferu ispumpali više od 850 milijuna tona stakleničkih plinova. Do 2050. te bi se emisije mogle popeti na 2,8 milijardi tona, što se može smanjiti boljim postupcima recikliranja.
U junu 2019. godine EU je usvojila nova pravila za rješavanje problema plastičnog otpada u moru. Između ostalog, uvedene mjere podrazumijevaju cilj od 25% recikliranog sadržaja u plastičnim bocama do 2025, odnosno 30% do 2030. godine.
Evropska komisija je u novembru 2022. godine predložila nova pravila o ambalaži na nivou EU koja se odnose na poboljšanje dizajna kako bi ambalaža imala jasne oznake i kako bi novo pakovanje promicalo ponovnu upotrebu i recikliranje.
Prema Zelenom planu EU, 55% otpada od plastične ambalaže treba reciklirati do 2030. godine.
U okviru revizije zakonodavstva EU o ambalaži i ambalažnom otpadu, koju je predložila Evropska komisija, definirana su tri glavna cilja. Prvi se odnosi na izbjegavanje stvaranja ambalažnog otpada kroz ograničavanje nepotrebne ambalaže i promicanje ponovo upotrebljive i punjive ambalaže. Drugi je cilj da se do 2030. godine sva ambalaža na tržištu EU može reciklirati na održiv način. Treći cilj podrazumijeva smanjenje potrebe za primarnim prirodnim resursima i stvaranje tržišta sekundarnih sirovina tako da se uvođenjem obvezujućih ciljeva poveća udio reciklirane plastike u ambalaži. Glavni je cilj da se do 2040. godine smanji ambalažni otpad za 15% po državi članici po stanovniku u odnosu na 2018. godinu.
Prema do sada dostupnim informacijama, instaliranje reciklomata u Kantonu Sarajevo značajno je doprinijelo povećanju količine prikupljenog ambalažnog otpada. Osim Kantona Sarajevo i Grada Mostara, i drugi gradovi su iskazali zainteresiranost za instaliranje reciklomata. U skladu s važećim propisima, jedinice lokalne samouprave, zajedno s komunalnim preduzećima, trebaju poduzeti inicijalne korake s ciljem implementacije ovog, kao i sličnih projekata, da bi se povećao stepen reciklaže. Federalno ministarstvo okoliša i turizma nema mogućnost direktne provedbe ovakvih projekata, ali ih može podržati kroz javne konkurse – zajedno s Fondom za zaštitu okoliša FBiH.
Istinomjer će nastaviti pratiti da li će i druge jedinice lokalne samouprave u Federaciji BiH, ali i cijeloj BiH, implementirati projekat instaliranja reciklomata, kao i drugih sličnih projekata, s ciljem povećanja udjela recikliranog ambalažnog otpada.
(Istinomjer.ba)