Međunarodna organizacija za migracije u Bosni i Hercegovini (IOM) početkom aprila 2022. godine objavila je rezultate istraživanja o iseljavanju radnika iz oblasti zdravstva i informacionih tehnologija. Ovaj izvještaj je još jedna naznaka da će rezultati narednog popisa stanovništva, koji bi se trebao desiti iduće godine, i zvanično pokazati trend masovnog iseljavanja iz BiH. Ipak, neizvjesno je kada će se popis desiti.
Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, od popisa 2013. godine, pa do 2020. godine, samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja, populacija u Bosni i Hercegovini manja je za oko 64.177 stanovnika. Za usporedbu, u spomenutom izvještaju IOM-a navodi se da je samo 2019. godine građanima/kama Bosne i Hercegovine izdato ukupno 56.363 prvih boravišnih dozvola u zemljama članicama Evropske unije (EU). Treba imati u vidu i činjenicu da veliki broj državljana/ki BiH posjeduje i državljanstvo Republike Hrvatske te da za ove osobe nije potrebno izdavanje boravišne dozvole za rad u zemljama EU i da oni nisu ubrojani u statistiku koju je je koristio IOM.
Crnu demografsku sliku potvrđuje i istraživanje Unije za održivi povratak i integracije, koje procjenjuje da je BiH od 2013. godine napustilo više od 484.000 osoba.
Kako do popisa 2023. godine?
Popis stanovništva vrši se svakih deset godina. Nakon onog iz 2013. godine, postojala je težnja da BiH uhvati priključak sa EU i regionom i da popis organizuje 2021. godine, odnosno da se i u BiH popis održava u prvoj godini dekade. Premda smo propustili prvi rok BiH trebala napraviti popis u roku od 10 godina, odnosno 2023. godine. Da bi se to realizovalo, potrebno je napraviti izmjene i dopune Zakona o statistici BiH, Zakon o popisu stanovništva i Zakon o popisu poljoprivrede. Prethodni saziv Vijeća ministara BiH je u julu 2019. godine zadužio Agenciju za statistiku BiH da uradi upravo to. Ipak, prijedlozi ovih zakona se do danas nisu našli pred državnim parlamentarcima/kama.
Tim povodom, Istinomjer je kontaktirao Agenciju za statistiku BiH upitom o progresu izrade predmetnih zakona te smo tražili informaciju da li je Vijeće ministara postavilo rok do kojeg bi ovi dokumenti trebali biti završeni.
Stručna savjetnica za odnose s javnošću ove agencije Mirsada Adembegović informisala nas je da rokovi nisu postavljani te da se zakoni nalaze u fazi usaglašavanja.
Radne grupe Agencije za statistiku BiH za izradu teksta Zakona o službenoj statistici BiH i Zakona o popisu stanovništva u BiH uradile su prijedloge teksta oba zakona i dostavile ih entitetskim zavodima na mišljenje. Nakon dobivenih mišljenja entitetskih zavoda, trenutno se radi na usaglašavanju finalnih prijedloga teksta navedenih zakona koji će uskoro biti proslijeđeni u daljnju proceduru u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu pravnih propisa u institucijama Bosne i Hercegovine.
Mirsada Adembegović, 26.4.2022.
Usaglašavanje Zakona o popisu 2013. godine je također bio dugotrajan proces, koji je zvanično okončan početkom februara 2012. godine, kada je Zakon o popisu 2013. usvojen u oba doma državnog Parlamenta. Uzimajući u obzir da je tada od donošenja zakona do početka popisa prošlo godinu i sedam mjeseci, teško je očekivati da će se popis desiti naredne godine.
Podsjećamo i na činjenicu da je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine tek 2016. godine objavila konačne rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini provedenog 2013. godine, ali da u Republici Srpskoj ti rezultati nisu priznati. Naime, odlukom Narodne skupštine RS, metodologija koja je korištena za obradu podataka popisa nije prihvaćena zbog neslaganja o načinu tretiranja rezidentnih stanovnika.
Rezultat takve odluke ogleda se u činjenici da se podaci o broju stanovnika koje u svojim izvještajima koristi Republički zavod za statistiku RS razlikuju od onih koji su objavljeni u izvještaju Agencije za statistiku u BiH. Naime, broj stanovnika Republike Srpske koji se primjenjuje u RS manji je za 58.081 osobu.
Izvori: Republički zavod za statistiku i Agencija za statistiku BiH
S druge strane, Federalni zavod za statistiku prihvatio je rezultate popisa za taj entitet i koristi ih u svojim izvještajima.
Nisu sve države sa područja bivše Jugoslavije organizovale popis stanovništva 2021. Popis još uvijek nije održan u Srbiji i Crnoj Gori. Od država koje jesu popisale svoje stanovništvo, samo je Slovenija zabiležila rast populacije i to od 0,6%. Sad druge strane broj stanovnika u Hrvatskoj smanjio se za 390 hiljada, odnosno 9,5%. Makedonija je 2021. organizovala popis nakon 19 godina. Za to vrijeme izgubili su 190 hiljada stanovnika, od 9,2% od ukupne populacije iz 2002. godine.
Bosna i Hercegovina, formalno, još uvijek ne kasni s popisom stanovništva. Međutim, poredeći dinamiku donošenja zakonskih rješenja za popis 2013. godine s činjenicom da zakonska rješenja za predstojeći popis još uvijek nisu upućena u parlamentarnu proceduru, prognoze da će se popis zaista održati naredne godine nisu baš dobre. Jedna je stvar sigurna, kad god da se desi, popis će pokazati značajno smanjenje broja stanovništva u BiH, samo se još uvijek čekaju tačne brojke.
(Istinomjer.ba)