Nakon što su to već učinile Sjedinjene Američke Države, jedno od pitanja koje se u kontekstu političke krize u Bosni i Hercegovini često postavlja jeste da li će i Evropska unija putem svojih dostupnih mehanizama uvesti sankcije pojedinim političkim ličnostima i/ili subjektima u našoj zemlji.
S tim u vezi, ukoliko, kako je rekao, “Zapad uvede sankcije Republici Srpskoj, bilo kakve”, reakciju na takvu eventualnu odluku je u nekoliko navrata najavio član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i prvi čovjek SNSD-a Milorad Dodik.
“Ako Zapad uvede sankcije Republici Srpskoj, bilo kakve, minimalne, simbolične, taj trenutak mogu računati i upisati kao datum nezavisne Republike Srpske”, izjavio je tako Dodik početkom januara ove godine, rekavši tom prilikom i da će, ukoliko se to desi, istog trenutka ići u Narodnu skupštinu Republike Srpske i donijeti odluku o nezavisnosti.
Mjesec i po kasnije, 21.2.2022. godine, u svjetlu mogućih sankcija Evropske unije, Dodik više nije spominjao “datum nezavisnosti Republike Srpske”, već se ograničio na uskraćivanje saglasnosti za razvojne projekte u FBiH:
Ako Savjet EU donese odluku da uvede sankcije Republici Srpskoj, onda RS neće dati saglasnost ni za jedan razvojni projekt u FBiH.
Milorad Dodik, 21.2.2022.
Dodik je potonju izjavu dao uoči samog zasjedanja Vijeća za vanjske poslove EU, koje je, raspravljajući o evropskoj sigurnosnoj situaciji, u kontekstu situacije u našoj zemlji, između ostalog, pozvalo političke čelnike Bosne i Hercegovine da preuzmu odgovornost za očuvanje Ustava, osiguraju potpuni povratak nadležnosti državnim institucijama i riješe sva otvorena pitanja te najavilo mogućnost upotrebe svih dostupnih instrumenata “ako situacija to bude nalagala”:
Ministri i ministrice izrazili su punu potporu posebnom predstavniku EU-a u Bosni i Hercegovini Johannu Sattleru, operaciji EUFOR ALTHEA i visokom predstavniku za Bosnu i Hercegovinu Christianu Schmidtu. I EU i SAD pokušavaju olakšati politički dijalog kako bi postigao dogovor o ustavnoj i izbornoj reformi, uključujući ograničenu ustavnu izmjenu kojom bi se moglo poboljšati funkcioniranje federacije.
EU je i dalje spreman upotrijebiti sve dostupne instrumente, ako situacija to bude nalagala, uključujući financijsku pomoć EU-a i mjere ograničavanja kao krajnju mjeru.
Dijalog je i dalje prioritet kako bi se osigurale reforme potrebne prije predstojećih izbora.
Vijeće za vanjske poslove EU, 21.2.2022.
Šta bi upotreba svih dostupnih instrumenata mogla značiti, pojasnili su nakon sastanka Vijeća za vanjske poslove neki od najviših dužnosnika Evropske unije.
“Evropska unija neće davati finansijska sredstva Republici Srpskoj dok se ne stabilizuju prilike u ovom entitetu države Bosne i Hercegovine”, izjavio je tako evropski komesar za proširenje Oliver Varhelyi, podsjećajući da su u Evropskoj komisiji primili zahtjeve za finansijsku podršku EU za željezničke/drumske veze na Koridoru Vc, uključujući dva projekta koja se nalaze na teritoriji Republike Srpske, ali je pojasnio pod kojim će uslovima taj novac biti dostupan nadležnima u Bosni i Hercegovini:
Sporazum o doprinosu EU za ova dva projekta, u vrijednosti od 600 miliona eura, može da se postigne tek nakon povratka u puno funkcionisanje državnih institucija.
Oliver Varhelyi, 21.2.2022.
Da će Evropska unija koristiti mehanizam sankcija “samo kao posljednju opciju”, naglasio je i šef diplomatije EU Josep Borrell.
Spremni smo da koristimo sve raspoložive instrumente. Restriktivne mjere će biti korištene kao posljednje sredstvo i svakako bismo više preporučili dijalog između strana.
Josep Borrell, 21.2.2022.
Nešto ranije, ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC) su na sjednici ovog tijela, održanoj 10.2.2022. godine, naglasili da su “posljednji potezi entitetskih vlasti Republike Srpske u cilju donošenja zakona kojim se osniva paralelno Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) jasan pokušaj ovoga entiteta da jednostrano preuzme ustavne nadležnosti države, što bi predstavljalo kršenje Ustava i pravnoga poretka BiH”.
U međuvremenu, portal Klix.ba je, u skladu sa svojim saznanjima, prenio da je EU odlučna u namjeri da prije svega uskrati novac za infrastrukturne projekte u Republici Srpskoj, ali da je, pored višemjesečne blokade državne vlasti, razlog tome i “prijenos nadležnosti s državne na entitetsku vlast”:
Uniji nije prihvatljivo to što se potezima vlasti Republike Srpske urušavaju državne institucije u koje je EU uložila mnogo novca svojih poreznih obveznika.
Klix.ba, 23.2.2022.
Istinomjer se u svojim analizama već osvrtao na pitanje šta će nakon novog seta sankcija SAD-a u tom smislu uraditi EU. Za sada je jedino sigurno da sredstva u iznosu od 600 miliona eura za navedene infrastrukturne projekte do daljnjeg ostaju nedostupna.
S obzirom na to da u zaključku nakon posljednje sjednice Vijeća za vanjske poslove EU, pored ostalog, stoji da je “EU i dalje spremna upotrijebiti sve dostupne instrumente ako situacija to bude nalagala”, i nakon svega, a kada je zvanični Brisel u pitanju, ostaje nejasno kada bi ih, pod kojim okolnostima i prema kome EU bila spremna aktivirati.
U tom smislu treba podsjetiti i da je Vijeće EU 31.3.2021. godine produžilo Odluku o mjerama ograničavanja, a koja će biti na snazi do 31. marta 2022, te će i ovoga puta, da bi mehanizam i narednu godinu ostao na snazi, do kraja marta ove godine biti potrebno donijeti istu odluku.
(Istinomjer.ba)