Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić boravio je protekle sedmice u zvaničnoj posjeti Kraljevini Španiji, gdje se sastao sa najvišim zvaničnicima te zemlje. Stavove koje je Komšić tom prilikom iznio komentarisao je njegov kolega, član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, rekavši da Komšić “nije u ime Bosne i Hercegovine u Španiji”. Kako je BiH jedini primjer države sa tri člana Predsjedništva, često se u javnosti postavlja pitanje koga članovi Predsjedništva BiH predstavljaju prilikom sastanaka na međunarodnoj sceni.
Iz Predsjedništva BiH je 5. februara 2022. godine saopćeno da je predsjedavajući Željko Komšić dobio poziv kralja Španije Felipea VI za sastanak u Madridu, gdje bi se sreo i sa predsjednikom Vlade Kraljevine Španije Pedrom Sanchezom.
Kako je i najavljeno, Komšić se 9. februara sastao sa Sanchezom u sjedištu Vlade Kraljevine Španije u Madridu i tom prilikom ga “upoznao sa posljednjim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, zahvalio na dosadašnjoj pomoći koju je pružala Španija te izrazio posebnu zahvalnost premijeru Sanchezu zbog stava da je poštovati i pridržavati se prioriteta iz mišljenja Evropske komisije esencijalno za napredak Bosne i Hercegovine prema EU”, saopćeno je iz Predsjedništva BiH.
O Komšićevoj posjeti izvijestili su i iz Ureda premijera Kraljevine Španije, rekavši da je Sanchez “održao prvi bilateralni sastanak u Palači Moncloa sa predsjedavajućim tročlanog Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željkom Komšićem, funkciji koja se rotira svakih osam mjeseci”, pritom prenijevši riječi Sancheza da “Španija ostaje čvrsto opredijeljena za suveren, ujedinjen i stabilan teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine”.
Pored toga, iz Predsjedništva BiH naveli su da je premijer Sanchez naglasio i kako će Španija koristiti svoje kontakte kako bi pomogla BiH “te zatražio da se kontakt sa predsjedavajućim Komšićem održava redovno, kako bi mogli iz prve ruke znati stvarno stanje u Bosni i Hercegovini”.
Upravo se na ovaj dio saopćenja osvrnuo član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji se javnosti obratio 10. februara i ustvrdio da Komšić u Španiji nije u ime BiH, te da je on lažno informisao španske zvaničnike o stanju u zemlji:
Ono što, recimo, Komšić iznosi, on kao član Predsjedništva, kao i ja, mogu da odem u posjetu nekoj zemlji, ali ne u ime Bosne i Hercegovine. Komšić nije u ime Bosne i Hercegovine u Španiji i očigledno je da tamo i španski zvaničnici, apsolutno su pogrešno i lažno informisani o stanju u Bosni i Hercegovini od strane Komšića, pa čak i tvrde kako će nastaviti sa Komšićem da drže dijalog kako bi se dodatno informisali i pravovremeno informisali o tome. Komšić sigurno nije izvor informacija o objektivnom stanju u Bosni i Hercegovini i mislim da je korištenje funkcije člana Predsjedništva u takve svrhe apsolutno nešto što, i predstavljanje Bosne, da govori u ime Bosne i Hercegovine, zloupotreba položaja.
Ja sam isto tako imao priliku da odem na nekoliko sastanaka van zemlje i, kao član Predsjedništva, nikada nisam govorio u ime Bosne i Hercegovine, uvijek sam rekao da su to moji stavovi i da su to stavovi Republike Srpske, a nikada da su to stavovi Bosne i Hercegovine. Po tome, ja sam više poštovao taj mehanizam dogovaranja u Bosni i Hercegovini nego što to poštuje Komšić, pa i Džaferović.
Milorad Dodik, 10.2.2022.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH, u članu 6, “Ovlaštenja predsjedavajućeg”, navodi da, suprotno Dodikovoj opservaciji o sastanku Komšića i Sancheza, predsjedavajući Predsjedništva “predstavlja Predsjedništvo i Bosnu i Hercegovinu”, ali isto tako ističe i da stavovi predsjedavajućeg o značajnim pitanjima trebaju biti usaglašeni sa ostalim članovima Predsjedništva:
Predsjedavajući Predsjedništva:
a) predstavlja Predsjedništvo i Bosnu i Hercegovinu ;
b) učestvuje u pripremi, saziva i predsjedava sjednicom Predsjedništva;
c) potpisuje akte nastale na osnovu rada Predsjedništva;
d) zastupa usaglašene stavove Predsjedništva o značajnim pitanjima pred javnosti i pred drugim institucijama u Bosni i Hercegovini i u inostranstvu, posebno kad tri člana Predsjedništva ne mogu zajednički prisustvovati;
e) inicira raspravu o pitanjima iz nadležnosti Predsjedništva;
f) brine o primjeni ovog poslovnika;
g) zadužen je za primjenu principa javnosti rada Predsjedništva;
h) prima akreditivna pisma od diplomatsko-konzularnih predstavnika, poslije prihvatanja agremana od Predsjedništva;
i) obavlja i druge zadatke povjerene predsjedavajućem, saglasno ovom poslovniku;
j) u obavljanju dužnosti konsultuje se sa druga dva člana Predsjedništva.
Poslovnik o radu Predsjedništva BiH
Spomenuti član Poslovnika u posljednjem dijelu navodi, kako je iznad prikazano, da se predsjedavajući u obavljanju dužnosti treba konsultovati sa druga dva člana Predsjedništva, što ponovo ostavlja prostor za tumačenje koji obim posla predsjedavajućeg spada pod ovu tačku.
Predsjedništvo BiH je 2016. godine zadužilo Ministarstvo vanjskih poslova BiH da, u saradnji sa relevantnim institucijama BiH, pristupi izradi Strategije vanjske politike BiH. Tako je 2018. godine usvojena Strategija vanjske politike BiH za period 2018–2023. godina, koja treba da postavi “širi okvir i smjernice za djelovanje relevantnih institucija BiH u vanjskopolitičkom domenu”. Strategiju vanjske politike Bosne i Hercegovine “dužne su provoditi institucije u Bosni i Hercegovine, kojima ove nadležnosti pripadaju u skladu sa Ustavom i relevantnim zakonima”, navedeno je u dokumentu.
U Strategiji je potcrtano da se vođenje vanjske politike BiH temelji na članu V Ustava Bosne i Hercegovine i, u skladu sa istim članom, u nadležnosti je Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Tako Predsjedništvo BiH u svojoj ustavnoj nadležnosti ima “predstavljanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama, traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član, te vođenje pregovora za zaključenje međunarodnih sporazuma u ime Bosne i Hercegovine, otkazivanje i, uz saglasnost Parlamentarne skupštine BiH, ratificiranje takvih sporazuma”.
Među stubovima i strateškim ciljevima vanjske politike BiH navode se punopravno članstvo u Evropskoj uniji, nastavak provođenja aktivnosti u odnosu na NATO, borba protiv terorizma i svih oblika nasilnog ekstremizma, kao i regionalna saradnja i promocija BiH u svijetu. Također, kao jedno od načela vanjske politike BiH iz Strategije navodi se ponovo načelo konsenzusa:
Za kredibilitet vanjske politike BiH i njeno legitimno provođenje, svako istupanje vanjskopolitičkog karaktera u ime BiH, treba biti zasnovano na načelu konsenzusa, u skladu sa ustavnim uređenjem BiH.
Strategija vanjske politike BiH 2018-2023.
Budući da je rijedak slučaj da svi članovi Predsjedništva BiH odlaze u zvaničnu posjetu drugoj državi, postavlja se pitanje na koji način su Željko Komšić, Šefik Džaferović i Milorad Dodik dužni usaglasiti stavove i svako istupanje u ime BiH zasnovati na načelu konsezusa, kako Poslovnik o radu Predsjedništva i Strategija vanjske politike propisuju.
Sastanak Komšića sa premijerom Kraljevine Španije svakako nije izolovan primjer susreta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH sa izvršnim funkcionerima ostalih svjetskih zemalja, a na kojima se govorilo o “osjetljivim” temama. Šefik Džaferović se 5. oktobra 2020. godine, kao tadašnji predsjedavajući, u Tirani sastao sa predsjednikom Republike Albanije Ilirom Metom, povodom čega su sagovornici razmijenili mišljenja i o inicijativi “Mini Schengen”, saopćeno je iz Predsjedništva BiH. Kako je Istinomjer već pisao, nadležne institucije BiH nikada nisu donijele zvaničnu odluku da je BiH opredijeljena da radi na projektu “Mini Schengen”, čiju su implementaciju 2019. godine započele Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
Ni Milorad Dodik, uprkos zamjerkama Komšiću da on “nije izvor informacija o objektivnom stanju u Bosni i Hercegovini”, nije prezao od iznošenja ličnih osvrta na aktuelna dešavanja u državi prilikom zvaničnih inostranih posjeta. Sredinom 2019. godine, Dodik se kao predsjedavajući Predsjedništva BiH u Minsku sastao sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom. Dodik je tom prilikom, kako su saopćili iz Predsjedništva BiH, osim naglaska da je saradnju između dvije zemlje potrebno ojačati na svim polјima, “informisao predsjednika Bjelorusije o aktuelnoj situaciji u BiH i regiji”.
Evidentno je da članovi Predsjedništva BiH, prilikom kontakta sa inostranim liderima, osim uobičajenih tvrdnji da je saradnju među zemljama potrebno poboljšati, iznose i vlastite kvalifikacije o aktuelnim zbivanjima u BiH, što je i razumljivo, imajući u vidu vrstu posla koju obavljaju te odredbu Poslovnika o radu da predsjedavajući zaista predstavlja Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, zahvaljujući specifičnoj vrsti uređenja ovog dijela vlasti, izazov je utvrditi granicu poslije koje stavovi pojedinca postaju stavovi države, a pogotovo ako znamo da su problemi o kojima tri člana Predsjedništva BiH imaju usaglašena mišljenja izuzetno rijetki.
(Istinomjer.ba)