Analize

Zaštita na radu u FBiH: Zakonski okvir i posljedice nepoštivanja

U 2020. godini, Federalni inspektorat rada zabilježio je 166 povreda na radu, od čega je njih osam završilo smrtnim ishodom, dok su ostale kvalificirane kao teže povrede. Najveći broj zabilježen je u oblastima građevinarstva, proizvodnje i obrade metala. Zašto je to tako, može se vidjeti i kroz videopriloge o proizvodnji u FBiH.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Fadil Novalić boravio je u službenoj posjeti Donjem Vakufu 14.7.2021. godine. Tom prilikom, Novalić je posjetio kompaniju za proizvodnju namještaja Malak Janj d.o.o.

Na Feninom videoservisu objavljen je prilog o toj posjeti u kojem su se našli i kadrovi iz radionice. U kadru, koji prikazuje dva radnika kako stoje jedan nasuprot drugom i rade na materijalu od drveta, vidljivo je kako, usljed aktivnosti koje obavlja radnik s lijeve strane, komadi drvenog otpada lete ka desnom radniku i odbijaju mu se od ruku. S obzirom na to da radnici nisu na sebi imali nikakvu vrstu zaštitne opreme, odlučili smo provjeriti šta kažu propisi kojima se određuje koja bi oprema bila potrebna u ovoj situaciji.

Zakon u FBiH

Novi Zakon o zaštiti na radu FBiH je na snagu stupio početkom novembra 2020. godine. Kako se navodi u pravnoj analizi ovog zakona, koju je izradila revizorska kompanija PwC, u fokus je stavljeno načelo prevencije povrede na radnom mjestu kroz procjenu rizika, koju je poslodavac obavezan provoditi za svako radno mjesto, te utvrditi poslove s povećanim rizikom.

Poslodavac je dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja zaštite na radu, te je potrebno da utvrdi koja sredstva i opremu lične zaštite radnik treba da ima.

U Zakonu se ne navode specifične mjere zaštite za pojedine vrste poslova, već je taj dio regulisan pravilnicima kojih ima 29 i koji su većinom iz perioda SFRJ, ali ima i onih koji datiraju i iz FNRJ, poput Pravilnika o higijensko-tehničkim mjerama pri radu na preradi i obradi metala, koji je objavljen 1961. godine.

Pravilnik o zaštiti na radu pri mehaničkoj preradi i obradi drveta i sličnih materijala, koji datira iz 1986, kaže da radnik treba da ima ličnu zaštitnu opremu, ali ne i kakvu.

Zaštita na radu u EU

EU Direktiva o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za upotrebu lične zaštitne opreme na radnom mjestu (89/656/EEZ) također je koncipirana na procjeni rizika. Međutim, za razliku od federalnog pravilnika i Zakona, u ovoj se direktivi navodi i netaksativna lista zaštitne opreme (zaštitne naočale, zaštitne maske…), kao i popis aktivnosti i sektora koji zahtijevaju upotrebu takve opreme.

Primjer nekorištenja zaštite pri obradi metala

Videoprilog koji je objavila Fena nije jedni primjer u kojem se vidi da radnici ne nose nikakvu zaštitnu opremu. Letimičnim pregledom nekoliko promotivnih videa i primjera proizvodnje u FBiH, koji su dostupni online, vidljivo je da zaštita na radu nije nešto na što se obraća prevelika pažnja.

U videu o kompaniji za mašinsku obradu metala vidi se kako radnik bez zaštite na očima radi na mašini koja buši metalne dijelove nepoznate namjene. Na mašini je improvizovana kartonska zaštita od metalnih strugotina, dok na zidu prostorije, u kojoj se radnik nalazi, stoji nalijepljen znak o obavezi nošenja ličnih zaštitnih sredstava, odnosno cipela, rukavica i naočala.

Kao što smo na početku naveli, prema izvještaju Federalnog inspektorata rada, u 2020. godini zabilježio je 166 povreda na radu, od čega je njih osam završilo smrtnim ishodom, dok su ostale kvalificirane kao teže povrede. Najveći broj povreda zabilježen je u oblastima građevinarstva, proizvodnje i obrade metala.

U izvještaju se navodi i da su nesreće na radu uglavnom posljedica neprovođenja propisanih mjera zaštite na radu, neobučenosti radnika iz ove oblasti, nekorištenja ličnih zaštitnih sredstava i opreme, kao i neprimjenjivanje odredbi tehničkih propisa i standarda.

Zakon o zaštiti na radu, kao ni pripadajući pravilnici, ne navodi koju ličnu zaštitnu opremu radnik treba da ima. Na poslodavcu je da napravi vlastiti pravilnik i odredi opremu, a na radniku je da taj pravilnik poštuje, ali i da insistira da mu se potrebna oprema obezbijedi.

Da se pravila zaštite ne poštuju kako treba, jasno je iz izvještaja o povredama na radu, ali i iz priloženih videopriloga, dok posljedice, kao što to izvještaj također potvrđuje, vrlo često mogu biti fatalne.

(Istinomjer.ba)

Pitajte Istinomjer!