Vijeće ministara BiH nije efikasno odgovorilo zadatku, ocijenio je Mehmed Bradarić, delegat u Domu naroda PSBiH, kada je u pitanju unapređenje stranih investicija, ali i pitanje ekonomije uopće, a vrlo su nezadovoljavajući i rezultati borbe protiv kriminala i korupcije. “Ništa se nije uradilo na ispunjavanju tri ključna uslova vezano za unapređenje evropskog puta BiH kada je u pitanju donošenje zakona o državnoj pomoći i popisu stanovništva, te implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga što je krajnje nezadovoljavajuće i zabrinjavajuće”, zaključio je Bradarić.
(Oslobođenje, 15. 9. 2011.)
Komentar:
Lideri šest stranaka koji pregovaraju o formiranju vlasti u BiH, nerijetko spomenu navedena “tri uslova” za približavanje EU – popis, presudu Sejdić – Finci i državnu pomoć. No, osim Parlamentarne skupštine BiH, pitanje odgovornosti se postavlja i pred (sadašnji, tehnički ili eventualno novi saziv) Vijeće ministara BiH. Borba protiv kriminala i korupcije, privlačenje stranih investicija i ekonomija domen su, između ostalih, za koje se pitaju ministri iz “državne vlade”.
Znamo da je BiH posljednja u regionu po privlačenju stranih investicija (Dokaz OVDJE) te zemlja koja je duboko ogrezla u korupciju (pročitajte jedan u nizu primjera OVDJE), koju će biti izuzetno teško iskorijeniti.
“Famozna” tri pitanja se spominju i u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala sa EU – od člana 2. koji govori o poštivanju ljudskih prava, preko člana 5. (poštivanje manjinskih prava), pa do jasnih “signala” iz Brisela (OVDJE), gdje se, između ostalog, kaže
“Izvješće o napretku Bosne i Hercegovine, koje će Europska komisija objaviti 12. listopada, moglo bi biti iznimno nepovoljno za tu zemlju, vrlo vjerojatno i najgore u području, najavljuju u utorak vodeći bosanskohercegovački mediji pozivajući se na diplomatske izvore iz Bruxellesa. Prvi nacrt tog dokumenta navodno je već napravljen(…) Uz formiranje Vijeća ministara, kako bi BiH napokon dobila državnu vladu, potrebno je početi rješavati pitanje provedbe presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić i Finci protiv BiH. Taj sud je prije dvije godine presudio da BiH diskriminira manjinske narode u svom ustavu, odnosno izbornom zakonodavstvu, te da mora prestati kršiti Europsku konvenciju o ljudskim pravima. Treći važan europski uvjet za BiH je usvajanje zakona o državnoj pomoći, odnosno ispunjavanje obveza iz privremenog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju koji je još uvijek na snazi.”
Sumirano – ukoliko ne dođe do dogovora o tri ključna pitanja – Bosna i Hercegovina će postati malo, izgubljeno ostrvo usred evropskog naprednog okeana. A ispaštaće, naravno, građani.