Nakon što je Inzkovo pismo stiglo na adresu Skupštine TK-a, Vujović je potvrdio da će početkom ove sedmice biti sazvan kolegij tog zakonodavnog tijela, dok je održavanje sjednice Skupštine TK-a planirano za petak.
Funkcija visokog predstavnika u BiH uspostavljena je u skladu sa Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, odnosno Dejtonskim mirovnim sporazumom, potpisanim u Parizu 14. 12. 1995. godine.
Ured visokog predstavnika (OHR), a kako je navedeno na zvaničnoj stranici OHR-a, jeste ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. S tim u vezi, visoki predstavnik sarađuje sa građanima i institucijama Bosne i Hercegovine, te međunarodnom zajednicom, kako bi osigurali da se Bosna i Hercegovina razvije u mirnu i održivu demokratsku zemlju, na putu ka integracijama u euroatlantske institucije.
OHR radi u pravcu momenta kad Bosna i Hercegovina bude u mogućnosti preuzeti potpunu odgovornost za svoje poslove. Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, međunarodnog tijela koje usmjerava mirovni proces, zaključio je na sastanku u julu 2011. godine da se „nada bliskoj suradnji i koordinaciji između pojačanog prisustva EU, visokog predstavnika u BiH i drugih predstavnika međunarodne zajednice, u sukladnosti sa njihovim postojećim ulogama“.
Članom II Aneksa 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma visokom predstavniku se stavlja u zadatak da prati provedbu Mirovnog sporazuma, ostvaruje bliske kontakte sa stranama potpisnicama Sporazuma u cilju afirmiranja punog poštivanja svih civilnih aspekata Sporazuma, vrši koordiniranje aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja učinkovite provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma, pomogne, kada to smatra neophodnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi sa provedbom civilnog dijela Sporazuma, sudjeluje na sastancima organizacija donatora, podnosi periodična izvješća o postignutom napretku Ujedinjenim narodima, Europskoj uniji, Sjedinjenim Američkim Državama, Ruskoj Federaciji i drugim zainteresiranim vladama, stranama i organizacijama.
Pored navedenog, OHR također usmjerava aktivnosti na uspostavu vladavine prava, što je početna tačka i ključni uvjet za napredak u svim drugim oblastima reforme.
Ipak, princip kojim se OHR rukovodi u svom angažmanu u Bosni i Hercegovini je koncept odgovornosti lokalnih vlasti. Ovim konceptom se zvaničnici i građani Bosne i Hercegovine pozivaju da preuzmu odgovornost za mirovni proces i probleme s kojima se suočava njihova zemlja.
Međutim, javnost u BiH često svjedoči neodgovornosti vlasti na svim nivoima, te puko pozivanje na odgovornost te iste vlasti ne daje previše rezultata. Tako je potreba za intervencijama OHR-a i deblokadama rada institucija, čak i na nižim nivoima, i dalje prisutna, a posljednji primjer koji to dokazuje su dešavanja u Tuzlanskom kantonu.
Podsjećamo, 2. 12. 2020. godine većina od 18 zastupnika, koju čine SDP BiH, PDA, Naša stranka i SBB, predala je potpise za smjenu Vlade TK-a.
Dvije parlamentarne grupe u Skupštini TK-a 31. 12. 2020. godine održale su, kako je tada navedeno, dvije odvojene vanredne sjednice, gdje u skupštinskoj sali BKC-a manjina od 17 poslanika, predvođenih poslanicima SDA, nije imala kvorum, te formalno nije ni održala sjednicu.
Sa druge strane, ranije pomenuta nova parlamentarna većina od 18 poslanika održala je istovremeno na drugoj lokaciji svoju vanrednu sjednicu, na kojoj su, kako je rečeno, “smijenili skupštinsko rukovodstvo i Vladu Tuzlanskog kantona”, te su imenovani i novi predsjednik Skupštine iz reda srpskog naroda i njegov zamjenik iz reda hrvatskog naroda.
Tom prilikom je i istaknuto da je “prvi naredni korak nove skupštinske većine u TK-u usvajanje predloženog budžeta ili eventualno usvajanje odluke o privremenom finansiranju, čime bi bila izbjegnuta finansijska blokada i omogućeno normalno funkcioniranje institucija”.
Istoga dana, na 35. vanrednoj sjednici Vlade TK-a, kako je navedeno u saopštenju sa sjednice, “nakon razmatranja Informacije predsjednika Skupštine Tuzlanskog kantona, Vlada je danas, prema odredbama Ustava Tuzlanskog kantona, konstatirala nastupanje vanrednih prilika. Iz naprijed navedenog su proizašla ovlašćenja i obaveza Vlade Tuzlanskog kantona za donošenje propisa/akata od vitalnog značaja za Kanton, a koja su inače u nadležnosti Skupštine Tuzlanskog kantona”.
S obzirom na ovlasti koje su joj pripale, Vlada je danas donijela Budžet Tuzlanskog kantona za 2021.godinu, Zakon o izvršenju Budžeta Tuzlanskog kantona za 2021. godinu, te dala saglasnost na Finansijski plan Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona za 2021. godinu. Donošenjem ovih odluka stvoreni su preduslovi za nesmetan nastavak pružanja zdravstvene zaštite zdravstvenim osiguranicima u Tuzlanskom kantonu, kao i nesmetano realiziranje i konzumiranje svih prava iz Budžeta Tuzlanskog kantona u 2021. godini. Svi propisi/akti koji su danas doneseni će, odmah po prestanku okolnosti zbog kojih Skupština Tuzlanskog kantona ne može zasjedati, biti podneseni Skupštini Tuzlanskog kantona na potvrđivanje.
Vlada TK-a, 31. 12. 2020.
Ono što je u kontekstu blokada rada najvažnijih institucija u BiH važno napomenuti jeste da je sastav Ustavnog suda FBiH već duže vrijeme nepopunjen, što je, pored ostalog, doprinijelo nemogućnošću da se problem koji je nastao u Tuzlanskom kantonu riješi kroz institucije BiH, a bez intervencije OHR-a. Naime, nakon što su se polovinom decembra prošle godine, nakon smjene rukovodstva Skupštine TK-a, predsjedavajući ovog zakonodavnog tijela Žarko Vujović i njegov zamjenik Boris Krešić pozvali na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa srpskog i hrvatskog naroda, 4. 1. 2021. godine od predsjednice Ustavnog suda FBiH Kate Senjak stigao je odgovor u kojem se, pored ostalog, podsjeća da trenutno nije popunjeno Vijeće za zaštitu vitalnih interesa:
U smislu relevantnih ustavnih odredbi, u ovom momentu, Vijeće ima samo četiri člana. Za odlučivanje o prihvatljivosti zahtjeva nužan je kvorum od najmanje pet sudaca, članova Vijeća jer se u toj fazi odlučuje dvotrećinskom većinom u roku od sedam dana, a za odlučivanje o meritumu potrebno je najmanje dva suca, člana Vijeća, koja bi odlučila da li se radi o vitalnom interesu i to u roku od 30 dana.
Kata Senjak, 4. 1. 2021.
Senjak je i podsjetila da Vijeće za zaštitu vitalnih interesa nije konstituirano zbog nepopunjenosti Ustavnog suda FBiH, jer trenutni sastav suda broji pet sudaca, a Vijeće četiri.
U toku je procedura imenovanja četiri suca Ustavnog suda FBiH, pa će se po okončanju imenovanja sudaca suda izvršiti popuna Vijeća za zaštitu vitalnih interesa. Iz navedenih razloga, predmeti koji se odnose na zaštitu vitalnih interesa ne mogu se razmatrati dok se ne steknu uslovi za vođenje postupka, o čemu će Ustavni sud obavijestiti podnosioca zahtjeva i provesti postupak sukladno Ustavu FBiH i drugim aktima koji reguliraju postupak pred ovim sudom.
Kata Senjak, 4. 1. 2021.
O problemu nepopunjenosti Ustavnog suda FBiH Senjak je detaljnije govorila u intervjuu za Fokus.ba u oktobru 2020. godine, podsjećajući da se Ustavni sud FBiH, u skladu s Amandmanom XLVIII na Ustav FBiH, sastoji od devet sudaca, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih.
Trenutno je Ustavni sud FBiH popunjen sa pet sudaca od kojih je jedan iz reda bošnjačkog naroda, dva iz reda hrvatskog, jedan iz reda srpskog naroda i jedan iz reda Ostalih. Isto tako, članom 28. Zakona o postupku pred Ustavnim sudom FBiH propisano je da ovaj sud odlučuje većinom glasova svih sudija Ustavnog suda FBiH. Dakle, imajući u vidu gore navedene odredbe i trenutni broj sudija Ustavnog suda FBiH, za održavanje sjednice sudija potrebno je da glasa svih pet sudija. U suprotnom, odluka se ne može donijeti, nakon čega se takav predmet skida s dnevnog reda do imenovanja svih sudaca.
Kata Senjak, 23. 10. 2020.
Na pitanje novinara kako gleda na činjenicu da ova procedura nije do kraja provedena, budući da se čeka potpis predsjednika FBiH Marinka Čavare, te kada je zapravo okončan konkurs, Senjak je odgovorila:
Upozorenja o nepopunjenosti Suda i otežanom radu upućivani su svim relevantnim domaćim institucijama, uključenim u proces izbora i imenovanja sudija ovog Suda kao što su predsjednik i potpredsjednici FBiH, predsjedavajući Zastupničkog i Doma naroda Parlamenta FBiH, a prvenstveno VSTV-u kao tijelu koje je prvo u lancu ovlaštenih institucija za izbor i imenovanje sudija. Ovaj sud se obratio i Uredu visokog predstavnika za BiH Valentinu Inzku, ranijem specijalnom predstavniku EU u BiH Lars-Gunnaru Wigemarku, tražeći da svojim autoritetom pomognu u osiguranju ustavnog, zakonitog i neovisnog rada Ustavnog suda FBiH.
Kata Senjak, 23. 10. 2020.
Tako se u rješavanje blokade funkcionisanja izvršne i zakonodavne vlasti u TK-u morao na kraju uključiti i OHR, te je visoki predstavnik Valentin Inzko 8. 1. 2021. godine uputio pismo Vladi Tuzlanskog kantona, premijeru Denijalu Tulumoviću, te rukovodstvu i zastupnicima kantonalne Skupštine, u kojem se naglašava da su nedavni događaji u Tuzlanskom kantonu ozbiljno ugrozili vladavinu prava, te da predstavljaju prijetnju po stabilnost i neometano funkcioniranje institucija u ovom kantonu.
Usljed niza radnji koje su preduzete 31. decembra 2020. godine, naročito uključujući pokušaje jednog od zamjenika predsjednika Skupštine da sazove i održi ‘sjednicu Skupštine’ s predstavnicima političkih stranaka koje čine novu većinu u Skupštini, kao i odluku Vlade Tuzlanskog kantona u vezi s nastupanjem vanrednih prilika i naknadnim usvajanjem niza pravnih akata od Vlade u takvim vanrednim prilikama, zanemaren je važeći ustavni i pravni okvir i mogle bi nastupiti posljedice koje u znatnoj mjeri nadilaze politički spor zbog kojeg su takve mjere u prvom redu i pokrenute.
Valentin Inzko, 8. 1. 2021.
Kada se radi o pitanju zaštite vitalnog nacionalnog interesa, Inzko je istakao da je važno da se takav postupak koristi odmjereno i isključivo u svrhu zaštite legitimnih interesa jednog ili više konstitutivnih naroda, a da promjena većine u kantonalnoj Skupštini ne mora nužno otvoriti takva pitanja.
U kontekstu sazivanja i održavanja paralelne sjednice Skupštine TK-a, visoki predstavnik je naglasio da Poslovnik o radu tog zakonodavnog tijela jasno predviđa kako se saziva sjednica, podsjetivši da sjednicu Skupštine saziva zamjenik predsjednika tog zakonodavnog tijela isključivo u slučaju kada je predsjednik spriječen da to učini ili kada predsjednik odbije da sazove sjednicu.
Niti jedan od ova dva uslova nije bio ispunjen kako bi se omogućilo da zamjenik predsjednika Lejla Vuković sazove paralelnu sjednicu. Ovaj događaj nije ispunio neophodne zakonske uslove da bi se ista smatrala sjednicom Skupštine, pa se, shodno tome, akti doneseni na toj sjednici ne mogu smatrati validnim.
Valentin Inzko, 8. 1. 2021.
Sa druge strane, a nakon odgovora Vlade TK-a, koja je na vanrednoj sjednici proglasila stanje vanrednih prilika te usvojila kantonalni budžet za 2021, zakon o njegovom izvršenju i dala saglasnost na finansijski plan kantonalnog Zavoda zdravstvenog osiguranja, Inzko je skrenuo pažnju na sljedeće:
Iako se članom 45. Ustava Vlada ovlašćuje da donosi posebne zakonodavne mjere od vitalnog značaja za kanton koje spadaju u nadležnost kantonalne skupštine, na to se može pozvati isključivo nakon ispunjavanja svih specifičnih uslova predviđenih u istom članu u kojem se izričito predviđa da ‘moraju postojati vanredne prilike, za vrijeme trajanja opasnosti po zemlju i kanton i kada postoji objektivna nemogućnost da se sazove Skupština kantona.
Valentin Inzko, 8. 1. 2021.
Kako je Inzko dalje obrazložio, činjenica da je ovo pozivanje nastupilo kao odgovor na pokušaj sazivanja paralelne sjednice, koja nije bila zakonito sazvana, pokazuje da je njegova prvenstvena namjera bila da se odgovori na političke interese i na spremnost da se ponište radnje koje je navodno “poduzela Skupština” tog istog dana.
“Zahvaljujući tome, može se ozbiljno sumnjati u to jesu li ispunjeni kumulativni uslovi koji bi opravdali da Vlada preuzme specifične nadležnosti Skupštine i jesu li vanredne prilike uistinu objektivno onemogućile sazivanje Skupštine.
Shodno tome, pozivam organe vlasti Tuzlanskog kantona da hitno sazovu sjednicu skupštine u cilju usvajanja zakonodavnih akata koji su od ključnog značaja za građane kantona. Da bi to bilo uspješno, važno je da predsjednik Skupštine TK Žarko Vujović sazove sjednicu bez daljeg odlaganja.
Valentin Inzko, 8. 1. 2021.
Nakon što je Inzkovo pismo stiglo na adresu Skupštine TK-a, Vujović je potvrdio da će početkom ove sedmice biti sazvan kolegij tog zakonodavnog tijela, dok je održavanje sjednice Skupštine TK-a planirano za petak.
Nemogućnost rada Vijeća za zaštitu vitalnih interesa, kao i ugroženost funkcionisanja samog Ustavnog suda FBiH, te opisana situacija u kojoj se nalazi Tuzlanski kanton, između mnogih drugih primjera, nažalost, potvrđuju potrebu za nastavkom ne samo postojanja već i aktivnog angažmana OHR-a u Bosni i Hercegovini.
Kada će se ispuniti uslovi da se njegova misija privede kraju u najvećoj mjeri zavisi od političkih subjekata u našoj zemlji, odnosno njihove volje, ali i sposobnosti da BiH učine funkcionalnijom državom.
(Istinomjer.ba)