Očigledno je da dok ostatak regiona, neko brže neko sporije, čini napredak u borbi protiv korupcije pokušavajući da skine te okove, nadležni u Bosni i Hercegovini čitavu zemlju, a time i sve njene građane i dalje drže u stanju “zarobljenosti”, istovremeno ne odgovarajući nikome i ničemu.
U okviru Paketa proširenja Evropske unije za 2020. i Ekonomsko-investicionog plana za Zapadni Balkan, 6. 10. 2020. godine javnosti u Bosni i Hercegovini predstavljen je i Izvještaj o Bosni i Hercegovini za 2020. godinu Evropske komisije.
Izvještaj za Bosnu i Hercegovinu, pored detaljnog pregleda stanja po pitanju političkih i ekonomskih kriterija, reforme javne uprave, ljudskih prava, migrantske krize te odnosa u regiji, veliki dio posvećuje stanju u pravosuđu u Bosni i Hercegovini kao i borbi protiv korupcije.
Tako, kada se radi o pitanju pravosuđa, u sažetku Izvještaja za našu zemlju Evropska komisija podsjeća da je Bosna i Hercegovina u ranoj fazi postigla određeni nivo pripremljenosti u oblasti pravosuđa, ali i naglašava da u toku posljednjeg izvještajnog perioda nikakvog napretka nije bilo:
U toku izvještajnog perioda nije postignut napredak u ovoj oblasti. Nisu poduzete odgovarajuće mjere za postupanje po nalazima iz Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Reforme po pitanju provjere integriteta naišle su na otpor u pravosuđu. Očiti znakovi pogoršanja zahtijevaju hitne mjere za jačanje integriteta i ponovno uspostavljanje povjerenja građana u pravosuđe, počevši od kredibilnog i rigoroznog sistema provjere finansijskih izvještaja nositelja pravosudnih funkcija. Opstrukcije pravosudnih reformi od strane političkih aktera, ali i unutar samog pravosuđa, te njegova nefunkcionalnost, narušavaju uživanje prava građana i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Sažetak Izvještaja za BiH 2020., 6. oktobar 2020.
Također, isti zaključak izveden je i kada se radi o borbi protiv korupcije:
Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi/postigla određeni nivo pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala. Nije postignut napredak u rješavanju ključnih prioriteta iz Mišljenja i preporuka iz 2019. godine u ovoj oblasti, niti po pitanju nalaza Izvještaja eksperata o pitanjima vladavine prava. Korupcija je i dalje široko rasprostranjena i predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost, sa zabilježenim političkim klijentelizmom na svim nivoima vlasti koji direktno utiče na svakodnevni život građana. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji agencija za provođenje zakona i iznimno ograničena razmjena obavještajnih podataka. Ni policijske strukture nisu imune na politička uplitanja. Finansijske istrage i zapljene imovine uglavnom su neučinkovite. Još uvijek nije operativna kontakt tačka za saradnju s Europolom. Nisu poduzeti koraci za uspostavljanje saradnje s Eurojustom. Zemlja mora unaprijediti svoje kapacitete i nastaviti napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom.
Sažetak Izvještaja za BiH 2020., 6. oktobar 2020.
Nije tajna da je, kada je Zapadni Balkan u pitanju, Bosna i Hercegovina već duže vrijeme na začelju evropskih integracija. Međutim, ono što dodatno zabrinjava je i činjenica da nadležne institucije u BiH ne čine gotovo ništa da taj zaostatak smanje. Naprotiv, kada se konkretno radi o reformama u pravosuđu i borbi protiv korupcije, od svih zemalja u regionu naša zemlja, u skladu sa posljednjim izvještajnim periodom, jedina nije napravila nikakav pomak naprijed.
A da je napredak uvijek moguć svjedoči posljednji Izvještaj Evropske komisije koji kaže da su na tom polju borbe protiv korupcije Albania i Sjeverna Makedonija napravile “dobar progres” a Kosovo, Crna Gora i Srbija “ograničen”.
U okviru vladavine prava, jedno od 14 prioriteta iz Mišljenja EK o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji odnosi se na “jačanje prevencije i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, uključujući i protiv pranja novca i terorizma, i to prvenstveno putem:
a) usvajanja i provođenja propisa o sukobu interesa i zaštiti uzbunjivača;
b) osiguravanja djelotvornog funkcionisanja i koordinacije tijela za borbu protiv korupcije;
c) usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke;
d) osiguravanja efikasne saradnje između tijela za provođenje zakona i sa tužilaštvima;
e) demonstriranja napretka u ostvarivanju rezultata proaktivnih istraga, potvrđenih optužnica, kaznenih progona i pravosnažnih osuđujućih presuda u predmetima organiziranog kriminala i korupcije, uključujući i one na visokom nivou;
f) depolitizacije i restrukturiranja javnih preduzeća i osiguravanja transparentnosti procesa privatizacije.
Mišljenje Evropske komisije, 29. maj 2019.
Mišljenje EK i preteći Analitički izvještaj samo su jedni u nizu dokumenata koji su iz Brisela stigli na adresu naše zemlje a u kojim se jasno ukazuje na kriminal i korupciju, te uopšte vladavinu prava kao jedan od ključnih problema.
S tim u vezi, podsjetimo se i na Kredibilnu perspektivu proširenja i pojačano angažovanje EU sa Zapadnim Balkanom objelodanjenu početkom 2018. godine u kojoj se na mjestu broj jedan kaže da se “vladavina prava mora značajno ojačati” te se, u kontekstu organizovanog kriminala i korupcije, navodi da države Zapadnog Balkana pokazuju jasne elemente “zarobljenosti”:
Trenutno zemlje pokazuju jasne elemente “zarobljenosti države“, uključujući veze sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima vlasti i uprave, kao i veliku umešanost u javne i privatne interese.
Kredibilnu perspektivu proširenja EU, 6. februar 2018.
Očigledno je da dok ostatak regiona, neko brže neko sporije, čini napredak u borbi protiv korupcije pokušavajući da skine te okove, nadležni u Bosni i Hercegovini čitavu zemlju a time i sve njene građane i dalje drže u stanju “zarobljenosti”, istovremeno ne odgovarajući nikome i ničemu.
(Istinomjer.ba)