Na proteklim Općim izborima najveći broj glasova ponovo su ovojile iste političke partije koje su bile na vlasti u protekle 4 godine na gotovo svim nivoima vlasti u BiH. Povjerenje birača SDA, HDZ i SNSD, opet nisu zaslužile realizacijom mjera iz svojih programa niti na osnovu rada u protekle 4 godine, nego uobičajenim populističkim metodama.
Ipak, dok su se SDA i HDZ u svojim programima držale svojih ranijih programskih ciljeva, zvanični program SNSD nije dostupan javnosti. Na zvaničnoj web stranici www.snsd.org posljednji objavljeni dokument te vrste je izborna platforma za Opće izbore 2014. godine, a ni nakon nekoliko telefonskih upita upućenih centrali ove stranke, Istinomjer nije uspio doći do posljednjeg izbornog programa SNSD-a.
Međutim, da se političke partije i tokom samog mandata slabo drže svojih programa kada ih i imaju, najbolje svjedoči procenat ispunjenosti obećanja koja su ove tri partije dale 2014. godine, a koji ne uljeva nadu da će bolje biti i u budućnosti. Istinomjer je pratio ukupno 273 obećanja koje je dala SDA, a od tog broja u potpunosti je ispunjeno samo 13 obećanja. Ni HDZ nije ostvario mnogo bolji rezultat pa je tako od ukupno 106 obećanja na kraju ispunila samo 2, dok je SNSD od 131 obećanja ispunio 10.
SDA ponovila niz obećanja iz 2014. godine
U svojoj „Platformi za Opće izbore 2018. godine“, SDA se bavi oblastima počev od ustavnog uređenja, borbe protiv korupcije i pravne države, preko ekonomije, socijalne politike, prava boračke populacije, do odnosa sa dijasporom. Ono što se u novoj platformi SDA razlikuje u odnosu na prethodne dvije je uvod koji čini gotovo trećinu dokumenta i nosi naziv “Dosadašnji rezultati – Osnova realnog optimizma”, u kom su navedeni rezultati i uspjesi za koje ova stranka smatra da su ključni od 1995. godine do danas. Tako se u tom dijelu daje presjek aktivnosti SDA, od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, do provođenja mjera iz Akcionog plana za provedbu Reformske agende za BiH.
Veliki dio svog programa SDA je posvetila ekonomskom razvoju, a među obećanjima u toj oblasti ponovo prednjače ona o poboljšanju poslovne klime, aktiviranju resursa, razvoju infrastrukture i energetskog sektora. Među obećanjima dosta je i ponovljenih iz prethodnog programa, a koja su ostala neispunjena, poput: Usvajanja zakona o šumama, uvođenja jednošalterskog sistema registracije preduzeća, formiranja fonda za razvoj mikro, malih i srednjih preduzeća, usvajanja Zakona o koncesijama i drugih.
U novom programu, SDA ponovo obećava i izgradnju termo-bloka u Banovićima, izgradnju HE „Vranduk“, „Ustikolina“ i „Janjići“, ali i dodaje obećanja o izgradnji vjetroparkova „Podveležje“ i „Vlašić“.
Među obećanjima vezanim za izgradnju cestovne infrastrukture našla su se gradnja novih dionica autocesta na trasi Koridora V-c, izgradnja autoputa Sarajevo-Beograd, izgradnja autoputa na trasi Jadransko-Jonske ceste kroz Hercegovinu, izgradnja brzih cesta od Sarajeva prema Tuzli, Goraždu, Travniku i Bihaću, te od Stoca prema Neumu.
SDA je u svom programu dala i niz obećanja koja se odnose na rast makroekonomskih pokazatelja, a navela je i projekcije rezultata koje će ostvariti u narednom mandatu, kao što su rast broja novouposlenih u realnom sektoru za 17.000 – 20.000 godišnje i pad nezaposlenosti od 20.000 godišnje, rast BDP-a od 3,5% do 4,5%, rast industrijske proizvodnje od 5% godišnje, kao i rast izvoza po stopi od 17 % godišnje.
U pogledu euroatlanskih integracija obećano je da će BiH do kraja 2018. godine odgovoriti na dodatna pitanja Evropske komisije i da će početkom 2019. godine dobiti kandidatski status i otvoriti proces pregovaranja po poglavljima. Kada je u pitanju članstvo u NATO savezu, SDA smatra da će se “u sljedeće 4 godine, kroz redovne godišnje planove, zajedničke vojne vježbe i učešće Oružanih snaga BiH u međunarodnim misijama mira podići nivo uvježbanosti, opremljenosti i interoperabilnosti Oružanih snaga do stepena koji omogućava punopravno članstvo BiH u NATO savezu.”
SDA se držala stare forme u kojoj je kreirala svoje prethodne Platforme, u kojima je konstantno ponavljala obećanja koja nisu realizovana. Ipak, u novom programu posvećena je pažnja i novim temama kao što su odlazak mladih iz BiH, rodna ravnopravnost i odnos sa dijasporom. Za veliki broj obećanja SDA je navela konkretne ciljeve i pokazatelje kojima je moguće izmjeriti uspjeh u implementaciji zacrtanih planova poput izgradnje infrastrukture, rasta zaposlenosti i BDP-a, ali i drugih ekonomskih pokazatelja.
HDZ BiH ponovo nekonkretan
Ono što se već na prvi pogled može zaključiti iz uporedne analize novog i dva ranija programa HDZ-a je da je ova stranka ostala dosljedna davanju sličnih, nekonkretnih obećanja, koja većinom samo opisuju smjernice djelovanja i generalne ciljeve, ali ne navode konkretne aktivnosti koje će dovesti do njihovog ispunjenja.
Reforma Ustava tema je koja je, uz manje izmjene i prilagodbe trenutnoj političkoj situaciji, prisutna u sve tri programske platforme HDZ-a, koji je i u ovogodišnjem programu ostao pri svom prijedlogu o formiranju četiri administrativne jedinice, no ovoga puta nije isključena mogućnost mogućnost uspostave i više takvih jedinica. Osim toga, HDZ se jasno ideološki pozicionirao kao stranka koja se zalaže za „načela etničkog federalizma“.
“Nikada nećemo pristati na koncepte „građanskoga univerzalizma“ i „bosanskog integracionizma” koji se u praktičnoj izvedbi manifestiraju kao etnički majoritarizam”, navodi se u programu HDZ BiH-a BiH.
Među obećanjima koja se ponavljaju i prilagođavaju aktuelnoj situaciji su i ona o NATO i EU integracijama. Tako se 2010. godine samo izražava opredjeljenost za daljnji napredak ka EU, dok je u predizbornom programu prije Opštih izbora 2014. godine obećano sticanje statusa kandidata u proteklom mandatu, što je svakako obećanje koje je ostalo neispunjeno. I ove godine HDZ je dao slično obećanje da će “aktivno djelovati na ubrzavanju procesa pristupanja Bosne i Hercegovine u EU, za stjecanje statusa zemlje kandidata kao i otvaranja pregovora za punopravno članstvo BiH u EU.”
Svi programi HDZ-a prilično su nekonkretni kada je u pitanju oblast ekonomije. Neke od konstantno prisutnih tema su razvoj malog i srednjeg poduzetništva te razvoj poljoprivrede i turizma, no osim deklarativnog zalaganja ne navode se konkretne mjere realizacije generalno postavljenih ciljeva.
Cestovna infrastruktura nije previše zastupljena u programima HDZ-a, pa se tako u njima spominje gradnja samo nekoliko konkretnih projekata poput koridora Vc, i to u programima iz 2010. i 2018. godine, dok se 2014. godine HDZ nije bavio ovim pitanjem.
Iako se i ranijih godina ova partija bavila pitanjima zaštite obiteljskih vrijednosti, u novom programu HDZ je uvela posebnu oblast u kojoj je tematizovano ovo pitanje. HDZ se tako bavi problemom “depopulacije” i u cilju njenog smanjenja predlaže neke manje ili više konkretne mjere. Tako se ističe da je “primarna zadaća u povećanju nataliteta donošenje mjera poticajnoga rađanja kako bi se postigao cilj od minimalno troje djece u obitelji.”
HDZ je dakle ostao dosljedan davanju prilično uopštenih obećanja, a sama (ne)konkretnost ranijih programa ove stranke, dovela je i do veoma lošeg procenta njihove ispunjenosti.
SNSD bez izbornog programa 2018. godine
Sa druge strane, SNSD je jedna od partija koja uoči posljednjih izbora nije objavila program na svojoj web stranici niti je on igdje dostupan. Izbornu kampanju ova stranka je bazirala na medijskoj dominaciji, prvenstveno putem RTRS-a, ali i drugih medija, kroz koje je vodila pravi mali rat sa predstavnicima opozicionih partija u RS. Zvaničnici ove stranke u toku kampanje, ali i prije njenog zvaničnog početka, često su isticali da su “ispunili sva svoja obećanja”, što svakako nije istina, a ostvarili su rekordan broj javnih pojavljivanja. Već nakon što je bilo jasno da je osvojio većinu glasova za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Milorad Dodik je najavio poteze poput stavljanja zastave RS na zgradu Predsjedništva BiH, priznavanje Krima kao dijela Rusije, osveštavanja Predsjedništva i druge izrazito populističke poteze, koji ne uljevaju nadu da će naredni mandat proteći u znaku pozitivnijih tema.
Sve u svemu bit će zanimljivo pratiti kako i na koji način će se formirati vlast u predstojećem periodu te koliko će za to biti potrebno vremena. Od toga će svakako zavisiti kada će se programi partija, bar onih koje su ih imali, početi i realizovati. Uz sve aktuelne probleme na vrućoj političkoj sceni BiH, teško je očekivati da će se to dogoditi uskoro.
(Istinomjer.ba)