Iako je Vijeće ministara BiH na prvoj održanoj sjednici u ovoj godini usvojilo Prijedlog strateškog plana ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine, još uvijek nije izvjesno da će naša zemlja iskoristiti mogućnost korištenja finansijske pomoći u okviru europskog programa IPA II, namjenjene poljoprivredi.
Strategija je trebala biti usvojena još prošle godine, a glavni razlog kašnjenja bio je odbijanje Vlade RS da se pozitivno očituje o ovom dokumentu, što se konačno dogodilo posljednjeg radnog dana u 2017. godini. Strateški plan ruralnog razvoja mora biti usvojen i u Parlamentu BiH da bi ga EU mogla tretirati kao zvanični dokument, to jest smatrati da je ispunjen uslov za aktiviranje IPA II fondova.
Vijeće ministara je uputilo dokument u hitnu parlamentarnu proceduru, no on se nije našao na sjednici Predstavničkog doma održanoj 17. Januara. Plan je potom uvršten na dnevni red sjednice zakazane za 31. januar.
Vijeće ministara BiH, na prijedlog Direkcije za evropske integracije, na istoj sjedniic je usvojilo i “Odluku o utvrđivanju funkcija, struktura i tijela Bosne i Hercegovine nadležnih za provedbu programa teritorijalne saradnje u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) 2014 – 2020”, što je također uslov za povlačenje ovih sredstava.
Evropska komisija je tokom prošle godine u više navrata upozorila da će EU pružiti podršku poljoprivrednicima samo ukoliko se strateški dokument ruralnog razvoja usvoji do kraja godine. Usvajanje ovog plana, kako su za Istinomjer komentarisali iz Delegacije EU u BiH, i dalje je ključni preduslov koji BiH treba da ispuni kako bi mogla koristiti finansijsku pomoć u okviru IPA-e II. Iako se u javnosti često govorilo o korištenju sredstava iz IPARD fondova, iz Delegacije kažu kako se potencijlna dostupna sredstva ne odnose na ovaj vid pomoći EU.
„U principu, IPA II pomoć se programira na godišnjem nivou u saradnji sa svim relevantnim akterima te se, kao i do sada, preko naših provedbenih partnera usmjerava korisnicima – u ovom slučaju to bi bili poljoprivrednici, subjekti u poslovanju sa hranom, ruralne zajednice, kao i institucije, u smislu izgradnje njihovih kapaciteta. IPA II pomoć će koristiti zemlji u svrhu njene bolje pripremljenosti za naredne faze približavanja EU, uključujući i IPARD. Da bi zemlja pristupila finansijskoj pomoći u okviru IPARD-a, neophodno je da ispuni složene uslove za uspostavljanje IPARD sistema i akreditovanje od strane Evropske komisije za upravljanje fondovima EU-e. To može da se desi u kasnijim fazama pristupanja Evropskoj uniji, nakon što zemlja postigne dogovor o uspostavljanju sistema i ostvari napredak u zahtjevnim pripremnim procesima.“
Delegaciji EU u BiH, 18.01.2017.
Put do Strateškog plana ruralnog razvoja nije bio lak i trajao je gotovo cijelu deceniju, a usvajanje strateških dokumenata na nivou države uvijek je posebno osjetljivo pitanje u BiH, i to zbog konstantnih insistiranja Vlade RS da Vijeće ministara nema nadležnost u specifičnim oblastima koje bi trebale biti uređene na entitetskom nivou. Upravo je poljoprivreda je jedna od oblasti u kojoj su neslaganja na relaciji Vlada RS – Vijeće ministara BiH konstantna, što je svakako već ostavilo negativne posljedice na bh. ekonomiju. U 2013. godini BiH je izgubila 5 miliona eura iz IPA fondova, a ovog puta radi se o šest puta većem iznosu – 30 miliona eura.
Rad na Strateškom planu ruralnog razvoja BiH započeo je još 2009. godine, a značajnijeg napretka nije bilo do godinu dana unazad, odnosno do uspostavljanja Mehanizma koordinacije za provođenje aktivnosti u vezi s procesom integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Tada se činilo da će Ministarstvo poljoprivrede RS uzeti aktivniju ulogu u kreiranju strategije, no nakon inicijalnih razgovora iz ovog ministarstva su obavijestili Ministarstvo trgovine i ekonomskih odnosa BiH da neće učestvovati u njenoj izradi dok usvojeni mehanizam koordinacije konačno ne profunkcioniše.
Posljednji razlog protivljenja Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS dokumentu Strateškog plana ruralnog razvoja nadmašio je sve ranije, a radilo se, doslovno, o dvije riječi u nazivu dokumenta.
“Napominjemo da Vlada Republike Srpske i resorno Ministarstvo i dalje insistiraju da sam naziv ovog dokumenta reflektuje njegovu strukturu, te bi u tom smislu naziv trebao biti „Okvirni strateški plan ruralnog razvoja u BiH“. Sam dokument bi trebao da, u strukturalnom i sadržinskom smislu, bude koncipiran na modularnom principu, što podrazumijeva jasno prikazane strateške prioritete ruralnog razvoja za entitete i Brčko Distrikt, te usaglašena okvirna strateška opredjeljenja za ruralni razvoj u BiH koja su korespodentna sa prioritetima politike ruralnog razvoja Evropske unije za period 2014-2020. Ukoliko se ovi kriterijumi primjene u potpunosti, usvajanje strateškog dokumenta neće biti sporno.”
Saopštenje Ministarstva poljoprivrede RS, 19.12.2017.
Kako je došlo do promjene stava još uvijek nije jasno, tim više što je dokument na kraju usvojen pod starim nazivom, uz zeleno svjetlo iz Republike Srpske. No, definitivno je jasno da su se razlozi i primjedbe resornog ministarstva RS mijenjale od prilike do prilike, te da je neslaganje sa nazivom dokumenta bio više nego besmislen povod za odbijanje desetina miliona sredstava pomoći za razvijanje poljoprivredne infrastrukture.
Pravi razlog bi, vjerovatno, trebalo tražiti u drugom dijelu ovog procesa: uspostavljanju operativne IPARD strukture. Stavovi koje je Milorad Dodik iznio prije 4 godine, te aktuelno ponašanje resornog ministarstva, ukazuju na apsolutno protivljenje SNSD-ove Vlade onome na čemu insistira Evropska unija, a to je uspostavljanje jedinstvene strukture za protok evropskih fondova, koja se neminovno mora koordinirati i administrirati na državnom nivou vlasti.
Bez obzira na to što je EU više puta upozorila domaće zvaničnike kako će sredstva namijenjena BiH biti alocirana drugim zemljama ukoliko Strateški plan ruralnog razvoja ne bude usvojen do kraja 2017. godine, iz odgovora koji je dobio Istinomjer nije jasno da li će se to zaista i desiti.
„Sada očekujemo da Parlamentarna skupština BiH što skorije usvoji Strateški plan ruralnog razvoja Bosne i Hercegovine. Provedbom ovog Strateškog plana za cijelu zemlju, poljoprivredno-prehrambeni subjekti i ruralne zajednice u zemlji bi ostvarili višestruke koristi, kako zbog koherentnijeg i strateškog pristupa sektoru tako i zbog moguće finansijske podrške Evropske unije u okviru IPA-e II (2018-2020) s ciljem reforme i jačanja konkurentnosti ovog sektora, uključujući sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni sektor.”
Delegacija EU u BiH, 18.01.2018.
Iz odgovora se, ipak, da naslutiti da je Evropska unija spremna da još jednom progleda kroz prste domaćim političarima i odobri korištenje fondova ako se uslovi ispune, makar i sa zakašnjenjem. Da li će BiH već u ovoj godini moći koristiti sredstva iz IPA II fondova namjenjenih poljoprivrednicima vjerovatno će biti poznato kada budu ispunjeni svi potrebni uslovi, odnosno tek nakon što Strateški plan ruralnog razvoja bude konačno usvojen u PS BiH.
(Istinomjer.ba)