Reforma javne uprave u BiH se godinama skoro nikako ne pomiče sa mrtve tačke. I pored stotina miliona KM dostupnih za ove aktivnosti, rokovi iz akcionih planova davno su istekli. Strategija reforme javne uprave u BiH je zastarjela i treba se usvojiti nova, a novac za provedbu reforme godinama na računima stoji i čeka, neiskorišten. U najnovijem Izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH konstatovano je da je u posljednjih deset godina samo jedan projekat u sklopu reforme javne uprave realizovan u predviđenom roku.
Revizija je pokazala da proces pripreme projekata nije efikasan. Samo jedan od 29 projekata planiranih prema Revidiranom akcionom planu je implementiran u zadanom roku. Još četiri projekta su implementirana, ali sa zakašnjenjem u odnosu na rokove u prosjeku preko 2 godine. Kašnjenja u odnosu na zadane rokove za ostale projekte koji još nisu završeni, iako su svi rokovi iz akcionih planova davno istekli, kao i sama Strategija reforme javne uprave, se za sada kreću u rasponu od 2 – 6 godina, a do momenta njihovog završetka ovo kašnjenje će biti i duže.
(Izvještaj revizije učinka: „Efikasnost pripreme projekata reforme javne uprave u BiH“, 08.01.2018.)
Ured koordinatora za reformu javne uprave u BiH osnovan je Odlukom Vijeća ministara BiH u oktobru 2004. godine i trebao je biti “odgovor na potrebe građana za efikasnijom i odgovornijom javnom upravom na svim nivoima vlasti, sposobnom za preuzimanje obaveza u procesu eurointegracija BiH”.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog predsjedavajućeg imenuje koordinatora na period od dvije godine.
Koordinator je neposredno odgovoran za svoj rad predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine.
Koordinator djeluje u okviru Kabineta predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, putem kojeg se obavljaju poslovi materijalnog i finansijskog poslovanja.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog predsjedavajućeg imenuje zamjenika koordinatora na period od dvije godine.
(Odluka VMBiH o uspostavljanju Ureda koordinatora za reformu javne uprave, 28.10.2004.)
Nakon svih ovih godina, Ured se ne može pohvaliti postignutim rezultatima.
Strategija reforme javne uprave BiH i Akcioni plan sa mjerama za njeno provođenje, usvojeni su još 2006. godine, a vlade na svim nivoima vlasti su usvojile ovu Strategiju.
Prvi Akcioni plan za provedbu Strategije podrazumijevao je Izradu politika i koordinacijskih kapaciteta, uređenje Javnih finansija, Upravljanja ljudskim potencijalima, Upravnog postupka, Institucionalne komunikacije, Informacionih tehnologija i drugih aspekata javne uprave. Konkretne aktivnosti, mjere i rokovi precizirane su, kako je navedeno u Strategiji, “u okviru svake Radne skupine i uneseni su u prvi Akcioni plan za provedbu Strategije”, ali do danas nisu ispoštovane.
Na osnovu pomenutih strateških dokumenata, Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH trebao je da usmjerava i prati reformu javne uprave i unapređuje “usluge vlasti”, a što je bio i osnovni cilj njegovog formiranja kao još jedne budžetske institucije.
Kada su istekli svi rokovi predviđeni Strategijom, Vijeće ministara BiH trebalo je da donese nove “strateške propise” o reformi javne uprave BiH 2016. godine, ali nova strategija do danas nije usvojena. Nepostojanje strateških okvira i rokova itekako dovodi u pitanje dalje finansiranje i realiziranje projekata od EU i donatora koji “pune” Fond za reformu javne uprave.
Jedan od zadataka Ureda je i upravljanje PAR fondom (Public Administration Reform Fund), odnosno Fondom za reformu javne uprave koji raspolaže sredstvima donatorske zajednice namijenjenim provođenju reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini. Prema izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH, ovaj posao je rađen ispod svih standarda:
Od nastanka Fonda, tj. od jula 2007. godine do kraja maja 2017.godine, samo je pet projekata, od ukupno planiranih 46, implementirano u skladu sa rokovima za implementaciju utvrđenim akcionim planovima.
Još 12 projekata implementirano je sa prosječnim zakašnjenjem od preko 2 godine, u odnosu na rokove iz akcionih planova.
Ostala 24 projekta još nisu implementirani i oni, zaključno sa 31.05.2017. godine, u odnosu na rokove za implementaciju odstupaju u prosjeku od skoro 4 godine. Od pet projekata se odustalo.
(Izvještaj revizije učinka: „Efikasnost pripreme projekata reforme javne uprave u BiH“ )
Neefikasnost priprema projekata uticala je na to da je u periodu od deset godina od nastanka Fonda, od ukupno uplaćenih 31,5 miliona KM, ugovoreno svega 16,6 miliona KM.
Prema riječima koordinatora za reformu javne uprave, Dragana Ćuzulana, Ured je u prošloj godini bio fokusiran na pripremu i usaglašavanje dokumenta “Strateški okvir za reformu javne uprave u BiH za period do 2022. godine”, koji bi u naredna dva mjeseca trebao biti finaliziran i poslat na usvajanje Vijeću ministara BiH i vladama na drugim nivoima vlasti. Ured se, kako je navedeno, bavio i promocijom i unapređenjem vlastite transparentnosti na način da su “svi dokumenti obuhvaćeni Standardima proaktivne transparentnosti”.
Sumirajući dosadašnje rezultate rada Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave pohvalio se nekim od projekata:
Unapređenje procesa analize potreba i evaluacije efekta obuke“, “Nadogradnja i uspostavljanje sistema za e-sjednice vlada“, “Pojednostavljenje i unapređenje zapošljavanja u državnu službu“, “Ugovor o kupoprodaji roba IT oprema za projekat Implementacija zajedničkih servisa za e-usluge“ i “Nabavka opreme za projekat Uspostavljanje i/ili jačanje kapaciteta institucije/a za kontrolu propisa i uspostavljanje sistema redukcije administrativnih prepreka.
Implementacija ovih projekata pomoći će realizaciji mjera i aktivnosti u pojedinim oblastima reforme javne uprave koje su definisane Revidiranim akcionim planom 1.
(Dragan Ćuzulan, koordinator za reformu javne uprave, 16.01.2018.)
Potpisani ugovori za implementaciju 5 reformskih projekata iz oblasti Upravljanje ljudskim potencijalima E-uprave i Upravnog postupka jesu bitni, ali daleko su od nečega čime bi se ovaj Ured trebao hvaliti nakon skoro 14 godina svog postojanja, prisjetimo li se zastarjele Strategije i i velikih, a nerealizovanih, planova i projekata na koje su ukazali revizori.
Istinomjer će i dalje pratiti reformu javne uprave BiH odnosno donošenje novih propisa u nadi da i oni neće “ostariti” i postati mrtvo slovo na papiru.
(Istinomjer.ba)