Koalicija u Federaciji BiH nikako ne može da uplovi u ‘mirne vode’. Nakon što izvorna (SDA-HDZ-DF) nije opstala ni 100 dana, formiranjem nove (SDA-HDZ-SBB) većine u Parlamentu Federacije se činilo da je napokon postignuta kakva-takva stabilnost. Međutim, odmah nakon uspostavljanja nove parlamentarne većine, pojavile su se nove afere i blokade.
Prvi problem je nastao nakon što je predsjednik SBB-a optužen i pritvoren zbog sumnje da je ometao pravosuđe. Nakon što se ta bura smirila, došlo je do novih problema, ovaj put na relaciji SDA – HDZ.
Problem je ovaj put nastao zbog igara na sreću, preciznije zbog dva prijedloga zakona koji su u proceduru uputili poslanici SDA u federalnom parlamentu. Na dnevni red 10. sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH koja je trebala biti održana 20. aprila uvršten je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću FBiH, poslanika Ramiza Meše. U obrazloženju svog prijedloga Meša je naveo da smatra da se ovaj zakon treba korjenito mijenjati, jer u toj oblasti postoji značajan fiskalni potencijal koji nije najbolje iskorišten. Ključna izmjena koju predlaže Meša jeste da se naknada za priređivanje igara na sreću povećava sa 5 na 10%. Pored ovoga, Meša je predložio i da se prostori u kojima se priređuju igre na sreću moraju nalaziti minimalno 200 metara zračne linije od vjerskih objekata i škola.
No, Mešin prijedlog nije naišao na odobravanje kod poslanika iz reda HDZ BiH, glavnog koalicionog partnera SDA u Federaciji BiH. Na toj sjednici je prvo Mladen Bošković, ispred Kluba HDZ-a tražio da se izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću skinu sa dnevnog reda, pravdajući to činjenicom da će se Vlada FBiH uskoro izjasniti o prijedlogu izmjena i dopuna istog zakona, koji dolazi iz kabineta Jelke Miličević, ministrice finansija.
Nakon višesatnog natezanja i pokušaja dogovora između klubova zastupnika SDA i HDZ, odlučeno je da se sjednica neće ni održati.
Nedugo nakon pokušaja održavanja sjednice, 10. maja, predstavnici najvećih kladionica u BiH „Sport Plus“, „Premier“ i „Bet live“, Marko Milanović, Krešo Vukoja i Goran Jozipović, su se sastali sa Predsjednikom Federacije BiH, Marinkom Čavarom. Na ovom sastanku su se požalili na neravnopravan tretman u odnosu na Lutriju BiH, te istakli kako su spremni pružiti pomoć u izmjenama legislative koja se tiče igara na sreću. Čavara je, naravno bio pun razumijevanja za probleme vlasnika kladionica.
U posljednjih nekoliko dana, ovaj problem je dodatno eskalirao, a u njegovom epicentru su sada, umjesto Ramiza Meše, Amir Zukić i Omer Škaljo, koji su također predložili izmjene i dopune Zakona o igrama na sreću kojima predlažu da se naknada na ime priređivanja igara na sreću klađenja, poveća sa 5 na 10%, te da se ova naknada plaća za sve igre na sreću, bez izuzetaka. Prema trenutnom zakonskom rješenju, kladionice koje u ponudi nude klađenje na trke pasa ili popularni Bingo, plaćaju tek mjesečnu naknadu u iznosu od 300 KM mjesečno po svakom uplatnom mjestu. No, njih dvojica su otišli i korak dalje. Pored izmjena Zakona o igrama na sreću, predložili su i izmjene Zakona o porezu na dohodak, kojima bi se promijenile dvije stvari. Prva je da bi se počeli oporezovati dobici do 100 KM, koji do sada nisu oporezivani, i da se taj porez obračunava u korist Fonda PIO, a druga je da bi se taj porez trebao obračunavati u mjestima gdje je uplata izvršena, a ne u mjestima gdje su sjedišta tih kladionica. Ukoliko bi se ovi prijedlozi usvojili, država bi na godišnjem nivou trebala zaraditi oko 105 miliona maraka. Zukić i Škaljo su, zbog ovih izmjena čak dobili i pismene prijetnje, te im je “preporučeno” da prestanu pričati, inače će biti “provozani u gepeku”. SDA je odlučila da će ove zakone ipak povući iz procedure.
Drugo poluvrijeme utakmice za izmjene Zakona o igrama na sreću je trebalo biti održano 17.05. kada je zakazan nastavak 10. sjednice. Klub SDA je predložio zaključak kojim bi se obavezala Vlada FBiH da izradi sistematično rješenje kojim bi se poreski prihodi od igara na sreću vezali za Fond PIO, te bi se, s druge strane, usmjeravali ka mjestima, odnosno općinama, gdje su uplaćeni. Sasvim očekivano, ni ovaj prijedlog nije naišao na odobravanje Kluba HDZ-a, te su jasno poručili da neće podržati taj zaključak. Jozo Bagarić, šef kluba HDZ-a je ponovo to pokušao opravdati činjenicom da je nacrt izmjena Zakona o igrama na sreću već pripremljen u Federalnom ministarstvu finansija, te da iz Vlade treba sačekati utvrđivanje tog teksta.
Iz do sada viđenog je jasno da se parlamentarna većina u Federaciji nalazi u pat poziciji. Ono što je posebno zanimljivo o cijeloj situaciji je da HDZ uopšte ne dovodi u pitanje korisnost ili opravdanost bilo kojeg od prijedloga koji se nalaze ‘na stolu’. Pa pogledajmo.
Prema dostupnim podacima, u prva tri mjeseca 2016. godine promet od igara na koje se plaća paušalna naknada (trke pasa, bingo i sl.) je iznosio 293,6 miliona KM, a uplaćeno je tek 2,9 miliona paušalne naknade. Čak i ukoliko bi se samo uvela naknada od 5% na ove igre, u budžet FBiH bi umjesto 2,9 miliona KM za prva tri mjeseca ove godine bilo uplaćeno 14,68 miliona KM, što je 11,78 KM više. Na godišnjem nivou bi to iznosilo približno 47,12 miliona KM više. Ukoliko bi se usvojio prijedlog da se oporezuje 10%, u budžet Federacije bi se uplaćivalo 117,44 miliona KM godišnje, što je 105,84 miliona KM više nego što će se uplatiti ukoliko se ne usvoje izmjene ovog zakona.
Kada su u pitanju dobici koji iznose manje od 100 KM, u 2015. godini je na osnovu tih dobitaka isplaćeno 442,2 miliona KM, što znači da je u budžet FBiH (ili Fond PIO), moglo biti uplaćeno 44,4 miliona KM. U prva tri mjeseca 2016. godine je po ovom osnovu isplaćeno 264 miliona KM dobitaka, što znači da bi se, u ovoj godini (ukoliko se nastave trendovi iz prva tri mjeseca), moglo uplatiti oko 105 miliona KM u Fond PIO. Podsjećanja radi, deficit Fonda PIO, zbog kojeg isplata penzija kasni, te se odvija i do 20. u mjesecu iznosi 170 miliona KM.
No, postoji i mogućnost da su poreske stope previsoke, na što su se žalili i vlasnici kladionica. Ukoliko pogledamo zemlje iz regiona, vidjećemo da se i u Hrvatskoj plaća porez u iznosu od 10% svih uplata, dok se u Srbiji plaća porez u iznosu od 15% na osnovicu (razlika svih uplata i svih isplata), tako da se definitivno ne može reći da su kladionice u Federaciji u podređenom položaju.
Trakavici se u ovom trenutku ne nazire kraj. Sve su glasnije optužbe da HDZ štiti kladioničarski lobi, što iz dana u dan djeluje sve izvjesnije, budući da trenutno ne postoji niti jedan razlog zbog čega se ne bi podržale izmjene zakona o igrama na sreću koje predlažu zastupnici iz reda SDA.
(istinomjer.ba)