Za Predsjedništvo BiH niti jedan, za predsjednika i potpredsjednike RS-a čak 21 nezavisni kanditat!

U tom smislu, u teorijama koje se u javnosti mogu čuti govori se o tome da pojedini nezavisni kandidati imaju zadatak da “odnesu” dio glasačkog tijela kandidata neke od političkih partija, što ih u očima onih kojih zagovaraju ovakve teorije čini “trojanskim konjima” određenih političkih opcija.

U skladu sa Uputsvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Opće izbore koji će biti održani u nedelju, 7. oktobra 2018 godine, Centralna izborna komisija je 12.06.2018. godine objavila Pregled ovjerenih nezavisnih kandidata za učešće na pomenutim izborima.

Na listi se nalazi 34 nezavisna kandidata za različite nivoe vlasti. Od toga, za skupštine kantona, u utrku sa kandidatima sa lista političkih partija ići će njih 9, za Narodnu skupštinu Republike Srpske 4, dok za Zastupnički dom Paralamenta Federacije BiH  neće biti nezavisnih kandiadata koji su ispunili zakonom propisane uslove za kandidaturu. Najveći broj nezavisnih kandidata će biti u utrci za mjesta predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, njih čak 21.

Ovoga puta, na državnom nivou, za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, te za članove Predsjedništva BiH neće biti nezavisnih kandidata kojima bi građani na narednim izborima bili u prilici dati svoj glas.

Ukoliko se ovi brojevi uporede sa onima sa prošlih opštih izbora održanih 2014 godine, dolazi se do zaključka da je došlo do određenih promjena kada je “interesovanje” nezavisnih kandidata za pozicije za člana Predsjedništva BiH i predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske u pitanju, dok je za kantonalne i entiteske zastupnike ono ostalo uglavnom  nepromijenjeno.

Podsjećamo, na opštim izborima 2014. godine primjera radi, 4 nezavisna kandidata je bilo u utrci za člana Predsjedništva BiH, i sva četvorica bila su iz reda bošnjačkog naroda. Kako smo već naveli, ovoga puta u toj trci, nezavisnih kandidata iz bilo kojeg naroda neće biti.

Ono što još više plijeni pažnju je enormno povećan broj nezavisnih kandidata za pozicije predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske kojih je 2014. godine bilo tek 4, a u oktobru 2018. godine bit će ih čak 21. Što se lista za kantonalne skupštine tiče, taj broj je sada blago povećan i iznosi 10.

Razlozi za kandidovanje nekoga u svojstvu nezavisnog kandidata prije svega su individualni, te bi o njima najbolje bilo pitati same nezavisne kandidate. Tako se nezavisni kandidat za člana Predsjedništva BiH na opštim izborima 2014. godine, Mirsad Kebo za “kandidaturu  odlučio, kad su počele velike turbulencije, od političkih, ekonomskih, socijalnih do prirodnih nepogoda koje su zadesile našu zemlju u proteklim sedmicama”, dodajući “da se ne bi kandidaovao da ne očekuje pobjedu”.

Treba podsjetiti da za nezavisne kandidate vrijede ista pravila kao i za političke partije glede izbora u neko od zakonodavnih tijela, pri čemu je potrebno dostići cenzus od 3% od ukupnog broja glasača koji su izašli na izbore za taj nivo. Tako se u demokratskoj praksi dejtonske Bosne i Hercegovine još uvijek nije desilo da neko od nezavisnih kandidata uspije da osvoji toliki broj glasova i postane zastupnik u jednoj od skupština. Isto vrijedi i za kandidate za članove Predsjedništva BiH, te predsjednika i potpredsjednike u Republici Srpskoj, gdje su do sada pobijeđivali samo kandidati političkih partija ili koalicija.

I pored toga što javnost uvijek prepoznaje kao manje ili veće favorite one kandidate koji dolaze ispred političkih stranaka ili koalicionih lista, politički nekorektno bi bilo nezavisne kandidate, kako se to često čini, nazivati autsajderima ili “neozbiljnim kandidatima”. Na kraju, i njihove izjave tokom kampanje ukazuju na to da oni sami, barem javno, ispoljavaju optimizam u pogledu svojih rezultata i moguće pobjede ili osvajanja broja glasova koji je potreban za ulazak u pripadajuće zakonodavno tijelo. U tom smislu ilustrativna je izjava nezavisnog kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda na opštim izborima 2014. godine, Mustafe Cerića koji je vjerujući u svoju pobjedu izjavio:

…Od objave moje kandidature do danas, upoznao sam ljude koji su mi vratili vjeru u ovu zemlju, obnovili mi vlastiti entuzijazam, te me ohrabrili da vjerujem u uspjeh…

Mustafa Cerić, 17.08.2014.

Ovdje je bitno napomenuti da, iako je kao najbolje rangirani nezavisni kandidat osvojio nemalih 33.882 glasa ili 4,5 % od ukupnog broja glasača, Cerić ipak nije bi blizu pobjede, jer mu je za nju trebalo više od 247.000, koliko je osvojio aktuelni član Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda, Bakir Izetbegović.

Ovoga puta, kao što smo već naveli, u utrci za Predsjedništvo BiH neće biti nezavisnih kandidata te javnost, barem u tom dijelu predizborne matematike neće imati priliku za konstruisanje teorija o ulozi nezavisnih kanidata u kampanji i izborima za tu funckiju.

Naime, upravo iz razloga što pojedini nezavisni kandidati imaju kapacitet da osvoje veći broj glasova, ali po mišljenju mnogih ne i da pobjede, politička javnost njihove kandidature najčešće stavlja u kontekst borbe i interesa samih političkih partija i njihovih kandidata. U tom smislu, u teorijama koje se u javnosti mogu čuti govori se o tome da pojedini nezavisni kandidati imaju zadatak da “odnesu” dio glasačkog tijela kandidata neke od političkih partija, što ih u očima onih kojih zagovaraju ovakve teorije čini “trojanskim konjima” određenih političkih opcija. Ali, ovakve teorije uveliko su izgubile na vrijednosti nakon što su upravo nezavisni kandidati na minulim lokalnim izborima 2014. godine ostvarili odlične rezultate i u nemalom broju opština osvojili načelnička mjesta.

I koliko je zanimljivo to što u Federaciji BiH ovaj put neće biti nezavisnih kandidata u utrci za članove Predsjedništva BiH, još je zanimljiviji skok njihovog broja u utrci za predsjednika i potpredsjednike RS-a sa 4 na 21. Šta su razlozi ovome, može se samo nagađati. Ono što je sigurno da se, barem za sada, u javnosti ovoj pojavi ne pridaje posebna pažnja. Da li će neko od njih uspjeti biti prvi izabrani, znat će se nakon objave rezultata glasnja, ali ne treba sumnjati da će čak 21 nezavisni kandidat zasigurno disperziju glasova učiniti većom nego obično, te na taj nači direktno i indirektno utjecati na konačne rezultate izbora za predsjednika i potpredsjednike u RS-u.

Na kraju, veliki broj izabranih načelnika opština na prošlim lokalnim izborima dokaz je da nezavisni kandidati mogu biti ozbiljni takmaci stranačkim kandidatima, pa i samim strankama. U tom smislu, samo je pitanje vremena kada će i na nekim opštim izborima neko od nazavisnih kandiadata ne samo sloviti za favorita, već i odnijeti pobjedu na nekom od nivoa. U svakom slučaju, nezavisni kandidati su nezaobilazan dio demokratskih procesa i političkog miljea širom demokratskog svijeta. Bosna i Hercegovina barem tu, nije izuzetak.

(istinomjer.ba)

 

Vlada FBiH neefikasna u ispunjavanju ciljeva iz Novalićevog ekspozea

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić funkciju je preuzeo 31. marta 2015. godine, kada je pred Parlamentom FBiH...

Čvrsti otpad u BiH- standardi daleko a smeće blizu

Vidljivo je da zakona, strategija i planova za rješavanje problema odlaganja čvrstog otpada ne nedostaje. Međutim, ozbiljnih pomaka nema, a građanima Bosne i Hercegovine od usvojenih zakona puno je...

Biti prvi u stranci, prvi na redovnoj ali i kompenzacijskoj listi-neprocjenjivo!

Javnost u Bosni i Hercegovini imala je priliku da posvjedoči jednoj, ne sasvim novoj, ali u ovolikom obimu i na ovaj način nikada ranije korištenoj praksi kada je djelovanje i funkcionisanje, prije...