Službena vozila Predsjedništva BiH: Javno vlasništvo, tajna pravila (II)

Pokušavši da utvrdimo kako je regulisano korištenje službenih vozila u Predsjedništvu BiH, tražili smo od Predsjedništva da nam dostavi svoj interni Pravilnik o korištenju službenih vozila. Zahtjev je odbijen uz zakonski neutemeljeno obrazloženje da za njega “ne postoji javni interes”.  

 

Nakon što smo utvrdili da je Predsjedništvo BiH de facto izuzeto od svih propisa o korištenju službenih vozila, uz obavezu da donese sopstveni pravilnik i za njega traži saglasnost Vijeća ministara, obratili smo se objema institucijama sa upitom o tome da li je Predsjedništvo BiH u međuvremenu donijelo svoj pravilnik i ako jeste, da li je Vijeće ministara na njega dalo saglasnost. Takođe smo tražili da nam se pravilnik, ukoliko je usvojen, dostavi. Oba upita poslali smo 26. aprila 2017.

Iz Vijeća ministara BiH nam je ubrzo stigao odgovor da ne posjeduje tražene informacije i da je zahtjev upućen na dalje postupanje Predsjedništvu BiH – iako se drugo pitanje eksplicitno odnosilo na saglasnost koju Vijeće ministara mora dati na usvojeni pravilnik Predsjedništva, što je svakako informacija koja jeste u posjedu ove institucije.

Kako nam od Predsjedništva BiH nije stigao ni odgovor, niti potvrda da je zahtjev zaprimljen, početkom maja smo im se obratili usmenim putem. Tada nam je rečeno da našeg zahtjeva za pristup informacijama nema na protokolu, uz komentar da je razlog tome to što smo “vjerovatno tražili lične informacije o članovima Predsjedništva”. Objasnili smo da nisu tražene lične informacije, već pravilnik o korištenju službenih vozila, te nam je rečeno da zahtjev pošaljemo ponovo, što smo i učinili 5. maja. Odgovor je stigao 19.05.2017.

Iako nam je prethodno rečeno da zahtjev poslat u aprilu “nije signiran i protokolisan”, odgovor je dat upravo na zahtjev zaprimljen 26. aprila, a ne na ponovljeni zahtjev od 5. maja. No, proceduralne pogreške i kašnjenje sa odgovorom (zakonski rok je 15 dana) ispostavile su se kao manji problem u odnosu na sam sadržaj odgovora.

 

Sekretarijat Predsjedništva je, naime, odbio da nam dostavi Pravilnik koji reguliše upotrebu službenih vozila, uz obrazloženje da se ne radi o informaciji od javnog interesa. Sekretarijat je pri tome ponudio potpuno pogrešno tumačenje Zakona o slobodi pristupa informacijama (ZOSPI), koji je ovim odgovorom suštinski prekršen.

Tajništvo Predsjedništva BiH, kao donositelj rješenja i kontrolor osobnih podataka u ovom slučaju, procijenilo je da informacije iz točke I i II izreke rješenja, mogu biti dostupne javnosti. Međutim, nakon obavljenog ispitivanja javnog interesa, prvostupanjski organ je stava, kako objavljivanje informacije iz točke III izreke rješenja, nije od javnog interesa, a sve ovo sukladno članku 5. stav 1. točke b) u vezi s člankom 9. Zakona o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini.

Sekretarijat Predsjedništva BiH, odgovor na zahtjev za pristup informacijama

 

Činjenica je, međutim, da Sekretarijat nije imao pravo “ispitivati javni interes” za dostavljanje informacije, ukoliko prethodno nije utvrdio da tražena informacija predstavlja izuzetak od objavljivanja. Izuzeci su definisani članovima 6.-8. ZOSPI, no sekretarijat se pozvao samo na peti i deveti član, ignorišući one članove koji definiraju uslove pod kojima se može uskratiti tražena informacija.

Član 5. ZOSPI navodi da se izuzetak od objavljivanja tražene informacije utvrđuje u slučajevima kada javni organ utvrdi izuzetak u smislu članova 6, 7. ili 8. istog zakona, te ako javni organ nakon obavljenog ispitivanja javnog interesa u smislu člana 9. zaključi da informacija nije od javnog interesa.

Izuzeci od objavljivanja, propisani članovima 6.-8. ZOSPI, odnose se na informacije koje bi ugrozile zaštitu interesa vanjske politike, sigurnosti, monetarne politike, sprečavanje kriminala, privatnosti trećih lica, povjerljivih komercijalnih podataka i sl. Ispitivanje javnog interesa, propisano Članom 9, vrši se tek ukoliko su prethodno utvrđeni ovakvi izuzeci. Dodatno, njegova svrha nije da ograniči pristup informacijama, već upravo suprotno od toga – javni interes se ispituje kako bi se utvrdilo da li informaciju treba objaviti čak i ako spada u izuzetak od objavljivanja, ali se procijeni da za to postoji javni interes:

 

Nadležni javni organ će objaviti traženu informaciju, bez obzira na utvrđeni izuzetak u smislu čl. 6., 7. ili 8., ako je to opravdano javnim interesom, i uzeti u obzir svaku korist i svaku štetu koji mogu proisteći iz toga.

U donošenju odluke da li je objavljivanje informacija opravdano javnim interesom, nadležni javni organ će razmotriti okolnosti kao što su, ali nisu ograničene na, svako nepoštivanje zakonske obaveze, postojanje bilo kakvog prijestupa, sudsku pogrešku, zloupotrebu vlasti ili nemar u obavljanju službene dužnosti, neovlašteno korištenje javnih fondova, ili opasnost po zdravlje ili sigurnost pojedinca, javnosti ili okoline.

Član 9. Zakona o slobodi pristupa informacijama

 

Jasno je da se postupak utvrđivanja javnog interesa vrši samo ako je informacija utvrđena kao izuzetak od objavljivanja, te da se ne radi o podrazumijevanoj proceduri za svaku traženu informaciju, kako je implicirano u odgovoru Predsjedništva. Sekretarijat, pak, u svom odgovoru nigdje nije naveo da je tražena informacija utvrđena kao izuzetak od objavljivanja, što znači da nije bilo nikakve osnove da se ispituje javni interes za njeno objavljivanje. Razlog tome je vjerovatno u činjenici da se Pravilnik o korištenju službenih vozila Predsjedništva BiH zaista teško može dovesti u vezu sa bilo kojim od propisanih izuzetaka, koji dopuštaju uskraćivanje tražene informacije.

 

Zakon o slobodi pristupa informacijama je vrlo jasan u pogledu toga da informacije pod kontrolom javnih organa predstavljaju javno dobro, kojem se treba omogućiti pristup u najvećoj mjeri (Član 1. i 2. zakona), te da javni organ neće ispitivati ni zahtijevati razloge opravdanosti zahtjeva za pristup informacijama (Član 11.) Zakon je, takođe, nedvosmislen i u odredbama kojima je propisano na koji način se odbijaju tražene informacije: Član 14. propisuje da se u rješenju kojim se odbija zahtjev za pristup informaciji mora navesti zakonski osnov za status izuzeća informacije, uključujući sva materijalna pitanja koja su važna za donošenje rješenja, te uzimanje u obzir faktora javnog interesa.

 

Predsjedništvo je postupilo suprotno svim ovim odredbama, sa očitim ciljem da javnosti uskrati uvid u jedini postojeći, interni propis kojim je ova institucija sama za sebe odredila pravila za korištenje službenih automobila. Na ovakvu odluku uputili smo žalbu Vijeću ministara BiH kao drugostepenom organu, te tražili i mišljenje institucije Ombudsmana, koja je zadužena za praćenje primjene Zakona o slobodi pristupa informacijama.

 

U ovom trenutku, jedini, kakav-takav, uvid u sadržaj internog pravilnika Predsjedništva, može se naći u Izvještaju o finansijskoj reviziji Predsjedništva BiH za 2014. godinu. Tu je navedeno da je internim Pravilnikom definisano da pravo na cjelodnevno i svakodnevno korištenje putničkih vozila imaju članovi Predsjedništva, šefovi kabineta i glavni sekretar, koji mogu odobriti stalnu upotrebu i drugim uposlenicima/cama Predsjedništva (koju je glavni sekretar i odobrio svojim zamjenicima). Izvještaj dalje navodi da se pravilnikom regulira „upotreba, način izdavanja i pravdanja putnih naloga, održavanje vozila, točenje goriva, zaštita vozila“, ali nema pomena o bilo kakvim ograničenjima za broj vozila koje može posjedovati Predsjedništvo, niti za cijenu vozila koja se nabavljaju. Ovo su, naime, bila ograničenja postavljena Pravilnikom o uslovima nabavke i načinu korištenja službenih vozila u institucijama BiH, iz čije se primjene Predsjedništvo izuzelo.

 

Izvještaj o reviziji navodi i niz utvrđenih nepravilnosti u korištenju službenih vozila:

Testiranjem putnih naloga za vozila na bazi uzorka uočili smo da se u pojedinim slučajevima velike kilometraže koje vozila prelaze evidentiraju kao „loko vožnja“ (cca 100 km dnevno). Također, uočili smo da u pojedinim slučajevima, relacije koje su upisane na putnim nalozima za vozila nisu praćene putnim nalogom za osobe, što nije u skladu sa odlukom Vijeća ministara BiH o načinu i postupku ostvarivanja prava zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine na naknadu za službeno putovanje. Određeni nalozi za vozila nisu pravilno popunjeni, odnosno samo su upisane početna i krajnja kilometraža za tekući mjesec, bez upisivanja relacija i prijeđene kilometraže.

Izvještaj o finansijskoj reviziji Predsjedništva BiH za 2014. godinu

 

U izvještaju za 2015. godinu navedeno je da je Predsjedništvo, po preporukama iz 2014. godine, „pojačalo nadzor nad troškovima upotrebe i održavanja službenih vozila“. Pregled svih postupaka Predsjedništva i Vijeća ministara, uključujući retroaktivno poništavanje važećih propisa i nabavku dva automobila vrijedna ukupno 400.000 KM u samo godinu dana; te očita namjera Predsjedništva da na svaki način sakrije svoje interne dokumente koji regulišu ovo pitanje, ipak upućuju na drugačiji zaključak.

(istinomjer.ba)

 

 

 

 

 

Elektrifikacija Unske pruge

"Željeznice FBiH" najavile su da će uskoro započeti elektrifikacija Unske pruge na dionici dugoj 19...

Tijana Cvjetićanin

Prvo veliko ulaganje nakon Olimpijade 1984. godine

Planina Bjelašnica nekada je nosila epitet olimpijske ljepotice, a u posljednje vrijeme, osim što sve više liči na veliko gradilište ima probleme i sa vodosnadbijevanjem. Može se reći da je zadnjih...

Selma Ašćerić

Grad Zenica dobija besplatan Wi-Fi


Selma Ašćerić

Selma Ašćerić

Damir Dajanović

Opozicija RS namjerava podnijеti interpelacije po pojedinim oblastima života

Na sjednici održanoj krajem maja, zastupnici Narodne skupštine RS odbili su izjašnjavati se o smijeni Vlade RS, zbog čega Inicijativa, odnosno dokument ”Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi...

Selma Ašćerić