Briga o najmlađima bez podrške vlade

Brojne evropske i svjetske zemlje uveliko prepoznaju značaj i dobre rezultate “rane intervencije”, to jest rada sa djecom najmlađeg uzrasta koja imaju poteškoće u razvoju.  Dok se u svijetu već desetljećima radi na obrazovanju stručnjaka za ranu intervenciju kako bi ona bila dostupna što većem broju djece, u BiH i dalje sve zavisi od riješenosti i posvećenosti pojedinaca/ki, dok sistemska podrška izostaje, čak i onda kada je predstavnici vlasti obećaju.

Rana detekcija, dijagnoza i intervencija ključ su uspjeha u tretmanu neurorazvojnih poremećaja kod djece. Postavljanje pravilne dijagnoze, edukacija i razvoj vještina, koji počinju godinama prije polaska u školu, mogu u životu djeteta i roditelja značiti razliku između osposobljavanja djeteta za samostalan život i njegove trajne zavisnosti od brige i pomoći drugih. Rana intervencija čak može i preventivno uticati na rizične faktore zaostajanja u razvoju djeteta i zato je izuzetno važno da se primjeni od najranije dobi.

Broj djece sa poteškoćama u razvoju u BiH iz godine u godinu raste, a nadležne institucije i dalje nisu spremne pružiti im sistemsku pomoć i podršku.  Neki podaci čak govore da  broj osoba sa poteškoćama u razvoju u BiH doseže i do 30.000. Situaciju dodatno usložnjava i činjenica da ne postoje statistički podaci o konačnom broju djece sa poteškoćama u razvoju, niti ujednačena praksa tretiranja te djece unutar kantona i entiteta u BIH.

Štaviše, postojeća zakonska rješenja ne obavezuju nadležne obrazovne institucije da toj kategoriji djece obezbjede adekvatan odgoj i obrazovanje, a praksa rane intervencije još je miljama daleko od sistemskih mehanizama koji su uspostavljeni u ovoj oblasti. Takva situacija je i sa Kantonom Sarajevo, te njegovim Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju. Zbog sistemske neuređenosti, a i krajnje potrebe da se djeci pruži mogućnost da ostvare svoj maksimalni razvojni potencijal,  stručnjaci, roditelji i građani/ke osnovali su 2010. godine nevladinu organizaciju Edukacija za sve (EDUS).

EDUS je trenutno jedina organizacija koja u KS, a i šire, provodi unaprijeđen i naučno utemeljen model obrazovanja djece sa razvojnim poremećajima, kroz neposredni edukacijski i terapijski rad sa djecom. Djeca ovdje savladavaju znanja i vještine koje ne mogu dobiti nigdje drugo i to kroz ranu intervenciju i stimulaciju (uzrast od 0-4 godine), vrtić-predškolski program (uzrast od 4-7 godina), školski program (od I-IV razreda) i tutoring program za podršku djeci u inkluziji u redovnim vrtićima i školama (uzrast 3-13 godina). Ove programe EDUS sprovodi u saradnji i partnerstvu sa J.U. Zavod “Mjedenica”.

S obzirom na mjerljivu uspješnost u radu, ali i intenzitet rasta broja djece u autističnom spektru, interesovanje roditelja za uključenje djece u EDUS-ove programe konstantno raste. Zbog toga  se ova organizacija, gotovo od samog svog osnivanja, suočava sa brojnim finansijskim i materijalnim problemima, te nije u mogućnosti pružiti stručnu pomoć svoj djeci i roditeljima koji joj se obraćaju. Jedna od najvećih prepreka za nesmetani rad EDUS-a jesu nedovoljni i neadekvatni smještajni kapaciteti.

Iako je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS u oktobru 2015. godine obezbijedilo dodatni prostor za upis šezdesetoro djece s poteškoćama u razvoju u EDUS-ov program, broj djece i dalje raste, te se problem smještajnih kapaciteta i stručnog osoblja za rad sa djecom ubrzo ponovo aktualizirao.

Kako su nam iz EDUS-a potvrdili, na početku školske 2016/2017 godine, na listi čekanja za njihove programe bilo je 27 djece, a do danas se broj skoro udvostručio i popeo na 51. Na opservaciju čeka 14 mališana. Zbog nedovoljnih kapaciteta da se odgovori na potrebe svih korisnika/ca, čekanje prosječno traje po godinu dana, čime se gubi dragocjeno vrijeme za razvoj vještina i znanja djeteta.

Prošle godine, prilikom posjete EDUS-u, premijer Kantona Sarajevo, Elmedin Konaković i resorni ministar Elvir Kazazović, ponovo su obećali pomoć EDUS-u i svestrano zalaganje za poboljšanje u oblasti obrazovanja djece sa poteškoćama u razvoju.

U saradnji s općinama, Vlada Kantona Sarajevo će nastojati osigurati adekvatan, dodatni prostor za rad vašeg udruženja, te u okviru Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade finansijska sredstva za održivost ovog izuzetno važnog programa.

(Elmedin Konaković, 16.03.2016.)

Ministar Kazazović čak je najavio da će se u saradnji sa Univerzitetom u Sarajevu, kroz nova zakonska rješenja, iznalazit i način za angažman studenata na programu EDUS.

Naš cilj je da svakom djetetu predškolskog uzrasta s poteškoćama u razvoju omogućimo takozvanu ranu intervenciju koja je od velikog značaja za njihov dalji rast i razvoj, a to ovaj program i omogućava.

(Elvir Kazazović, 16.03.2016.)

Međutim, pitanje adekvatnog prostora za rad EDUS-a i prijema djece na čekanju, nije rješeno ni godinu dana od posjete Konakovića i Kazazovića EDUS-u. Materijalna i finansijska sredstva u vidu pomoći i podrške za rad EDUS-a, od strane Vlade KS i resornog ministarstva, nisu dugoročno obezbjeđena. Kako nam je iz EDUS-a rečeno, jedina sredstva koja su izdvojena od strane Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade KS, bio je više nego skroman iznos od 2.600 KM za EDUS-ovu ljetnu školu.

Vlada KS, sa nadležnim ministarstvima, ne samo da nije podržala EDUS kako bi mogao uključiti sada već preko 50 djece na čekanju, već je zbog nedovoljne podrške domaćih institucija u pitanje doveden opstanak ovog programa i za preko 100 djece koja ga trenutno pohađaju. Kako se na listi čekanja uglavnom nalaze djeca predškolskog uzrasta, svaki dan čekanja može trajno ograničiti mogućnost razvoja njihovog punog potencijala za koji je ovaj period u životu ključan. Neka od djece na listi čekaju skoro godinu dana.

(Sanela Lindsay, generalni sekretar, EDUS, 27.03.2017.)

Podsjećamo, 2015. godine potpisan je Sporazum o saradnji Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i Udruženja građana „Edukacija za sve”, s ciljem kvalitetnog unapređenja sistema podrške djeci sa i bez poteškoća u razvoju, te podizanja svijesti javnosti po pitanju unapređenja obrazovanja djece sa i bez poteškoća u razvoju.

Osnovna svrha potpisanog sporazuma je razvijanje, jačanje, unapređenje te promocija obrazovanja djece sa i bez poteškoća u razvoju, edukacija i unapređenje znanja profesionalnog kadra, edukacija i pružanje podrške roditeljima, uspostavljanje naučne saradnje sa širom profesionalnom zajednicom kroz zajednički rad vladinog i nevladinog sektora.

(Elvir Kazazović, 16.06.2015.)

Međutim, za premijera i ministra, Sporazum o saradnji Ministarstva obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo i EDUS-a, skoro da je ostao mrtvo slovo na papiru, s obzirom da je EDUS trenutno u veoma nezavidnom položaju i teškoj situaciji, jer mora drastično smanjiti broj djece u svojim programima.

Iz EDUS-a dodatno navode da su u međuvremenu, u cilju trajnog prevazilaženja problema smještajnih kapaciteta, napravili prijedlog i pronašli donatore za izgradnju novog objekta na mjestu devastiranog vrtića na Grbavici, tzv. Naučnog centra za ranu intervenciju i napredne odgojno-obrazovne prakse, koji bi obuhvatio sve EDUS-ove aktivnosti i služio kao pokazna predškolska i školska ustanova, resursni centar i naučno istraživački institut.

Nakon predstavljanja ideje premijeru Konakoviću i J.U. Djeca Sarajeva na sastanku 7. decembra 2016, Premijer je naložio da prijedlog, u vidu pisma namjere, pošaljemo na adresu Vlade KS, što smo učinili već 14. decembra 2016. Od tada, koliko znamo, naše pismo uopšte nije došlo ni na dnevni red Vlade KS.

(Sanela Lindsay, generalni sekretar, EDUS, 27.03.2017.)

Kako navode iz EDUS-a, jedino što se desilo u protekloj godini, bilo je “svega par sastanaka ministra Kazazovića s EDUS-om i direktorima specijalnih škola u Sarajevu, i to s nastojanjem da se problemi riješe tako što će specijalne škola u Sarajevu EDUS-u ustupiti dio svog prostora. Sastanci nisu donijeli rješenje, jer su ove škole potvrdile da nemaju ni približno toliko prostora koliko bi trebalo EDUS-u da primi svu djecu sa liste čekanja.”

Direktor JU Zavoda Mjedenica, Selmir Hadžić, potvrdio nam je da se i ova institucija suočava sa nedovoljnim kapacitetima i kadrom da bi odgovorila povećanim zahtjevima korisnika/ca. Kantonalno ministarstvo je u ovom slučaju obezbijedilo određeni broj zaposlenika/ca kako bi se osigurao kvalitet obrazovnog procesa u njihovoj ustanovi, međutim, s obzirom na cjelokupnu situaciju, manjak kadra je i dalje evidentan.   

Posljednjih godina evidentan je povećan broj djece odnosno zahtjeva roditelja za upis djece u različite segmente Zavoda ”Mjedenica” (od vrtića do radionica za radnu okupaciju) a zašto je neophodno obezbijediti veći broj osoblja za rad, dovoljno prostora i adekvatnu opremu. Mi smo u stalnom kontaktu sa nadležnim ministarstvom koje smo više puta informisali o ovoj i drugoj problematici tako da je Vlada KS preko Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade prepoznala  ovaj problem i odobrila Zavodu ”Mjedenica” 4 nova zaposlenika sa ugovorom na određeno vrijeme te je u 2016 godini Zavodu odobren angažman veći broj pripravnika nego što je to bilo prethodnih godina. Zahvaljujući ovoj podršci u školskoj 2016/2017 godini upisan je veći broj djece u vrtić, ali i školu, te je osiguran dodatni kvalitet procesa.

Međutim zbog kontinuiranog povećanja broja korisnika u Zavodu i dalje je neophodno obezbijediti dodatni broj odgojno-obrazovnog i drugog osoblja a što se nadamo da ćemo u narednom periodu riješiti u saradnji sa ministarstvom.

(Selmir Hadžić, direktor JU Zavod Mjedenica, 28.03.2017.)

Istinomjer je kabinetima premijera Konakovića i ministra Kazazovića dostavio članak, kako bi mogli dati svoj komentar na navode, ali odgovora još uvijek nema.

Ovakvi problemi svakako ne pogađaju samo djecu u Kantonu Sarajevo. Veliko interesovanje i potreba za sistemskim i zakonskim uređenjem ove materije postoji u cijeloj BiH, zbog čega se na EDUS-ovim listama čekanja nalaze i djeca iz drugih bh. gradova, pa čak i drugih država. Sagledavajući dosadašnje uspjehe i jedinstvenu praksu EDUS-a, može se zaključiti da bi Kanton Sarajevo itekako mogao iskoristiti postojanje ovakve ustanove da postane edukativni i centar dobrih praksi, ukoliko bi se problemu pristupilo sistemski i sa širokom podrškom institucija vlasti.

Podsjećajući na važnost teme, porast broja djece sa poteškoćama u razvoju, duge liste čekanja i nedostatak prostornih kapaciteta, a shodno datim obećanjima Vlade KS, na čelu sa premijerom Konakovićem, koji je u više navrata iskazivao spremnost da podrži širenje programa, Istinomjer obećanjima premijera Konakovića i ministra Kazazovića daje ocjenu neispunjeno.

(Istinomjer.ba)

 

Ko će upravljati olimpijskom dvoranom Zetra?

Sarajevska dvorana Zetra nekada je bila simbol grada i ljepših vremena, a sada je simbol dugovanja i još jedan rezultat...

Selma Ašćerić

BiH ima najmanju zaduženost u odnosu na susjede, ali desetak drugih europskih zemalja ipak je manje zaduženo od BiH

U posljednje vrijeme svjedoci smo mnogih nevjerovatnih statistika koje javnosti prezentuju bh. dužnosnici. Od optimističnih statistističkih podataka o porastu broja zaposlenih osoba, dobijenih...

Selma Ašćerić

Tijana Cvjetićanin

Tijana Cvjetićanin

Ministarski lapsus linguae ili lapsus calami?

Posljednjih mjeseci svjedoci smo medijskog prepucavanja između ministra sigurnosti BiH, Dragana Mektića i potpredsjednice Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, Ružice Jukić, koji nisu štedjeli ni...

Selma Ašćerić